Iza nas je tri mjeseca života s eurom, a tih 90 dana obilježeni su panelom na kojem je izlagao i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB).
Guverner je izjavio da inflacija nije bila značajna, da su cijene u trgovačkim lancima ispravno zaokruživane. Analizirali smo izjave i prezentaciju guvernera, piše Slobodna Dalmacija.
1. ŠTO JE REČENO
Ukupna cjenovna kretanja početkom 2023. nisu se bitno razlikovala od uobičajenih sezonskih kretanja u istom razdoblju tijekom prethodnih 10 godina, kaže guverner Vujčić.
ŠTO JE REALNOST
Kako to može biti ako imamo najveću inflaciju još od doba uvođenja kune? Jer, inflacija u siječnju ove godine je dvaput veća od najveće inflacije što smo je imali u siječnju svake od prethodnih 10 godina o kojima govori guverner. U siječnju ove godine imali smo 12,7 posto inflacije dok su hrana i bezalkoholna pića bili skuplji 17,3 posto na godišnjoj razini. Kad iz proteklih 10 godina izuzmemo ovogodišnji siječanj, najveću smo inflaciju u siječnju imali u 2008. kada je iznosila 6,2 posto, a hrana i bezalkoholna pića su tada bili 11,2 posto skuplji. Svakog siječnja u proteklih 10 godina inflacija je bila značajno niža pa i negativna.
2. ŠTO JE REČENO
Cijene oko 65 posto proizvoda nisu se promijenile nakon prelaska na euro, stoji u prezentaciji izlaganja guvernera.
ŠTO JE REALNOST
Istina, nisu se promijenile cijene testova za trudnoću, opće liječničke prakse, veterinarske usluge, tečajeva vožnje, telefonskih usluga, cijene obrazovanja, osiguranja, smještaja u hotelima, a međunarodni su letovi značajno pojeftinili...
Ali, čak 78 posto proizvoda iz kategorije hrana i piće je poskupjelo u siječnju u odnosu na prosinac.
Od 59 proizvoda iz kategorije hrana i bezalkoholna pića Državnog zavoda za statistiku u siječnju je poskupjelo njih 46, dok je za 13 cijena ostala ista ili je pala što znači da je 78 posto prehrambenih artikala poskupjelo. Za 22 posto su cijene u siječnju bile niže ili su ostale onolike kolike su bile u prosincu, a radi se o suncokretovu ulju, čaju, riži, brašnu, peradi, iznutricama, suhom povrću, žitnim pahuljicama...
3. ŠTO JE REČENO
Guverner Vujčić je izjavio da su cijene porasle, međutim, ne značajno.
ŠTO JE REALNOST
Koliko bi povećanje cijena trebalo biti da bude nazvano značajnim ako smo prošle godine bili deveta zemlja u Europskoj uniji po rastu cijena hrane u EU-u od 16,5 posto?
Hrvatska je bila prva po poskupljenju vina, treća po rastu cijena odjeće i proizvoda za čišćenje i održavanje kućanstva, peta po poskupljenju kruha, jogurta i mlijeka s niskim udjelom masti, sedma po skoku cijena kave, osma po rastu cijena sira i jaja, deveta po skoku cijena krumpira, 11. po rastu cijena mesu, 12. po skoku cijena tjestenine...
I u veljači je slično, pa su jajima cijene porasle 64,8 posto što je bilo peto poskupljenje u Uniji, a peta je Hrvatska i po poskupljenju kruha od 31 posto, druga po skoku cijena smrznutog povrća od 34 posto...
4. ŠTO JE REČENO
Guverner kaže da su trgovački lanci poštivali pravila o preračunavanju i zaokruživanju cijena.
ŠTO JE REALNOST
Ne sumnjamo u to samo se pitamo kako je to onda u siječnju u odnosu na mjesec ranije hrana poskupjela za 1,5 posto. Krumpiri su u siječnju u odnosu na prosinac poskupjeli za 4,9 posto, maslinovo ulje i suho voće za četiri posto, smrznuto voće za 8,6 posto, šećer 3,6 posto, povrće tri posto, kruh za 2,3 posto...
