StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetovo je neizvedivo

Liječnike čeka novi udarac zbog nelogičnosti u pravilima: ‘Radit ćemo po 17 sati dnevno da bismo zadovoljili uvjete‘

Piše Ivica MarkovićISD
2. rujna 2023. - 13:48
Vikica Krolo: Ne može svaki pregled trajati isto i ne možemo dobro i kvalitetno organizirati posaoŽeljko Puhovski/Cropix

Koliko traje gastroskopija, za mnoge neugodan pregled? Pet minuta? Deset? Dvadeset!

Zašto ovo navodimo? Zašto je bitno koliko neki pregled traje? U pitanju su tzv. vremensko-kadrovski normativi (VKN), zbog čijeg je donošenja, odnosno mijenjanja, reagirala Hrvatska liječnička komora (HLK).

Povod reakciji jest “paušalno određivanje vremenskih raspona za trajanje medicinskih postupaka, nepostojanje stručnih kriterija za postavljanje vremenskih normativa, nedefiniranje vremensko-kadrovskih normativa za stacionarno liječenje, nemogućnost planiranja na temelju ovakvog dokumenta; prijedlog novih vremensko-kadrovskih normativa neće doprinijeti većoj kvaliteti pružanja zdravstvene zaštite pacijentima”.

U HLK-u očekuju da Ministarstvo zdravstva, u suradnji s medicinskom strukom, provede značajnu reviziju prijedloga Plana i programa mjera zdravstvene zaštite 2023. – 2026., čiji su normativi dio.

Ministarstvo zdravstva je u e-savjetovanje pustilo prijedlog novog VKN-a, bez zakonski obveznog prethodnog mišljenja HLK-a i svih ostalih komora u zdravstvu i bez savjetovanja sa strukom, tj. s liječnicima kliničarima. Nasuprot dosadašnjih vremenskih normativa koje su izradila stručna liječnička društva, novi prijedlog Ministarstva uvodi vremenski raspon najkraćeg i najduljeg vremena potrebnog za neki medicinski zahvat, donosi Slobodna Dalmacija

’Odokativni’ rasponi

HLK ukazuje kako su, uz neke iznimke, ti rasponi arbitrarno određeni, tako da je kao donja granica raspona određena polovica dosadašnjeg vremenskog normativa, a kao gornja granica “jedan i četvrt” dosadašnji vremenski normativ. HLK ističe kako donja granica vremenskog raspona vrlo često ne odgovara stvarno potrebnom vremenu za pojedine medicinske postupke. Ovako univerzalno odrezana “formula” jasno upozorava da je vremenski dio normativa “izrađen voluntaristički i paušalno”. Ovaj je prijedlog u odnosu na dosadašnji VKN korak unatrag.

A kako je u stvarnosti raditi “na štopericu”, odnosno kako je raditi kada moraš u određenom vremenskom razdoblju pregledati nekog pacijenta da bi zadovoljio normative, upitali smo dr. Vikicu Krolo, liječnicu obiteljske medicine i zamjenicu predsjednika HLK-a.

– Prije svega moram reći da bismo mi liječnici obiteljske medicine, da bismo zadovoljili sve kriterije koje je Ministarstvo zdravstva stavilo pred nas, po ovom novom prijedlogu VKN-a trebali dnevno raditi oko 17 sati, što je, naravno, nemoguće. Normative koje smo do sada imali, 20 minuta za prvi pregled, 10 minuta za kontrolni pregled ili tri i pol minute za konzultacije, sada su po tom novom prijedlogu stavili u raspone. Dakle, za prvi pregled raspon je od 10 do 30 minuta, za kontrolni pregled od pet do 15 minuta, za pregled dojenčeta od 10 do 30 minuta...

I ta odluka o rasponima nije dobra, jer ne može svaki pregled trajati isto i po rasponu ne možemo dobro i kvalitetno organizirati posao, jer ne znamo koliko pacijenata ćemo naručiti u svoje redovno radno vrijeme – kazuje dr. Krolo.

Famozni raspon nije dobar ni kada su u pitanju bolničke pretrage ili pregledi.

– Pa recimo kod gastroskopija; ako jedna gastroskopija traje 20 minuta, tada znate da u roku od sat vremena možete napraviti tri gastroskopije, što bi značilo za sedam radnih sati njih 21. Sada s ovim rasponima neće kolege gastroenterolozi znati koliko za neki dan da naruče pacijenata jer im normativi ne ograničavaju vremenski neku pretragu, nego im daju raspon. Šefovi odjela neće znati koliko će pregleda i pretraga moći obaviti, koliko će im ljudi trebati da bi obavili te preglede i koliko pacijenata da naruče – kaže dr. Krolo.

Vremensko-kadrovski normativi su bitni i za pacijente?

– Naravno, da pacijent zna da će na pregled biti primljen točno u onom terminu u kojemu je naručen, a ne da čeka tko zna koliko na neku pretragu ili pregled. Kod privatnika, kako mi govore moji pacijenti koji sebi mogu priuštiti pretragu ili pregled, budu primljeni u minutu kada su naručeni. Zašto tako ne bi moglo biti i u bolnicama? – pita se dr. Krolo.

A što reći pacijentima?

Naša sugovornica je u “mirni” prethodni ponedjeljak u svojoj ambulanti imala 120 pacijenata, dok ih je u utorak imala 101.

– To je neki prosjek od stotinjak pacijenata dnevno. No ja unaprijed znam koliko će ih biti jer ih naručujem za pregled svakih 15 minuta, za laboratorijske pretrage svakih pet minuta, a ako vidim da moram napraviti nekome ultrazvuk, onda ostavim 20 minuta za takvog pacijenta.

I nije u ovom prijedlogu vremensko-kadrovskih normativa problem samo organizacija posla, već i ugovaranje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), jer ako mi liječnici nećemo moći znati koliko ljudi ćemo naručiti tijekom dana, upravo zbog vremenskog raspona pretraga, kako će HZZO znati koliko će svakom liječniku morati platiti. Puno je tu nelogičnosti i mislim da će ovaj prijedlog, ako se usvoji, donijeti puno nereda, red zasigurno neće – zaključuje dr. Vikica Krolo. 

Priča s gastroskopije

Naručen pa čekao 80 minuta

Da hrvatskom zdravstvu ne mogu pomoći nikakvi normativi i da nisu problem normativi, nego ljudi, najbolje govori slučaj otprije nekoliko dana u jednoj javnozdravstvenoj ustanovi.

Tada je pacijent bio naručen za gastroskopiju u 8.30. Čovjek je sa svojom suprugom došao u 8.10 i sjeo u čekaonicu. I čekao je on i čekao, a vrlo vjerojatno bi čekao još i danas da mu se supruga u 9.50 nije okuražila i upitala medicinsku sestru na šalteru kada će joj muž biti primljen na gastroskopiju. I tek tada je primljen za minutu, obavio je pregled sa zakašnjenjem od sat i 20 minuta, ali ga je obavio. Kod privatnika bi bio primljen u minutu kada je naručen.

30. travanj 2024 02:05