Ljeto je tek počelo, a temperatura mora već je blizu rekordne. Stručnjak tvrdi da će još rasti i objašnjava zašto bi posljedice mogle biti katastrofalne

Gori zemlja, gori nebo, ali gori i more.

Današnja temperatura mora u Splitu, u osam sati bila je 27 stupnjeva Celzijusa. Ako se zna da je najviša ikad temperatura mora u Splitu, odnosno na POŠK-a izmjerena 31. srpnja 2016. i iznosila je 28,7 stupnjeva, jasno je svima koliko smo blizu obaranja ovog rekorda. Tim prije što je rekorda temperatura izmjerena "usrid lita", a ovaj jučerašnja na "početku lita". Rekli bi mi u Splitu "ima još fore za oborit rekord".

Prepune splitske plaže
 

Vladimir Dugandžić/Cropix

- Ove temperature mora, nisu nešto normalno. Konstantno je zagrijavanje mora i ono je sve toplije. Površinski slojevi mora se strahovito zagrijavaju i "proizvode" temperature koje nisu, do sada kod nas bile "normalne". No, valja istaknuti kako će temperature mora biti i još veće, pogotovo u zaljevima, gdje je more u pravom smislu riječi stajaćica. Tako su u Pirovačkom zaljevu znale biti izmjerene temperature more između 29 i 30 stupnjeva Celzijusa, pa čak i preko 30 stupnjeva i u toj su toplini mora mogli izdržati samo cipli, kazuje nam prof. Alen Soldo, sa Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.

Ovo "vrilo" more, generalno ne može naškoditi životinjskom odnosno ribljem svijetu, jer kada ribe, u površinskom sloju mora osjete da im je vruće, jednostavno se povuku u dubinu, gdje već nakon nekoliko metara temperatura mora drastično opada.

Riba lav (Pterois miles, lionfish), invazivna riba snimljena kod rta Stupiste, blizu obale Komize.

Damir Zurub/Cropix

- Međutim, povećana temperatura mora može proizvesti velike probleme našim ribarima. Naime, ukoliko se more nastavi nekontrolirano zagrijavati sve ribe će "pobjeći" u dubinu, pa ribari neće imati što loviti, odnosno trebati će im alati za velike dubine. Dalje, povećana temperatura mora će uvelike utjecati na život u moru, jer je većina morskih organizama hladnokrvna, što znači da uvelike ovise o temperaturi mora i to ne samo zbog ishrane, već i zbog svojih migracija, kazuje Soldo.

Zagrijavanje Jadranskog mora može dovesti i do pojavljivosti novih ribljih vrsta u Jadranu i to onih koje "vole" toplo more.

- Valja vidjeti kako će one utjecati na starosjedioce Jadranskog mora. Tako npr. imali smo pojavu ribe lav, koja je prošle godine fotografirana u blizini otoka Visa. Ona živi u toplim morima (Crveno more...) i ona je preko Sueskog kanala ušla u Mediteran, a odatle dalje i u Jadran. Radi se o ribi koja je veliki predator, koja napada sve živo u moru, pa i one naše jadranske morske predatore koji su nama komercijalno značajni (zbog ribolova). Kako riba lav nije komercijalno značajna, jer je nitko ne lovi, zbog njene ružnoće i ne želi jesti, ona nema komercijalni značaj. Na žalost, zbog zagrijavanja mora je ušla i u Jadran, iako je sjeverni Jadran, najhladniji dio mediteranskog mora. Riba Lav, je u mnogim zemljama Mediterana svojom pojavnošću napravila pravi "pokolj" među autohtonim ribama i velika je opasnost za sve stanovnike mora. Tako da su čak neke mediteranske zemlje dale odobrenje da se lava istrijebi, kazuje Soldo.

Pseća plaža na Duilovu

Josko Ponoš/Cropix

S obzirom na temperature mora, koje će ovo ljeto biti i još više, gotovo se nemoguće rashladit. Jer kada je temperatura zraka 36 ili 37 stupnjeva Celzijsa i to u hladu, a temperatura mora veća od 27 ili 28 stupnjeva jasno je, da kupanje u moru ne može dati nikakvu ugodu.

- Suludo je uopće promisliti, a kamoli otići na more prije 17 sati. Nitko normalan to ne bi trebao raditi, jer se čovjek ne može "rasfriškat" u moru, što od sunca, a što od velike temperature mora. Nitko se ne može rashladit u moru koje ima temperaturu blizu 30 stupnjeva Celzijusa, zaključuje prof. Alen Soldo.