Oporba u Saboru kritizirala Andriju Mikulića da njegovi inspektori nejednako postupaju prema malim i velikim trgovačkim društvima. Evo što im je odgovorio

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić odbacio je u utorak u Hrvatskom saboru tvrdnje dijela oporbenih zastupnika da inspektori ne rade svoj posao, nejednako postupaju prema malim i velikim trgovačkim društvima ili da ne kontroliraju agregatore.

‘Vezano za kontrolu formiranja cijena nakon uvođenje eura, napravili smo gotovo 4000 nadzora, tržišna inspekcija napravila je gotovo 2200, a turistička 1800; apsolutno je potpuno identično bilo postupanje prema malim, srednji i velikim trgovačkim društvima i trgovačkim lancima‘, rekao je Mikulić odgovarajući na kritike oporbe upućene tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o Državnom inspektoratu.

U 74 posto postupaka cijene su se odmah vratile ili nisu pronađene nepravilnosti, u 26 posto utvrđene su nepravilnosti neopravdanog povećanja cijena, doneseno je 87 upravnih rješenja te 334 novčane kazne u iznosu od preko 550 tisuća eura, naglasio je.

Kada je riječ o inspekciji rada i radnih odnosa kod agregatora, Mikulić je naveo da je u 2021. bilo 97 nazora i utvrđeno 45 prekršaja. U 2022. su bila 32 nazora, a u 2023. je do sada bilo 259 inspekcijskih nadzora i utvrđeno je 84 prekršaja, dodao je.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da Državni inspektorat ‘nije napravio ništa‘ kako bi zaštitio građane od neopravdanog povećanja cijena nakon uvođenja eura, te da je kažnjavao prvenstveno sitne poduzetnike. Nije stao na stranu građanstva i najranjivijih već na stranu velikih trgovačkih lanaca, dodao je.

Katarina Peović (RF) rekla je da Državni inspektorat ne radi svoj posao ni kada je riječ o stranim radnicima i radu preko digitalnih platformi.

‘Pitanje je i rade li svoj posao i u Zagrebu‘, dodao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati) navodeći asfaltiranje zelene površine na zagrebačkom Jarunu.

Za Jarun izuzeta tehnička dokumentacija i zatražena dopuna

‘Štitite li možda aktualnu vlast u Zagrebu, radite li to po nečijem političkom nalogu i zašto u Splitu postupate na jedan, a u Zagrebu na drugi način‘, upitao je Bernardić glavnog državnog inspektora.

‘Vezano za Jarun izuzeta je tehnička dokumentacija i zatražena dopuna; nebitno je radi li se o Zagrebu i Splitu kada budu utvrđene činjenice inspekcija će postupiti‘, odgovorio je Mikulić zastupniku Socijaldemokrata.

Oporba je ukazala i na nedostatan broj inspektora i niske plaće.

Marin Miletić (Most) tvrdi da inspektori imaju plaću od 1000 eura a "nose glavu u torbi i bore se protiv građevinske mafije". Smatra treba im podići plaće barem za još 1000 eura.

Na niske plaće inspektora upozorila je i Urša Raukar Gamulin (Možemo!) i navela kako je od 1976 sistematiziranih mjesta u Državnom inspektoratu popunjeno njih 1307.

Trećina zaposlenika nedostaje, a k tome imaju preniske plaće koje ne mogu privući nove kadrove, rekla je i pozvala inspektore neka se poput ostalih idu se kod premijera izboriti za svoje plaće. Na potrebu kvalitetnog kadra u Državnom inspektoratu ukazala je i Anka Mrka Taritaš (GLAS).

Mirela Ahmetović (SDP) predložila je inspekcijski nadzor Državnog zavoda za statistiku jer, kaže Ahmetović, ‘možda tamo postoji neki odsjek koji radi statistiku samo za potrebe premijera Andreja Plenković‘.

‘Kada Plenković govori o podacima koji mu odgovaraju za samohvalu onda su podaci vjerodostojni i treba im hipervjerovati a kada se govori o potrebi usklađivanja izbornog zakona u skladu s Ustavnom onda baš i ne treba vjerovati popisu stanovništva‘, ustvrdila je zastupnica SDP-a.

Glavni državni inspektor Mikulić pojasnio joj je da je Državi zavod za statistiku tijelo državne uprave i njega nema ovlasti kontrolirati Državni inspektorat već upravna inspekcija pri Ministarstvu uprave.