StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetIPAK SE ŠIRI

NATO će danas službeno pozvati Finsku i Švedsku da se pridruže savezu. Evo detalja pregovora koji su doveli do odustajanja Turske od veta na njihovo članstvo

Piše S.Pg./sd
29. lipnja 2022. - 09:04
Potpisivanje povijesnog memoranduma u Madridu. Sljeva nadesno stoje: glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Švedske Magdalena Andersson. Sjede  turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto i švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde AFP

Čelnici NATO-a službeno će pozvati Finsku i Švedsku da se pridruže savezu u srijedu, nakon što je Turska ukinula svoj veto na njihovo članstvo, rekao je glavni tajnik NATO-a u utorak navečer, otvarajući put za jedno od najznačajnijih proširenja saveza u posljednjih nekoliko desetljeća. Povijesni dogovor, nakon sporazuma Turske s dvije skandinavske zemlje, pokazuje kako se rat u Ukrajini izjalovio za Vladimira Putina, podrivajući ruske napore da se oslabi NATO i gurajući Švedsku i Finsku, koje su desetljećima bile neutralne, u naručje saveza, piše Slobodna Dalmacija.

Što stoji, kakvi diplomatski napori, iza ovog turskog odustajanja od veta. Nakon tjedana razgovora, koji su zaključeni sastankom u Madridu koji je trajao više sati, turski predsjednik Erdogan pristao je ukinuti svoju blokadu članstva Švedske i Finske u zamjenu za niz akcija i obećanja ovih dviju zemalja da će djelovati protiv terorizma i terorističkih organizacija – javlja new York Times.

"Kao saveznici u NATO-u, Finska i Švedska obvezuju se u potpunosti podržati Tursku protiv prijetnji njezinoj nacionalnoj sigurnosti", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, iznoseći neke detalje sporazuma."To uključuje daljnje izmjene njihovog domaćeg zakonodavstva, suzbijanje aktivnosti PKK-a i sklapanje sporazuma s Turskom o izručenju", dodao je.

PKK je Kurdistanska radnička stranka je paravojna ljevičarska organizacija  (kurdski: Partiya Karkerên Kurdistan) koja traži neovisnu kurdsku državu na teritoriju dijelom unutar turskih granica. Od 1984. godine vodi oružani sukob s Turskom da bi izborila određena kulturna i politička prava za Kurde unutar Turske.

Ništa o izručenju

Erdogan je blokirao kandidature skandinavskih zemalja za članstvo u NATO-u zbog dugogodišnje potpore Švedske PKK-u koji je napadao nevojne ciljeve i ubijalo civile u Turskoj. Stranka je zabranjena u toj zemlji, a SAD i EU su je proglasile je terorističkom organizacijom.

No, u memorandumu iz Madrida ne navodi se kao uvjet izručenje bilo koje od 45 osoba koje je Erdogan želio dovesti u Tursku na suđenje zbog optužbi za terorizam.

Švedska je već donijela stroži zakon protiv terorizma koji stupa na snagu 1. srpnja.

I Finska i Švedska bile su godinama vojno nesvrstane, ali su odlučile podnijeti zahtjev za pridruživanje savezu nakon što je Rusija u veljači napala Ukrajinu. Budući da je Rusija napala susjeda, obje su se zemlje osjećale ranjivima, iako je Švedska, s dugom tradicijom neutralnosti, bila nešto neodlučnija.

Ruski predsjednik upozorio je obje zemlje zbog nakane ulaska u NATO, ali su se njegove prijetnje pokazale kontraproduktivnim. Finska i Švedska savezu donose nove geostrateške prednosti. Finska dijeli granicu od 1335 kilometara s Rusijom, a ima dobro opremljenu modernu vojsku. Švedska pak može kontrolirati ulaz u Baltičko more, što će uvelike pomoći u NATO-u u organiziranju obrane ranjivijih zemalja u istočnoj Europi.

Posljednji pokušaj rješavanja spora oko pristupa NATO-u započeo je u utorak rano ujutro, kada je predsjednik Joe Biden pozvao Erdogana "na trenutak" uoči summita. Dužnosnik, koji je od New York Timesa zatražio da ostane neimenovan, prenio je čelnicima Finske i Švedske najbitnije iz tog razgovora s turskim predsjednikom . I nakon nekoliko sati pregovora kasnije te noći, finsko i švedsko vodstvo ponovno se konzultiralo s Bidenom prije nego što su objavili sporazum s Turskom.

Američki dužnosnik rekao je da je sporazum između Turske i dviju skandinavskih zemalja uključuje niz kompromisa s obje strane. S američke strane danima se govorilo da predsjednik Biden neće biti posrednik u stvarima drugih zemalja i inzistirali da je na Turskoj, Finskoj i Švedskoj da same razriješe svoje nesuglasice.

Nakon što je sporazum objavljen u utorak navečer, visoki dužnosnik američke administracije priznao je da su smatrali kako je diplomatski mudrije da se javno minimizira Bidenov angažman. Time je Turska spriječena da traži ustupke i od samih Sjedinjenih Država, što je moglo zakomplicirati razgovore, rekao je taj dužnosnik.

Švedska premijerka Magdalena Andersson pozdravila je "vrlo dobar sporazum" s Turskom  i rekla da će taj potez savez učiniti jačim. "Poduzimanje sljedećeg koraka prema punopravnom članstvu u NATO-u je naravno važno za Švedsku i Finsku. Ali, to je također vrlo važan korak za NATO, jer će naše zemlje biti pružatelji sigurnosti unutar saveza", rekla je Andersson u intervjuu za AFP.

image

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

AFP

Sljedeći koraci

Koraci koji slijede za Finsku i Švedsku su poznati. NATO će danas glasati o prihvaćanje njihovih zahtjeva. Pritom će se po kratkom postupku razmotriti njihove obrambene sposobnosti i potrebe. No, očekuje se da će ti razgovori biti rutinski, budući da su obje zemlje partneri u NATO-u i sudjelovale su u vojnim vježbama zajedno sa NATO saveznicima.

Teži, posljednji korak, zahtijeva da zakonodavna tijela svih 30 sadašnjih članica glasaju za izmjenu osnivačkog ugovora NATO-a kako bi se prihvatile nove članice. To je u prošlosti trajalo do godinu dana, ali se očekuje da će u ovom slučaju biti puno brže.

Ovo proširenje NATO-a je vanjskopolitička pobjeda predsjednika Bidena – zaključuje New York Times, budući da je Putin bio odlučan zaustaviti proširenje savezništva koje Washington smatra kamenom temeljcem zapadnog sigurnosnog poretka. "Drago mi je što mogu objaviti da sada imamo sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za pridruživanje NATO-u", rekao je u utorak navečer glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je predsjedao sastankom u Madridu na kojem su sudjelovali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, švedska premijerka Magdalena Andersson i finski predsjednik Sauli Niinisto.

Turska je pozdravila ovaj sporazum kao trijumf,  s uvjerenjem da je  "uspjela postići ozbiljne dobitke" u borbi protiv terorizma, stoji u priopćenju njihove vlade. Švedska i Finska također su se složile da "neće uvoditi embargo u području obrambene industrije" Turskoj i da će poduzeti "konkretne korake za izručenje teroristista", navodi se u priopćenju.

22. veljača 2024 04:46