U punom su jeku pripreme za 64. izdanje Glazbenih večeri u sv. Donatu koje se održavaju od 7. srpnja do 6. kolovoza. Ujedno su i prve pod vodstvom Ivane Kuljerić Bilić kao nove umjetničke ravnateljice. Njena je profesionalna biografija uistinu impresivna.
Ivana Kuljerić Bilić je međunarodno priznati virtuoz na marimbi i svestrana udaraljkašica. Redovito nastupa s europskim orkestrima (Simfonijski orkestar Danskoga radija, Filharmonija W. Lutoslawski, Panonska i Slovenska filharmonija, Simfonijski orkestar Dohnany, Presidential Symphony Orchestra Ankara, Simfonijski orkestar HRT-a…) i na međunarodnim festivalima (Muzički biennale Zagreb, Musicora Pariz, Tempus fugit Tel Aviv, Melos ethos Bratislava, Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Julian Rachlin and Friends…). Ivana održava majstorske tečajeve (Manhattan school of Music; Konzervatoriji u Bostonu, Amsterdamu, Parizu, Lyonu i Birminghamu; Stuttgart Hochschule für Musik; Sveučilište Anton Bruckner, Linz; Sveučilišta u Wuhanu, Dalianu, Shenyangu i Pekingu; Royal Northern College of Music u Manchesteru; Salzburg Sommerakademie itd.) te sudjeluje na udaraljkaškim i marimbističkim festivalima (Tomarimbando, Portugal; Shenyang Percussion Festival; KALIMA, Lausanne, Švicarska; Tenerife Percussion Festival, Španjolska; Amsterdam Marimba Weekend; Santa Fe Marimba Festival; Marimba International Festival and Conference u Minneapolisu; nekoliko izdanja ZMF-a i PASIC-a; Belgium Marimba Competition and Festival; Festival de marimbistas, Chiapas, Meksiko i mnogi drugi).
Članica je žirija na marimbističkim i udaraljkaškim natjecanjima (Marimbistička natjecanja u Linzu, Salzburgu, Stuttgartu i Parizu; Natjecanje August Everding u Münchenu, Udaraljkaško natjecanje u Temišvaru i u Pekingu itd.). Sudjeluje u komornim, scenskim i crossover produkcijama u Europi, Južnoj Americi, Kini i SAD-u, u dvoranama kao što su Merkin Hall u New Yorku, Palacio de las Bellas Artes u Ciudad de Mexicu ili Koncertna dvorana Franz Liszt u Budimpešti.
Intenzivno surađuje s Glazbenom tribinom, gdje održava radionice suvremene glazbe za studente i ostvaruje originalne umjetničke projekte. Članica je međunarodnoga ansambla za suvremenu glazbu Synchronos. Godine 2021. pokreće ansambl The Percussion Club, s kojim te godine otvara Dubrovačke ljetne igre, a 2023. ansambl odlazi na američku turneju. Od 2014. Ivana redovito nastupa s Nikolom Krbanyevitchem u ansamblu I.N.K. Experiment Duo, s kojim gostuje na festivalima u Europi, SAD-u i Aziji. U Hrvatskoj su posebno zapaženi njihovi nastupi na Dubrovačkim ljetnim igrama (2018.) i na Muzičkom biennalu Zagreb (2021.). Osvojili su diskografsku nagradu Porin za najbolju instrumentalnu izvedbu izvan klasične i jazz-glazbe, u suradnji s grupom Chui (2020.). Godine 2022. duo izdaje CD Collage part I u izdanju Nota Bene Recordsa.
Kao umjetnička ravnateljica, osniva 2008. festival IBMW (Ivana Bilic Marimba Week) koji godinama djeluje u sklopu Samoborske glazbene jeseni. Od 2019. festival postaje samostalan i mijenja naziv u ISPF (Ivana Summer Percussion Festival). Na festivalu su dosad sudjelovala neka od najvećih svjetskih udaraljkaških imena današnjice s područja klasike, jazza, etnoglazbe i rocka. Ivana godinama djeluje kao solo timpanist u Simfonijskom orkestru HRT-a. Dobitnica je svih najvažnijih hrvatskih izvođačkih i diskografskih nagrada – Milka Trnina, Ivo Vuljević i tri Porina za najbolju izvedbu. Autorica je skladbi i aranžmana u izdanjima Edition Svitzer, Malletworks, Inkoplastika i Cantus. Diplomandica u klasi prof. Igora Lešnika, danas u svojstvu redovitoga profesora predaje na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i pročelnica je Odjela za dirigiranje, udaraljke i harfu te voditeljica poslijediplomskih studija. Uz sve to, Ivana je Marimbaone umjetnica s vlastitom autorskom linijom palica.
