Što troši više struje u hladnim danima - klima ili radijatori? Stručnjaci se nikako ne mogu dogovoriti, evo što kažu

Svi pokušavamo uštedjeti struju i zato primjenjujemo razne trikove prilikom kuhanja i peglanja, a uvijek vodimo računa o tome koji uređaji troše struju i kad ne rade.

Međutim, sada je električar Tomislav Micić otkrio koji su uređaji najveći potrošači i kako uštedjeti na računu za električnu energiju, piše City Magazine.

Kako je otkrio, najveći potrošači su uređaji koji služe za grijanje.

"Najveći električni potrošači u domaćinstvu su grijanja, odnosno domaćinstva koja imaju grijanja na struju. Dakle, to su termoakumulacijske peći, a tek u drugom planu je bojler. On je dosta veliki potrošač, ali ne mora biti, već ovisi o tome koliko se tople vode troši.

Ako netko ima običaj tuširati se dvaput dnevno i zadržavati se pritom u kupaonici, taj bojler će mnogo trošiti. Ne troši bojler toliko struju jer on ima svoju izolaciju, ugrije vodu i čuva tu toplinu, ali ako se voda puno troši i ima više ukućana, tu je velika potrošnja", objašnjava električar i otkriva je bolje držati bojler stalno uključen ili ne.

"Ja osobno ne isključujem bojler nikada. Nije nikakva ušteda ako ga isključite. Pristalica sam toga da se bojler uvijek drži uključenim, osim ako nije bojler u vikendici gdje samo povremeno odlazite", otkriva.

Mnogi misle da protočni bojler troši više struje.

"Protočni bojler ne troši više. On ima veću snagu, 9-10 puta može biti veći potrošač od običnog bojlera, ali on troši struju samo dok topla voda teče. Čim se zatvori voda, on više ne troši. Ako se pet minuta tuširate, on pet minuta vuče struju i onda prestane", kaže električar.

O najboljoj temperaturi klime rekao je:

"Primijetio sam da ljudi imaju običaj, kada je klima u pitanju, ljeti uključiti na 17 stupnjeva, na najmanju moguću temperaturu, a zimi na 30. Zapravo, i ljeti i zimi treba staviti na 24 stupnjeva. U tom slučaju, klima ne troši puno struje. Ona je jako dobra i zimi za grijanje, štedljiva je", ističe.

Međutim, naš se sugovornik ne bi složio. Naime, prije nekoliko godina smo pisali o najvećim potrošačima energije, a klima uređaj je bio među najvećima. Pa tako na godišnjoj razini najmanje troši LED žarulja. Među manjim potrošačima je hladnjak sa zamrzivačem, perilica posuđa, glačalo, fen... No, najveći potrošači su bojler, štednjak, a na vrhu je - klima.

- Grijanje i hlađenje čine trećinu godišnjeg računa za struju. "Termo potrošači" su, dakle, oni koji stvaraju veliku potrošnju, zimi zagrijavaju prostor tako da se mogu skinuti u kratki rukav, dok im je ljeti u stanu kao u "ledenici". Upravo za takve, ekstremne slučajeve treba napomenuti kako klimatizacijski uređaj, ako ima inverter, koristi 40 posto manje energije, odnosno učinak uređaja za istu količinu energije je znatno poboljšan. Za osam sati korištenja klime na dan, tijekom osam mjeseci, potrošit ćete više tisuća kuna, rekao nam je prije nekoliko godina Nenad Kurtović, naš stručnjak za energetsko tarifiranje.

No, koja je onda alternativa? radijatori i zidne ploče na struju?

- Kaloriferi,uljni radijatori troše električne energije upravo onoliko koliko piše u deklaraciji. Uljni radijator snage 1000 W, u sat vremena će potrošiti 1 kWh el.energije i dati 1 kW toplinske energije u prostor.

