- Predsjednik Milanović ne treba dati ostavku na mjesto čelnika države, sve dok ne bude trebao, ako do toga dođe, dati prisegu u Saboru Republike Hrvatske kao saborski zastupnik! Te dvije funkcije su nespojive, i tek tada treba doći do ostavke - koncizno nam je prof. dr. sc. Mirko Klarić, pročelnik Katedre upravnih znanosti splitskog Pravnog fakulteta pojasnio potez koji je u svom maniru iznio u petak aktualni čelnik države Zoran Milanović.
Jer prvo njegova odluka da parlamentarni izbori budu na radni dan, u srijedu 17. travnja, prebrzo je "ishlapila", nakon njegovog obraćanja na konferenciji za medije SDP-a gdje je najavio svoju utrku na izborima za premijera države, odnosno za saborskog zastupnika.
Po drugi put bi Milanović htio biti prvi čovjek Vlade RH, no odmah se krenulo i s pitanjima – imamo li odlukom aktualnog predsjednika države da uđe u novu izbornu utrku za Sabor – krizu vlasti?
- Nemamo! Svaki građanin Republike Hrvatske može se kandidirati pa i predsjednik države. Kriza ne postoji jer imamo uredno funkcioniranje svih poluga vlasti. I Vladu RH, imamo premijera, imamo predsjednika države, imamo predsjednika Sabora RH koji ima i dalje sve ovlasti bez obzira na raspuštanje Sabora, imamo Ustavni sud, znači krize vlasti nema! - kazuje nam sugovornik, te dodaje i svoje utiske:
- Kao građanin sam iznenađen ovakvom situacijom, no kao pravni stručnjak nisam iznenađen, premda je ovo presedan koliko znam. I u Hrvatskoj ali i u širem okruženju nije bilo slične priče. No Milanović nam je složio zanimljivu političku konotaciju.
Upitali smo prof. Klarića, može li kao predsjednik države koji ne smije imati političko opredjeljenje, uopće biti na stranačkoj listi, u ovom slučaju SDP-ovoj?
- Naravno, kao nezavisni kandidat! Sličnu situaciju smo imali i u gradu Splitu kada je drugi Zoran odnosno Đogaš bio nezavisni kandidat za gradonačelnika na listi HDZ-a.
Na izbor datuma na radni dan i to srijeda 17. travnja, kaže nam Klarić kako mu je to čak i razumljivo:
- Prije godinu dana donesen je zakon o neradnim nedjeljama, pa izbor srijede nije neočekivan, kao novi neradni dan za izborni dan.
Ujedno nam je profesor Klarić iznio i datume važne za građane, za birače:
- Građani mogu mijenjati prebivalište, odnosno prijaviti adresu za izbore, do deset dana uoči datuma izbora. Tada se liste "zaključavaju" i na izbore izlazite u izborno mjesto gdje imate prebivalište. Što se kandidata za izbore tiče, oni mogu prijavu za liste imati bez obzira na adresu stanovanja. Znači ako stanuju X izbornoj jedinici, mogu se bez promjene adrese, prijaviti kao kandidat, na primjer, u IX izbornoj jedinici.