- Kako ste se snašli na novom poslu?
- Glazbene večeri u sv. Donatu imaju prepoznatljiv i snažan profil. Po preuzimanju funkcije, kolega Šoša, dosadašnji umjetnički ravnatelj, nesebično je sa mnom podijelio svoja mnogobrojna festivalska iskustva. K tome, dočekao me uhodan produkcijski tim i otvorenost za nove ideje i suradnju, tako da s veseljem iščekujem otvorenje.
- Kakve su Vaše dosadašnje veze sa Zadrom?
- Moj otac koji je podrijetlom sa Silbe, snažno je vezan za Zadar, ovdje je proveo svoje gimnazijske dane, natjecao se na šahovskim turnirima, družio sa svojim uzorom i prijateljem Pavlom Dešpaljem i mnogim drugim dragim prijateljima, skladao prve note. Od djetinjstva dolazim u Zadar i na Silbu te, iako ne živim u Zadru, osjećam svojevrsnu pripadnost ovoj sredini.
- Što Vas je motiviralo da preuzmete vođenje jedne takve manifestacije s dugogodišnjom tradicijom?
- Izazov, ideje koje imam, povezanost s kulturnim krugom, a sigurno i genetika.
- Što možemo očekivati od prvih večeri pod Vašim vodstvom?
- Uz tradicionalne nastupe Simfonijskog orkestra HRT na svečanom otvorenju festivala s glazbom Mozarta i Kuljerića (čut ćemo njegov Porinom ovjenčani Pop koncert za trubu u izvedbi Vedrana Kocelja) i Zadarskog komornog orkestra u snažnoj sinergiji maestra Ivana Repušića i koncertmajstora Romana Simoviča, okosnicu festivala svakako čine jedinstveni koncerti rane glazbe u sv. Donatu (nastupi karizmatičnog Pina de Vittorie i sastava Gli Incogniti pod vodstvom Amandine Beyer), te recitali i komorni nastupi naših vrhunskih glazbenika (Zagrebački kvartet, Hrvatski gitarski kvartet, Solisti Zadarskog komornog orkestra).
Težište je ove godine stavljeno na instrumentalnu glazbu i predstavljanju nekih manje zastupljenih instrumenata ili instrumentalnih formacija kao što su duo harfi ili duo udaraljki. Željeli bismo potaknuti stvaranje originalnih programa koji bi bili kreirani i premijerno izvedeno upravo na festivalu. Pa ćemo tako, s idejom transdisciplinarnosti, a kroz razgovor flaute i suvremenog plesnog izraza, ostvariti suradnju sa Zadarskim plesnim ansamblom, a potom i povezati pjesničku riječ i glazbenu misao u suradnji sa Španjolskim veleposlanstvom u Hrvatskoj.
Ove godine završeno je preuređenje i obnova crkve sv. Nikole, atrija i popratnih prostora gdje je smješten Međunarodni centar za podvodnu arheologiju. Iskorak ćemo napravit upravo u tim prostorima, s projektom Coda, pa će tako nekoliko klasičnih koncerata imati svoj kasnovečernji nastavak uz stilski odmak i svojevrsni odzvuk istog, a drugačijeg instrumenta. Nakon akustične gitare zazvučat će i ona električna u neobičnom kontekstu sevdaha, nakon koncertnog klavira – Hammond, Moog i sintisajzer, a romska tradicionalna pjesma povezat će Španjolsku i Balkan.
- Koliko će te koristiti svoja iskustva kao međunarodno priznate udaraljkašice i profesorice na zagrebačkoj Muzičkoj
akademiji?
- Danas je umjetnik sam često i producent i organizator i menadžer. Oduvijek sam imala široke interese i znatiželjno prihvaćala izazove. U djetinjstvu sam se bavila i glumom i plesom, a iako sam diplomirana glazbenica, uz Muzičku akademiju studirala sam i Francuski i Španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu. Mislim da je u umjetnosti važna otvorenost za nova iskustva te širina pogleda. Kao glazbenica, sudjelujući na međunarodnim festivalima i u umjetničkim projektima, upoznala sam mnoge vrhunske domaće i strane umjetnike različitih izričaja, koje bih voljela predstaviti zadarskoj publici.
