Biokovo nije samo u posljednje vrijeme vrlo popularni "Skywalk“, odnosno "nebeska šetnica", Biokovo nije njegov najveći vrh Sveti Jure, drugi po visini u Lijepoj našoj, ili također često posjećivani planinarski dom na Vošcu.
Prekrasnu planinu koja tvori prirodni "zid" između dalmatinskog priobalja i zaleđa zanimljivom i lijepom čini i kulturna baština, posebno brojne crkvice koje su ljudi podizali tijekom proteklih stoljeća kada su znatno više živjeli s planinom i uz planinu, o čemu svjedoče i demografsko bujanje tog kraja koje se, moglo bi se sada reći s gotovo 100-postotnom sigurnošću, više nikada neće dogoditi.
Jedan od sakralnih objekata na biokovskom kršu je i mala crkva Svetog Ilije na Stazi, izgrađena u 19. stoljeću, nedaleko od poznatog ugostiteljskog objekta. Ta crkvica vapi za kvalitetnom obnovom, ali i brigom.
Prizor koji su ovih dana zatekli posjetitelji Parka prirode Biokovo, šokirao je sve. Vrata su na crkvi bila potpuno otvorena, a unutar nje, neposredno pokraj oltara, magarci su obavili nuždu, dok su na okolnom terenu bile razbacene planinarske oznake, a vidljivo je i da je netko nešto tražio i otkopavao.
Kad smo dobili od naših čitatelja dobili te fotografije odmah smo razgovarali s dijelom članova Upravnog vijeća Javne ustanove koja upravlja Biokovom. Prema njihovim navodima, crkvica na prijevoju Staza nije u njihovoj nadležnosti nego je to župa u Podgori, ali smo neslužbeno doznali i kako su odmah nakon dojave na teren poslani zaposlenici da uklone nered iz crkve.
Zanimljivo je istaknuti kako se na internetskoj stranici Parka prirode crkvica Svetog Ilije navodi kao kulturna baština, ali briga o toj baštini je sramotna. S druge strane, moramo istaknuti kako su u spomenutoj Javnoj ustanovi tijekom posljednjih nekoliko godina napravljene velike stvari i pomaci.
To se vidi po ogromnim gužvama na ulazu u park i po rastu broja domaćih i inozemnih posjetitelja, no bit rada te državne institucije ne bih se trebala svoditi samo na priču "koliko ulaznica prodati po 60 kuna". Glavne zadaće trebale bi biti svakodnevni obilazak terena, nadziranje je li se događa devastacija prirodnog prostora (pojava deponija o kojima smo nekoliko puta pisali), briga o biljnom i životinjskom svijetu, posebno o učestalim pojavama već raspadnutih strvina životinja koje su žrtve vukova, prirodnih pojava ili iznemoglosti.
Dobili smo i jednu takvu fotografiju, gdje uginulih šest krava i konj danima leže blizu stare Rodićeve ceste, nekad jedine prometne poveznice Vrgorske krajine i Makarskog primorja, a strvinari se skupljaju oko njih. To su šokantni prizori koje kad vide posjetitelji nenaviknuli na slične situacije neće nikoga ostaviti ravnodušnim i ljudi će se s razlogom upitati - što se ovdje događa i kako je moguće da ovo danima stoji bez reakcije nadležnih službi?