Prodaju Fortenove dogovarao Putin?! ‘Nešto je ovdje čudno‘, stručnjaci upozoravaju na probleme oko kupnje jedne od najmoćnijih poslovnih grupacija

Plan je bio potpuno drukčiji.

Ruski udio u Fortenova grupi trebali su kupiti mirovinski fondovi. Šuškalo se da je sve spremno za transakciju tešku 500 milijuna eura kojom bi otkupili 42,5 posto dionica ruske državne Sberbanke u Fortenovi. A onda je uslijedio hladan tuš. Njemački Allianz, najmoćniji koncern u mirovinskoj grupaciji, u posljednji je trenutak stavio veto i deal je propao. A onda veliki obrat. U čitavu priču ulazi šeik Saif Bin Markhan Alketbij iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. I objavljuje da je on od Sberbanke kupio udjel u Fortenovi.

Transakcija je, po svemu sudeći, obavljena u Rusiji. Prema službenim informacijama, riječ je o istoj onoj cijeni od 500 milijuna eura. Prema neslužbenima, prodaju je prije tri tjedna izravno dogovorio ruski predsjednik Vladimir Putin na susretu s vladarom Abu Dhabija šeikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom, čiji je Alketbij bliski suradnik. Što bi u praksi, ako se ovi podaci pokažu točnima, moglo značiti da je hazjajin Putin, a ne Hrvatska vlada, odabrao budućeg suvlasnika Fortenove, najvećeg hrvatskog poslodavca i jedne od najmoćnijih poslovnih grupacija u zemlji.

Pavel Bednyakov/AFP

Obavještajni sustav

Ovo je drugi pokušaj preuzimanja bivšeg koncerna Ivice Todorića u ovoj godini. Ruski Sberbank i mađarski Indotek vlasnika Daniela Jellineka, početkom travnja potpisali su ugovor s namjerom kupoprodaje najvećeg pojedinačnog udjela, no transakcija koju su navodno u veljači u Moskvi dogovorili mađarski premijer Viktor Orban i Putin nije realizirana. Blokirala ju je Hrvatska vlada koja mađarskom fondu nije željela izdati rješenja nadležnih regulatornih tijela.

- Hrvatska je mirovincima dala sva odobrenja, onda se transakcija nije realizirala. Ovo što se dogodilo sada je da nisu nikoga informirali. Vidjet ćemo uopće o kome se radi i je li stvarni ulagač ovaj koji se sada pojavio uz PR agenciju. Nama je najbitnije da kompanija normalno funkcionira - ustvrdio je u četvrtak premijer Andrej Plenković. I poručio da se “naš obavještajni sustav uključio kada su odustali mirovinci”, demantirajući da ima bilo kakve informacije da je šeik tražio da se sastane s njim.

Očito, premijer je oprezan i u ovom trenutku, kada se još uvijek ne zna što je u priči o preuzimanju istina, a što nije, ne želi se zalijetati. No izvjesno je da u Banskim dvorima ne gledaju blagonaklono na ovo tajno preuzimanje Fortenove. Iz prvih istupa državnih dužnosnika jasno je da će se ono pokušati blokirati u okviru zakonskih mogućnosti.

Ruska imovina u Europskoj uniji je pod sankcijama, a njezina eventualna prodaja mogla se iznimno obaviti do 31. listopada. No samo uz dozvolu hrvatskog Ministarstva financija.

- Mi nismo izdali nikakva odobrenja. Za prethodni pokušaj preuzimanja od strane mirovinskih fondova smo izdali takvo odobrenje i ono se moglo provesti. Po mom tumačenju, ta imovina, odnosno udjeli Sberbanka u Fortenovi tako i dalje ostaju zamrznuti - izjavio je državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj.

U Ministarstvu vanjskih poslova pak upozoravaju da ne isključuju mogućnost da je ovdje riječ samo o paravanu, pomoću kojega bi ruski kapital i dalje ostao u igri u Fortenovi.

- Prijenos vlasništva jedino se može ostvariti preko Krolla, nizozemskog depozitara, a i u tom slučaju se moraju tražiti odobrenja. To znači da se bez odobrenja ne može ući u vlasništvo. Ni UAE ni Rusija nisu obveznici poštovanja sankcijskog režima, ali ako žele poslovati u EU-u, pravila moraju poštovati - ustvrdio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić.