5. ŠTO JE REČENO
Guverner navodi da je inflacija u siječnju pala na godišnjoj razini.
ŠTO JE REALNOST
Pala je za 0,4 postotna boda manje no što bi pala da Hrvatska nije uvodila euro i to zbog neobično snažnog mjesečnog porasta cijena usluga, prvenstveno u kafićima, restoranima, frizerskim salonima...
I dalje su kafići i frizeri glavni krivci zbog siječanjske inflacije i kvarenja lijepe slike o uvođenju eura! Zanimljivo je da je više u siječnju poskupio kruh nego ženske frizure, a cijene krumpira preskočile su rast cijena u kafićima. Mnoge cijene hrane više su u siječnju skočile od cijena u frizerskim salonima i kafićima, a iz Vlade i središnje banke uporno prozivaju frizere i ugostitelje.
Frizerske usluge za žene poskupjele su u siječnju 2,2 posto, a za muškarce i djecu 4,4 posto, a cijene u restoranima i kafićima 3,2 posto.
Izvanbolničke usluge su također poskupjele u siječnju u odnosu na prosinac i to specijalistička praksa za 8,1 posto, stomatolozi za 5,4 posto, laboratoriji i rendgenski centri za 4,4 posto. Umirovljenički domovi poskupjeli su 2,3 posto, a pogrebnici za 2,9 posto.
Odvoz smeća poskupio je 4,2 posto, od 1,4 do 4,7 posto samo u siječnju poskupjeli su vodoinstalateri, električari, održavanje sustava grijanja, stolari i popravak kućanskih aparata. Usluge pomoći u domaćinstvu i kućanske usluge skuplje su 3,7 posto, usluge čišćenja 5,4 posto. Ima i onih koji nisu poskupljivali pa su pravne i računovodstvene usluge ostale na razini iz prosinca, jer su cijene podigli još u studenom. Za 50 posto.
6. ŠTO JE REČENO
Percepcija javnosti je da je inflacija bila puno viša no što je stvarno bila. No to je uvijek tako, rekao je Vujčić.
ŠTO JE REALNOST
Već se dulje vrijeme konstatira da percepcija građana ne odgovara stvarnoj inflaciji, s naglaskom na to da su građani osjetljivi na poskupljenja hrane, ali ne dovodeći u pitanje samu stopu inflacije.
Poručuje nam se stalno da je percepcija jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo. Što znači da nije problem u inflaciji nego u nama koji je pogrešno doživljavamo. Jesmo li stvarno u zabludi? Čini se da i nismo.
Da percepcija ima itekako veze sa stvarnošću pokazao je istraživanje nejednakosti inflacije u Hrvatskoj Ivice Rubila, Marine Tkalec i Ivana Žilića, a rezultate je objavio Ekonomski institut Zagreb.
Njihovo istraživanje pokazalo je da svako kućanstvo ima svoju stopu inflacije ovisno o potrošnji svakog kućanstva, a službena stopa inflacije predstavlja prosječno ili reprezentativno kućanstvo i mjeri promjene cijena kao da su svi stanovnici jedno veliko kućanstvo. Rubil, Tkalec i Žilić su istraživali inflaciju od 2001. do 2021. godine u kojem su ukupne cijene porasle za 43,4 posto i zaključili da je deset posto kućanstava s najnižim dohotkom imalo stopu inflacije za 10,5 postotnih bodova veću od deset posto najbogatijih kućanstava.
Otkrili su i da službena stopa inflacije najbolje opisuje oko 20 posto najbogatijih kućanstava i da na cijene hrane ne reagira toliko jako što znači da je manje osjetljiva na poskupljenje hrane i režija koje čine oko 70 posto košarice samačkih, umirovljeničkih i siromašnih kućanstava, a tek polovicu košarice bogatih kućanstava.
Dakle, percepcija mnogih kojima glavnina prihoda odlazi na hranu i režije i kojima se čini da je sve skuplje znatno više nego govori službena stopa inflacije nije pogrešna. Pogrešna je samo njihova lisnica, jer da je deblja, više bi im odgovarala stopa inflacije.