Još jedan kit pronađen je u Jadranskom moru. Javljaju to Istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet koji su prvog kita fotografirali 17. kolovoza ispred Starigrada-Paklenice. Dojave o opažanju kita u području južnog dijela Velebitskog kanala, točnije kod Ražanca, Vinjerca i Novskog ždrila nastavile su se i u rujnu i ispostavilo se da se radi o drugom kitu, donosi Telegram.
Istraživači su ponovo izašli na teren s ciljem snimanja velikog kita dronom iz zraka radi analize veličine i zdravstvenog stanja te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK i kako bi napravili dodatne fotografije za identifikaciju. Velikog kita pronašli su već u subotu, 5. rujna na samom ulazu u Novsko ždrilo.
SATIMA SU GA PRATILI
Istraživači su kita pratili oko dva sata u samom Novskom ždrilu, a onda je doplivao do novog Masleničkog mosta te se vratio u Velebitski kanal. Nakon izlaska iz ždrila, kit je otplivao u smjeru Vinjerca, a s obzirom da su mu zaroni trajali do 38 minuta istraživači su odustali od daljnjeg praćenja i snimanja.
Vratili su se na kopno i pregledali fotografije te su utvrdili kako se radi o potpuno drugoj životinji od one koju su uočili u kolovozu. „Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija išao sam provjeriti njihovu kvalitetu te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografiranog i ovog kita različite”, rekao je istraživač Jure Miočić-Stošić i dodao:
“Naime kit kojeg su kolege fotografirale u kolovozu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji dok ovaj kit urez nema. Također, i oblikom se peraje razlikuju. Gotovo nevjerojatno, ali svega pola sata nakon ovog otkrića, dobili smo telefonsku dojavu građana koji su u Virskom moru opazili još jednog kita“.
NAJMANJE DVA KITA U JADRANU
“Ove fotografije potvrdile su činjenice koje smo dobili prikupljajući opažanja građana da u sjevernom Jadranu borave najmanje dva velika kita”, kažu istraživači koji su se već u jutro 6. rujna vratili na more te su istog kita uočili nešto sjevernije od samog Novskog ždrila.
„Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki kit je bio zainteresiran za naše plovilo. U nekoliko navrata je na svega metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh“ kaže Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet.
„Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem“ nastavlja Pleslić.
NAPRAVILI SU BIOPSIJU
Doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, pak, napravio je biopsiju kože velikog kita: „U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva situacija povoljna je za uzimanje biopsije jer vam omogućava da životinju pogodite precizno ne riskirajući možebitnu ozljedu ili promašaj. Tijekom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti mali komadić kože za DNA analizu”,
“Koliko znam ovo je prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu. No prije desetak godina uspio sam uzeti biopsiju i s grbavog kita koji je boravio u Piranskom zaljevu. Tada nam je ona pomogla utvrditi spol životinje. Ovaj uzorak odmah ćemo poslati kolegama u Nizozemsku koji trenutno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika te se nadam kako će nam rezultati stići čim prije “.
Istraživači dodaju kako su vime uspješno zaključena gotovo tri tjedna praćenja boravka velikih kitova u Velebitskom kanalu. Nadaju se i kako će podaci koje su oni prikupili pomoći utvrditi iz kojeg dijela Sredozemnog mora veliki kitovi dolaze u Jadran.