Volim suradnju i kreativnost. U tom smislu, oduvijek me privlačilo osmišljavanje umjetničkih programa, pa i angažman u vođenju kulturnih institucija. U toj sam se ulozi okušala na samom početku svoje karijere, kao zamjenica direktora Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, a u Samoboru pak, već preko 15 godina vodim međunarodni udaraljkaški festival.
Činjenica da sam kao pročelnica Odsjeka za Dirigiranje, harfu i udaraljke i profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u stalnom kontaktu s mladim ljudima, ispunja me novom energijom i optimizmom jer dnevno svjedočim kakve sjajne i perspektivne mlade glazbenike imamo. Neke od njih moći ćete čuti već ove godine.
- Kakva je suradnja s ravnateljicom Koncertnog ureda Zadar Melitom Ivković, također profesionalnom glazbenicom?
- Zadar ima vrhunski postavljen i ustrojen Koncertni ured s velikim iskustvom. Iznimno cijenim način na koji funkcionira i kako je osmišljena zadarska koncertna sezona. Melita je kreativna glazbenica širokih interesa i rekla bih da smo što se tiče programske koncepcije i želje da festival raste i razvija se apsolutno na istoj valnoj dužini.
- Koliko ćete ugostiti glazbenika, odakle sve dolaze?
- Preko 160 glazbenika koji će nastupiti na festivalu dolaze iz Švicarske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i naravno, Hrvatske.
- Računate li na značajan broj posjetitelja?
- Ovo je grad koji ima koncertnu publiku, tradiciju i kontinuitet koncerata tokom cijele godine. Zadar je i vrlo posjećena turistička destinacija. Ove godine smo kao novitet uveli male dnevne radionice pod nazivom Tvornica snova, koje će nakon večernjeg koncerta, sljedeće jutro, voditi gostujući glazbenici. Bit će to predstavljanje glazbenika i instrumenata namijenjeno prvenstveno djeci, našoj budućoj publici, ali i njihovim roditeljima i svim zainteresiranim posjetiteljima koji na ovaj način mogu doći u neposredniji kontakt s umjetnicima. Dosadašnja izdanja Glazbenih večeri strpljivo su gradila prepoznatljivost i kvalitetu festivala te interes publike. Svakako da, računamo na značajan broj gledatelja.
- S obzirom na tzv. tehnički proračun, ima li financijskih problema u organizaciji koncerata?
- Iako su Glazbene večeri u sv. Donatu financirane iz više izvora, uključujući između ostalih i Ministarstvo kulture i medija, ovaj festival je prije svega zadarski „brand“ i Grad Zadar je njegov najznačajniji finansijer. Producent festivala je Koncertni ured koji je gradska ustanova. Naravno da smo osjetili ograničenja tehničkog proračuna, te u takvim financijskim uvjetima morali prilagoditi program ili neplanirano preuzeti financiranje, pogotovo u projektima gdje surađujemo s gradskim udrugama poput Zadarskog komornog orkestra. Situacija tehničkog proračuna vrlo je nezgodna za planiranje i realizaciju festivala, određene troškove potrebno je podmiriti ranije jer s vremenom poskupljuju, poput karata gostujućih umjetnika, da ne govorim o stanju nesigurnosti i neizvjesnosti u kojemu je teško djelovati, planirati i uopće normalno produkcijski funkcionirati.
- Mislite li u godinama koje slijede uvoditi neke novine i promjene u koncepciju Glazbenih večeri?
- Svakako bih nastavila s ovogodišnjim novitetima kao što su npr. kasnovečernji koncerti raznih stilova u opuštenijoj atmosferi i jutarnje radionice. U godinama koje dolaze nadam se dodatno otkriti i promovirati nove koncertne prostore i osmišljavati originalne interdisciplinarne projekte, uključiti zadarske umjetnike različitih izraza, slikare, plesače, pisce, glumce, arhitekte... Ukoliko bude financijskih sredstava voljela bih ponovno istražiti mogućnost ponavljanja ili dislociranja nekog programa u Županiji (ipak su moji korijeni otočki). Festival je živa materija, pa ću kao i moji prethodnici pokušati što bolje „navigavati“ između želja i mogućnosti.
U budućnosti ćemo se sigurno morati nositi i sa sve vrućim i napučenijim gradskim ljetima, u takvim uvjetima organizacija i izvedba festivala postaje svake godine sve izazovnija - kazala je na kraju razgovora Ivana Kuljerić Bilić.