14399372
dragocjeni vid

Splitski oftalmolog dr. Ljubo Znaor savjetuje deset važnih stavki u svakodnevnom životu, kojima čuvamo zdravlje očiju i preveniramo ozbiljne probleme

8. listopada 2020. - 18:32

Nezanemariv broj ljudi tuži se na slabiji vid, sve do ozbiljnog propadanja vida. Iako se ne mogu prevenirati sve očne bolesti, ipak se svatko od nas može pridržavati sljedećih savjeta kako bi sačuvao zdravlje očiju i smanjio rizik smanjenja vida u budućnosti.

Na što sve u svakodnevnom životu treba obratiti pažnju kako bismo sačuvali zdravlje očiju i dobar vid, otkrio nam je doc. dr. sc. Ljubo Znaor, specijalist oftalmologije na Klinici za očne bolesti u Splitu.

1. Nosite sunčane naočale.

UV filtri na naočalama odgađaju nastanak mrene, budući da izravna sunčeva svjetlost značajno ubrzava njezin razvoj. Sunčane naočale također preveniraju oštećenja mrežnice, štite osjetljivu kožu vjeđa i tako sprječavaju nastanak bora i tumora vjeđa. Svakako je iznimno važno provjeriti kod kupnje sunčanih naočala blokiraju li 100 posto UV-A i UV-B zrake.

2. Nemojte pušiti.

Pušenje duhana je direktno povezano s nastankom mnogih oboljenja, uključujući takozvanu senilnu makularnu degeneraciju. To je bolest u kojoj dolazi do propadanja centra vida tako da ti bolesnici, primjerice, gube mogućnost čitanja i prepoznavanja lica osoba.

Studije su pokazale da pušači i osobe koje su prestale pušiti imaju znatno veću vjerojatnost obolijevanja od ove bolesti u odnosu na nepušače. Pušenje također izaziva i ubrzava nastanak mrene.

3. Jedite zdravo.

Nedostatak vitamina može poremetiti funkciju mrežnice. Svi znamo da se vjeruje da konzumacija mrkve poboljšava vid, što je djelomično i istinito, no također i drugo povrće, posebice ono zeleno, trebalo bi biti zastupljeno u svakodnevnoj prehrani.

Znanstvenici su dokazali da osobe koje putem svakodnevne dijete unose veće količine vitamina C i E, cinka, luteina, zeaksantina te omega-3 masnih kiselina imaju znatno manju vjerojatnost razvijanja senilne makularne degeneracije.

4. Obavite osnovni oftalmološki pregled.

Odrasle osobe bez znakova bolesti oka ili rizičnih faktora za razvoj očnih bolesti trebale bi otići na oftalmološki pregled u dobi od 40 godina. To je doba kada se mogu početi pojavljivati prvi znakovi očnih bolesti.

Na temelju rezultata tog pregleda oftalmolog će savjetovati potrebne intervale za buduće kontrolne preglede.

Svi ostali koji imaju simptome ili imaju članove obitelji koji boluju od očnih bolesti, dijabetesa ili visokog krvnog tlaka trebali bi otići i ranije na oftalmološki pregled kako bi se odredilo koliko često trebaju kontrolirati svoje oči.

5. Nosite zaštitne naočale.

Ozljede oka su drugi najčešći uzrok sljepoće u razvijenim zemljama, stoga je od izrazite važnosti nositi odgovarajuću zaštitu koja prevenira ozljede oka dok se bavimo određenim vrstama sporta i dok obavljamo, primjerice, popravke u kući, vrtlarimo ili čistimo u kući.

6. Ispitajte postojanje očnih bolesti u vašoj obitelji.

Nemali broj očnih bolesti češće se javlja u članova iste obitelji, stoga je uputno znati da je u obitelji netko bolovao od očnih bolesti jer i vi sami možete imati povećan rizik obolijevanja.

Očekuje se da će se u idućem desetljeću upravo učestalost bolesti povezanih sa starijom životnom dobi značajno povećavati.

7. Važno je rano započeti liječenje.

Većina ozbiljnih očnih bolesti, kao što su glaukom i senilna makularna degeneracija, lakše se i uspješnije liječe ako se rano prepoznaju. Ako se te iste bolesti ne liječe, mogu uzrokovati ozbiljne probleme s vidom, pa čak uzrokovati i sljepoću.

8. Valja znati tko liječi vaše oči.

Kada ste u potrazi za očnim pregledom, primijetit ćete da postoji više tipova stručnjaka koji pružaju oftalmološku skrb. Oftalmolozi, optometristi i optičari svi zajedno imaju važnu ulogu u pružanju usluga zaštite očiju. Međutim, svaki ima različitu razinu obuke i stručnosti.

Obvezno se obratite pravom pružatelju usluga koje odgovaraju vašem zdravstvenom stanju, odnosno koji vam može pružiti adekvatno liječenje. Oftalmolozi su posebno obučeni za pružanje čitavog spektra njege očiju, od propisivanja naočala i kontaktnih leća do složenih i osjetljivih operacija oka.

9. Njega kontaktnih leća.

Slijedite upute vašeg oftalmologa u vezi s održavanjem i upotrebom kontaktnih leća. Navika spavanja s kontaktnim lećama nikako nije preporučljiva, kao ni upotreba sline ili vode kao otopine za vlaženje.

Isto tako, korištenje otopina kojima je istekao rok upotrebe i višekratna upotreba kontaktnih leća za jednokratnu upotrebu može rezultirati oštećenjima rožnice, jakim bolovima, pa čak i gubitkom vida.

10. Nemojte zanemarivati umor očiju.

Ako naprežete oči zbog rada za računalom ili dugotrajnog rada na blizinu, podignite pogled svakih 20 minuta i fiksirajte 20 sekundi objekt udaljen barem šest metara.

Ako se umor očiju nastavi, to može biti znak nekoliko različitih stanja, poput suhog oka, presbiopije (staračka dalekovidnost je poremećaj vida koji se javlja u srednjoj životnoj dobi kad oko izgubi mogućnost fokusiranja na bliske predmete) ili su problem naočale s lećama koje nisu pravilno centrirane.

Posjetite oftalmologa da biste utvrdili zašto imate umor u očima i kako se trebate pravilno liječiti.

08. listopad 2020 18:38