Dubrovački aerodrom zvat će se po Ruđeru Boškoviću, istočna Hercegovina poludjela. Tvrde da je Bošković njihov

‘Nije greška, dobro ste pročitali - dubrovački aerodrom nosit će ime po slavnom Srbinu iz Popovog polja‘, bijesni ekipa s portala hercegovina.press.

Vijest da će dubrovački aerodrom nositi ime jednog od najvećih matematičara svog vremena, Ruđera Boškovića, izazvala je bijes u istočnoj Hercegovini jer su srpske vlasti potajno namjeravale ovo ime dati velebnom aerodromu kojeg namjeravaju izgraditi odmah uz hrvatsku granicu. Potsjetimo, aerodrom na samo 20-tak minuta vožnje od Dubrovnika trebala bi graditi Aerodromi Srbije. Radi se o državnoj tvrtki, gubitašu, čiji aerodromi u Kruševu, Kraljevu, Užicama i Nišu na mjesečnoj razini nemaju promet zrakoplova kojeg Zračna luka Dubrovnik ima dnevno.

" Bošković je inače Srbin rimokatoličke vjeroispovijesti, čije je porijeklo iz Popovog polja, gdje se rodio njegov otac Nikola, inače trgovac" tvrdi hercegovački portal. Dodaju da se obitelj Bošković preselila u Orahov Do iz sela Pokrajčići kod Trebinja, a iz Orahovog Dola su potom otišli u Dubrovnik. Argumentirajući da su Boškovići bili rođaci s Gudeljima, portal se poziva na Jovana Dučića, trebinjskog pjesnika koji je za Hrvate rekao: „Hrvati su najhrabriji narod na svetu ne zato što se ničega ne boje, nego zato što se ničega ne stide".

Kad bi se htjelo uzvratiti istom mjerom, onda bi se moglo reći da su Boškovići bili puno pametniji od jedne druge rimokatoličke obitelji iz Orahova Dola. Naime, od obitelji Vjekoslava Šešelja, kasnije prekrštenog u Vojislava, a još kasnije na Haaškom sudu pravomoćno osuđenog zbog ratnog zločina. Međutim, stavljati Boškovića i Šešelja u istu rečenicu više je nego neprimjereno. Umjesto toga pametnije je pročitati kako se poznati matematičar sam deklarirao. A izjasnio se kao “Dalmatinac (i) iz Dubrovnika” u polemici o obliku zemlje s francuskim fizičarem i matematičarem D’Alambertom (praotac teorijske mehanike). Taj odgovor na D’Alambertovo ruganje, u kojem on za Boškovića kaže da je “talijanski geodet koji ima nešto imena u matematici”, otkrio je u svom je znanstvenom radu, na temelju pisanih povijesnih dokumenata, naš kolega, dr. Inoslav Bešker.