Klima uređaji će za utrošenih 1 kW el. energije dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplinske energije što ih čini izrazito ekonomičnim načinom grijanja te višestruko učinkovitijim od bilo kojeg drugog načina grijanja na struju. Prilikom kupnje pripazite na energetski razred klima uređaja. Što je energetski razred veći dobivate više toplinske energije za 1kW/h uložene električne energije - pišu zagovaratelji klime. No, ima i onih koji zagovaraju dobre stare radijatore.

/Shutterstock

Ljeti mnogi koriste klima uređaj za borbu protiv vrućine. Svatko tko ga je ugradio u svoj dom barem se jednom zapitao, pogotovo u ovom razdoblju energetske krize: je li to valjana alternativa pećima i radijatorima zimi, posebice u razdobljima kada temperature drastično padnu, navodi Novi list.

Navode da klima i nije baš najbolje rješenje za jako hladne dane. 

- Naime, na rad klima uređaja s toplinskom pumpom snažno utječu vanjske temperature. Ako su vrlo niske ili je razina vlažnosti vrlo visoka, motor radi manje učinkovito. To se događa zato što se na površini vanjske jedinice stvara sloj leda. Stoga, za učinkovito grijanje prostora u domu, led koji se stalno stvara mora se prvo otopiti. Nadalje, klima uređaji ne mogu dovoljno zagrijati velike prostorije ili velike prostore. Općenito, klima uređaj može jamčiti dobro grijanje u malim prostorijama od oko 40/50 četvornih metara. Za grijanje većih prostorija, s druge strane, također može biti potrebno koristiti dva klima uređaja uz značajno povećanje potrošnje i troškova električne energije. Radijatori su u ovom slučaju svakako najprikladniji izbor.Također, klima uređaji često imaju tendenciju pretjerano odvlažiti okoliš, uzrokujući mnoge zdravstvene probleme i prisiljavajući upotrebu ovlaživača zraka kao kompenzaciju - navodi list. 

No, s druge strane ima onih koji i dalje zagovaraju klime. 

- Ako odmah na početku promišljamo dugoročno i spremni smo izdvojiti svotu novca koja je dovoljna za klima uređaje srednje klase s višim energetskim razredom, onda je odgovor da. Ako pri kupnji klime želimo uštedjeti i uzeti uređaje starije generacije te nižeg energetskog razreda, ta ušteda se na računima za električnu energiju neće osjetiti.

Što se tiče označavanja energetskih razreda, uvijek pitajte prodavača da vam objasni značenje slova kod klima uređaja koji želite kupiti. Kao i kod drugih uređaja, treba nastojati birati što viši energetski razred. Najviši je A razred s plusevima kao oznakama za poboljšane verzije.

Preporuka je birati upravo A energetski razred s jednim ili više pluseva te znati da je omjer prilikom potrošnje najmanje 1:3, što znači da broj kilovata klima uređaja podijelite s tri i dobijete visinu potrošnje struje. Također, treba uzeti u obzir veličinu prostorije koja se namjerava grijati, izolaciju, kvalitetu otvora te broj osoba koje obično borave u prostoriji. Treba voditi računa i o podneblju u kojem živite jer nije isto uzimati klima uređaj za uvjete kada vanjska temperatura pada i do 15 stupnjeva ispod nule i za one kada je najniža oko nule, a gore smo već opisali i da vlažnost zraka dosta utječe na učinkovitost klima uređaja.

Ako uzmemo jedan klima uređaj nove generacije – inverter jačine 3,5 kW, njegova potrošnja se kreće od 0,800 do 1 kW na sat neprekidnog rada uređaja, a za to se, ovisno o atmosferskim uvjetima, dobije od 4 kW do 6,3 kW toplinske energije. Ostali uređaji za grijanje daju toplinske energije koliko i potroše, dakle uljni radijator potroši 2 kW struje da bi toliko i distribuirao, TA peć ako potroši dva i daje dva itd - navodi se na portalu CEE.