StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetkoliko će biti crno?

Crne prognoze govore da nas dogodine očekuje ‘majka svih financijskih kriza‘; Jakovčević: Bit će otkaza i bankrota; Vušković: Dok vidite Azijate na ulicama - dobro je!

Piše Sanja Stapić/SD
14. studenog 2022. - 12:21

Iduće bi godine u Hrvatskoj moglo doći do recesije i do pucanja nekretninskog balona jer će dio onih koji su kreditom kupili nekretnine zbog gubitka posla ili smanjenja prihoda neće više moći vraćati kredite.

Predviđa to prof. dr. Drago Jakovčević koji očekuje da će hrvatsko gospodarstvo dogodine usporiti s očekivanih šest posto ovogodišnjeg rasta, da bi se u 2024. opet počelo oporavljati, jer kako kaže, nakon nevere uvijek dođe bonaca.

Ipak, prof. dr. Jakovčević nije uvjeren da će se ostvariti crne prognoze američkih ulagača i ekonomista, poznatih po tome da su predvidjeli globalnu financijsku krizu iz 2008. Veli, Amerika uvijek prođe najbolje, a trenutno ima za 50 posto manju inflaciju nego Hrvatska.

A crne prognoze iz SAD-a govore o stagflaciji ili poniranju gospodarstva uz rast inflacije, dubokoj recesiji u Americi do kraja godine i ulasku u doba velike stagflacijske nestabilnosti, s velikim stečajevima i kaskadnim financijskim krizama diljem svijeta u narednim godinama.

image

Dr. Drago Jakovčević: U 2024. ćemo se početi oporavljati
 

Dragan Matić/Cropix

Gledamo Njemačku

Drugi vjeruju da nas iduće godine očekuje “majka svih financijskih kriza” jer su se ulagači na burzama previše zaigrali i da je špekulacija više nego pred Veliku depresiju što je, u kombinaciji s inflacijom, put u skoru propast goru nego 2008. pa savjetuju povremene ulagače da zaobilaze kriptovalute i ostalu rizičnu imovinu.

- Tko je u Europskoj uniji imao višu inflaciju ima i veću stopu rasta. Uvijek se postavlja pitanje je li bolje imati gospodarski rast od tri posto, a inflaciju od jedan posto ili gospodarski rast od šest posto a inflaciju od 13 posto.

Očekujem recesiju u Hrvatskoj, odnosno pad gospodarske aktivnosti u odnosu na ovu godinu više od jedan posto, a Europska unija, a mi uvijek gledamo na Njemačku koja je, bez obzira na sve, još uvijek snažna ekonomija, ona će, nadam se, ostvariti nekakav rast.

Iduće će godine struktura hrvatske ekonomije biti drugačija, slažem se da će biti puno bankrota, čak predviđam pucanje nekretninskog balona, ponovna otpuštanja i probleme sa zapošljavanjem. Usporavanje gospodarstva odrazit će se iduće godine na ljude koji su stekli nekretnine na dug, odrazit će se otkazima, smanjivanjem plaća, stečajevima, padom cijena nekretnina – smatra prof. dr. Jakovčević.

Da Hrvatsku, Europu i svijet ne očekuje ekonomski mrak i da se neće ostvariti crne prognoze, uvjeren je dr. Petar Vušković. Ovaj ekonomist objašnjava da kriza nije isto što i ekonomsko usporavanje. Kriza je stanje duboke depresije kada izgubite posao i prijeti vam ovrha, a poduzeća s druge strane zbog insolventnosti bankrotiraju.

image

Dr. Petar Vušković: Ne očekuje nas ekonomski mrakŽeljko 

Zeljko /Cropix
- Danas su nemogući scenariji poput onih iz 30-tih godina 20. stoljeća jer je globalizacija imunitet ekonomiji. Potrošači su informiraniji, investitori jednim klikom mogu ulagati na financijska tržišta ili robna tržišta koja nisu zasićena ili u padu, dodatno postoji i visoka mobilnost rada. Ako smatram da dolazi kriza u industriji prodajem dionice i ulažem u nekretnine, može i u Grčkoj.

Rješenja uvijek ima

- Jednako tako ako dobijem otkaz u svojoj tvrtki mogu raditi u drugoj, ako cijelo tržište uđe u recesiju, mogu otići na bilo koje svjetsko koje nije u recesiji. Dakle, rješenja uvijek ima. Ono što je trenutni problem je da svjetske ekonomije usporavaju. Usporavanje ekonomije je samo način da se ekonomija “posloži” na još bolji način.

Dobar primjer je automobilska industrija koja se “posložila” i oporavila. Jednako tako je i s energetskom politikom. Zaokret od Rusije, traženje novih dobavnih kanala plina, Europu košta. “Preslagivanje” ekonomije uvijek košta jer se zaustavljaju ekonomski procesi. Mislim da ipak svjetska ekonomija neće ući u krizu, čak i da dođe kriza, neće biti duboka i bit će tek administrativna – ističe dr. Vušković.

Podsjeća da je u pandemiji bila zaustavljena svjetska ekonomija na nekoliko mjeseci od čega se brzo oporavila i uvjeren je da je to bio odličan eksperiment kojeg danas plaćamo kroz inflaciju, ali smo na to bili spremni.

Dok dolaze Azijati - dobro je!

Kod inflacije je najvažnije da na tom istom tržištu gdje su cijene u rastu, imamo mogućnost pronaći dodatan posao. U onom trenutku kada na ulicama ne budemo susretali Azijate, to će biti znak da nije dobro.

Drugi znak je gubitak poslova u industriji. Ona je zbog potencijalne energetske krize najviše izložena riziku posrtanja. Nadam se da će inflacija iduće godine padati ispod 10 posto na mjesečnoj razini, sada je inflacija mjesec za mjesec viša od 12 posto.

Što se tiče rasta, bitno je da budemo u bilo kakvom plusu, realno između jedan i tri posto, a ove će godine Hrvatska imati ekonomski rast između pet i šest posto – kaže dr. Petar Vušković.

21. studeni 2024 23:11