Vladika Slavomir Miklovš okuplja unijate koji će prvu liturgiju imati u nedjelju u Splitu |
piše stanko ferić / epeha |
Vladika Miklovš pokušava okupiti i pronaći grkokatolike na području Dalmacije te im pružiti duhovnu skrb u čemu mu podršku pružaju rimokatolički biskupi Ivas, Prendža i Barišić.
Što više grkokatolicima je za održavanje prve liturgije ustupljena crkva sv. Filipa Nerija kod splitske katedrale.
Liturgija će se održati u Splitu, u nedjelju u 18 sati, a vladika Miklovš poziva sve grkokatolike i njihovi potomke s područja Dalmacije da se okupe i proslave zajednički sveto bogoslužje na svom obredu.
Kako smo doznali od vikara o. Milana Stipića, ta će liturgija biti svojevrsni početak obnove grkokatoličkih župa u Kričkama i Baljcima kod Drniša i tamošnjih crkava Bogorodičina Pokrova i Preobraženja Gospodinova.
Obje su crkve pljačkane, rušene i pustošene tijekom Drugog svjetskog rata, ali i tijekom vladavine komunista, a zvonike crkve u Kričkama minirali su pobunjeni Srbi tijekom Domovinskog rata.
- Naše župe u Kričkama, Baljcima i Vrlici nominalno još uvijek postoje - kazao nam je o. Milan Stipić.
- Opstao je i znatan broj tamošnjih grkokatoličkih vjernika. Nakon Domovinskog rata, ima ih i više jer se tu doselilo nešto grkokatolika iz Slavonije, Vojvodine i Bosne.
Ti grkokatolici ili potomci grkokatolika najčešće su se priključili rimokatoličkim župama i pomalo ‘izgubili’ svoj obred i svoju posebnost. Sada je dobro vrijeme da se tim župama vrati život i da se grkokatoličke crkve obnove.
Te crkve koje puk zove “roge” biseri su sakralnoga graditeljstva. Crkva u Baljcima izgrađena je 1836. godine, a nekako u to vrijeme podignuta je i ona u Kričkama.
Uz crkve su i župni dvorovi. Onaj u Baljcima porušen je za Drugog svjetskog rata, a dvor u Kričkama je opljačkan tijekom Domovinskog rata. Sada pokušavamo pronaći vjernike, a onda ćemo crkve u Kričkama i Baljcima očistiti i urediti.
Ako Bog da, uskoro ćemo ih i obnoviti. Grkokatolici Dalmacije imaju pravo na svoju crkvu i svoju imovinu. Već smo počeli i pripremati proslavu 400. godišnjice unijata u Hrvatskoj koja će biti proslavljena 2011. godine.
Katolici istočnog obreda (grkokatolici) i katolici zapadnog obreda (rimokatolici) u velikoj su obitelji Crkve - kaže Stipić.
- Oni su kao dvije sestre ili dva brata koji se razlikuju licem, načinom odijevanja, i običajima, ali su vjerna braća, djeca iste obitelji, sustolnici istoga stola.
Obnova naših župa ujedno je početak obnove skrbi za grkokatoličke vjernike na prostoru Šibenika, Zadra i Splita.
StepinacZagrebački nadbiskupi, kao što je bio bl. Alojzije Stepinac ili danas kardinal Bozanić, grkokatolicima su metropolite. Grkokatolički vladika (biskup) trenutačno je msgr. Slavomir Miklovš. Biskupija (odn. eparhija) prostire se na čitavom području Hrvatske, BiH, Slovenije i Vojvodine. Sveukupno ima oko 30 tisuća pripadnika. Obred je bizantski, posve jednak pravoslavnima, a služi se uglavnom na staroslavenskom jeziku. |
Pravoslavci u DalmacijiMeđu pravoslavnim stanovnicima u Dalmaciji bilo je kroz povijest više pokušaja sjedinjenja s Katoličkom crkvom. U prvoj polovici 19. st. skupina vjernika iz mjesta Kričke i Baljci (1832.) kod Drniša te Vrlike (1834.), na čelu sa svojim parosima (župnicima), pristupili su jedinstvu s Katoličkom crkvom. Grkokatolicima u Dalmaciji nije bilo lako. Često su bili zlostavljani, proganjani i napadani, a imovina im je uništavana. Ipak su se održali, uglavnom do II. svjetskog rata, kada su nasilno ugašeni. Crkve su im spaljene, župne kuće opljačkane i srušene, a imovina oteta. |