Rekorderi poskupljenja u ožujku su jestiva ulja, kojima su cijene 41 posto više nego u istome mjesecu prošle godine, a među hranom poskupljenjima predvode krumpir, 22 posto, mlijeko, 23 posto, te jogurt i smrznuto povrće, kojima su cijene skočile 19 posto.
Državni zavod za statistiku objavio je da su cijene u ožujku porasle u odnosu na veljaču 2,1 posto, dok su 7,3 posto porasle u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tako je stopa inflacije u ožujku preskočila onu iz veljače od 6,3 posto, a i siječanjsku inflaciju od 5,7 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Vladin paket pomoći kojim se ublažavaju poskupljenja energenata i hrane startao je 1. travnja. Tim se mjerama limitira rast cijena plina i električne energije i obara se PDV na mnoge prehrambene proizvode. No i prije starta tog paketa cijene su toliko narasle da se čini da ne bismo osjetili olakšanje sve da je Vlada posve ukinula PDV na hranu. Cijene skaču toliko da to čovjek više ne može niti pratiti.
Kruh, brašno i šećer skuplji su u ožujku na godišnjoj razini 16 posto, tjestenina i kava 17 posto, govedina, teletina i riba 13 posto, a janjetina 12 posto, svinjetina je počela polako poskupljivati pa su joj cijene skočile četiri posto... Sva hrana tako je u ožujku bila skuplja 11 posto.
Odavno nije bilo gore
Dizelsko gorivo skuplje je 37 posto, a benzin 21 posto. Putnički prijevoz gradskim autobusima poskupio je pet posto, a prijevoz taksijem 25 posto. Mjesec dana prije najavljenog poskupljenja energenata za kućanstva, cijene električne energije bile su 0,8 posto veće, a plina 8,9 posto, pri čemu je 39 posto skočila cijena butanu i propanu, a tekućim gorivima za kućanstva za 80 posto.
U proteklo desetljeće i pol nismo imali inflaciju s kakvom se sada borimo, a podizanje cijena počelo je prošle godine u veljači i nastavilo se do danas, s tim da je od proljeća prošle godine inflacija ubrzala i svakog je mjeseca sve veća i veća. Od 2000. godine do danas, Hrvatska je samo tijekom 2008. imala inflaciju koja je premašivala godišnju stopu od pet posto. Današnji rast cijena, pogonjen pandemijom i kaosom u opskrbi koji je izazvala u svijetu, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini, donijela nam je nakon godina niske ili negativne inflacije neugodna iznenađenja.
Što se nestašica tiče, analitičari i ekonomisti u Europi i u Hrvatskoj nisu uvjereni u katastrofičan scenarij nestašica hrane, no da će biti skuplja, a bila je skuplja i prije rata, u to ne dvoji više nitko.