Porezno rasterećenje plaća, kako doznaje Jutarnji list, trebalo bi se postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te "kozmetičkim" povećanjem osnovnog osobnog odbitka, za desetak ili 20 eura tako da se iznos zaokruži sa sadašnjih 530,91 euro (nastao preračunavanjem 4000 kuna u euro). No, na ljeto bi se trebale vratiti veće trošarine na energente i ukinuti i ograničavanja marži, što će dovesti do povećanja cijene goriva. Veći je ovo dio nove porezne reforme koju priprema Ministarstvo financije, pri čemu oni upoznati s njezinom izradom naglašavaju da su još uvijek "različite opcije na stolu".
Porezno rasterećenje dohotka trebalo bi rezultirati time da od iduće godine plaće rastu svima, s naglaskom na one s nižim dohocima. Kako najveći broj njih uopće ne plaća porez na dohodak, preostaje jedino zadirati u doprinose, ali i prihode lokalnih jedinica. Oni sa srednjim i većim primanjima manje će osjetiti najnovije rasterećenje plaća.
Pitanje mirovina
Kada je riječ o stopi doprinosa za prvi mirovinski stup, doznaju, neće se ići na njezino smanjenje, kao što je to tražila Hrvatska udruga poslodavaca. Prijedlog HUP-a je bio da se sadašnja stopa od 15 posto smanji za dva postotna boda, na 13 posto. No, ministar financija, čini se, ipak se odlučio za varijantu prema kojoj bi se određeni izdatak odbijao od bruto plaće i na njega se ne bi plaćali doprinosi. Koliko će iznositi taj izdatak, u Ministarstvu još nisu do kraja definirali, kao ni do koje granice će kome ići. Najvjerojatnije je da će postojati više razreda, a sam izdatak neće se primjenjivati na sve plaće, posebno ne na one najveće. Smanjenje izdataka kroz doprinose tako će dominantno ići prema onima s najmanjim dohocima, pa će njima i najviše rasti plaće.
U slučaju poreza na dohodak i prireza također se "razrađuju modeli", a prema neslužbenim izvorima, ideja je da se prirez u potpunosti ukine te da se istodobno lokalnim jedinicama ostavi mogućnost da same određuju stopu poreza na dohodak. Pritom se spominje uvođenje granične porezne stope koja ovisi o trenutačnoj razini prihoda, a određivala bi se unutar zakonom definiranog raspona. Predlagatelji ovog prijedloga morat će objasniti jedinicama lokalne samouprave zašto bi trebale pristati na model graničnih poreznih stopa umjesto prireza, a posebno zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću kojega bi ovaj potez najviše pogodio.
Grad Zagreb je u posebnom režimu i koristi najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza od 18 posto. Prema riječima samog gradonačelnika, prihodi od prireza lani su iznosili 955 milijuna kuna (126 mil. eura). Kada bi se prirez doista ukinuo, zaposleni Zagrepčani s prosječnom plaćom mogli bi dobiti povišicu od oko 30 eura.
Posljednjih godina neki su gradovi i samo ukidali (Bjelovar, Čakovec, Opatija, Pleternica, Sinj i Vodice) ili smanjivali prihode, a podaci govore da otprilike četvrtina njih funkcionira bez ubiranja prireza. Glavni razlog tome su sve veće mogućnosti financiranja gradskih projekata i kompenziranja smanjenih prihoda od prireza kroz fondove EU.
Suficit od tri milijarde
O samoj ideji ukidanja prireza tek će se razgovarati s Udrugom gradova i jedinicama lokalne samouprave. No, ono što je ministru financija glavni argument za otvaranje ovog pitanje jest činjenica da su lokalne jedinice lani imale suficit od tri milijarde kuna. Stoga u Vladi smatraju da neće ni trebati nadoknađivati gubitak u prihodima nakon mogućeg zadiranja u poreze i prireze. Uz to, lokalne jedinice će poticati da se same "poigraju" lokalnim porezima, posebno paušalnim porezima u turizmu.
Kako naglašava ministar financija, neće se zadirati u izmjene stopa doprinosa za drugi mirovinski stup od pet posto, niti za zdravstveno osiguranje koja trenutačno iznosi 16,5 posto, iako je HUP predlagao smanjenje na 15 posto. S obzirom na to da trošak zdravstvenog osiguranje ide iz bruto 2 plaće, odnosno riječ je o iznosu koji plaćaju poslodavci, tim se smanjenjem ne bi povećala neto plaća, nego bi se rasteretili poslodavci.
Neće se dirati ni opća stopa PDV-a, ali će se postupno vraćati trošarine na energente, prvenstveno na gorivo, te ukidati ograničene marže. U Vladi razmišljaju u smjeru da ide turistička sezona i da nema smisla subvencionirati strane turiste, što znači da bi na ljeto cijena goriva trebala rasti.
U pogledu poreza na dobit dvije stope ostaju iste, od 10 i 18 posto, ali će biti sitnih korekcija u poticanju određenih segmenata, premda to neće biti značajno za poduzeća. Neće se ići ni s ukidanjem najviše stope poreza na dohodak od 30 posto koju u Hrvatskoj plaća oko 11.000 ljudi, oni s mjesečnim plaćama većim od 3981,69 eura. No, polovica njih je u Zagrebu, pa bi se tim potezom Zagrebu uzelo oko milijardu kuna prihoda.
Parlamentarni izbori
U ovoj fazi, kada su razni prijedlozi u igri, ekonomisti ih nisu spremni komentirati, ali iz neslužbenih razgovora može se čuti kako je sve pomalo "isforsirano" i teško odvojivo od predstojećih parlamentarnih izbora. "Ako države više ne može povećavati najniže plaće kroz porez na dohodak, onda može rastom gospodarstva", napominje ekonomist koji je želio ostati anoniman. U usporedbi s drugim zemljama, dodaje, porezno opterećenje rada u Hrvatskoj nije veliko, premda posljednji podaci govore kako je inflacija malo povećala taj "porezni klin". Ipak, činjenica jest da je u Hrvatskoj veliko ukupno porezno opterećenje. Problem sa zadiranjem u doprinose za prvi mirovinski stup, pak, mogao bi značiti dodatni gubitak poveznice uplata i iznosa mirovine, kao i povećanu motivaciju da se plaće prijavljuju na niži iznos. Tako mirovinski sustav postaje sve više ovisan o dotacijama iz proračuna.