On je objavio i da istražuju je li došlo do kršenja sankcijskog režima EU-a, što će za sobom povući i posljedice. Uz to, najavio je i da će zatražiti istragu SOA-e koja će otkriti jesu li točne informacije da su u čitavu operaciju bili uključeni i neki hrvatski državljani.

Boris Kovačev/Cropix

Nešto je ovdje čudno

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić objavio je da je u četvrtak zatražio izvješće SOA-e o čitavom slučaju.

- Ovdje se radi o tvrtki koja utječe na BDP. Nešto je vrlo čudno ovdje. Mora se vidjeti je li ruska banka kršila sankcije i kako je uopće došlo do te transakcije - istaknuo je Hajdaš Dončić, naglasivši da “nije svejedno kakav kapital ulazi u Hrvatsku”.

- Ako je Plenković premijer, morao je nešto znati o ovome. Energija i hrana ključni su resursi jedne države te niti jedna država koja želi biti suverena ne može dopustiti da razni špekulativni kapital ulazi u energetski sektor i sektor proizvodnje hrane. To je javno dobro na koje svi građani imaju pravo - poručio je ovaj SDP-ovac.

Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny u izjavi za ‘Slobodnu’ naglašava da tek treba vidjeti hoće li se ta transakcija moći provesti na legalan način.

- Imovina Sberbanke kao ruske državne banke je zamrznuta. Transakciju je moguće napraviti jedino izvan EU-a, tako da kupac plati Sberbanci, ali da čeka da dođe u posjed tih dionica. U ovom trenutku to je kao da kupujete stan u koji se ne možete useliti - upozorava u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Novotny. U doglednom vremenu nekih velikih promjena u upravljanju kompanijom, smatra on, vjerojatno neće biti. No pritom ga zabrinjava jedna druga stvar.

- Ako je 44 posto udjela u Fortenova grupi vrijedno samo 500 milijardi eura, to znači da čitava Fortenova grupa vrijedi nešto više od milijardu eura. To pak pokazuje da kompanija zapravo nije u dobrom stanju, da gubi vrijednost, da ne može podignuti višu razinu cijena svojih dionica u okolnostima koje su nastale nakon ruske agresije na Ukrajinu - upozorava Novotny.

On smatra da bi Fortenova i njezina uprava, bez obzira na to tko u konačnici bio vlasnik, trebala nastaviti restrukturiranje kako bi postala dugoročno održiva.

- Tko god bio većinski dioničar, mora ozdraviti kompaniju. Fortenova, na žalost, nije prošla potpunu preobrazbu koju je trebala napraviti, niti ima investicija koje bi je pogurale naprijed, a konkurencija na tržištu je sve snažnija. Nema novih prerađivačkih pogona, koncesije na državnim zemljištem ne stvaraju dodanu vrijednost. Uprava u ovom trenutku nema jasnu vlasničku strukturu, što situaciju čini još težom - naglašava naš sugovornik. On procjenjuje da bi privatni kapital iz mirovinskih fondova možda imao više sluha za investicije i razvoj kompanije u budućnosti.

- Ova pozicija s državnim ruskim bankama u vlasništvu bila je neodrživa. Fortenovi treba dokapitalizacija, svježi kapital, a ovo je transakcija u kojoj nema svježe krvi. Prodaja po dijelovima po mojem mišljenju nema smisla, tako se samo prikupljaju sredstva kako bi se pokrili dugovi iz nekih ranijih vremena. Ovo je status quo kakav je postavio Todorić i to je najveći rizik ove situacije - zaključuje Novotny. Novinar Saša Paparella godinama je istraživao način na koji je Todorić izgradio svoje poslovno carstvo. Autor je knjiga “Gazda” i “Gazda:početak” te, zajedno s Darijem Juričanom, i filma o Todorićevu usponu.

- Todorić je stvorio Agrokor uz beskrajnu pomoć politike, odnosno HDZ-a, stranke koja je 90-ih određivala smjer hrvatske privatizacije. Kad je kupio skoro sve što je htio u Hrvatskoj, posvetio se širenju na Srbiju, BiH, Mađarsku i Sloveniju, a onda je krenuo dalje, s pokušajima u Rusiji i Turskoj. Na kraju, Rusi su kupili njega, odnosno kroz kredite su vlasnički ušli u Agrokor i tada je započela cijela ta priča koja se tek ovih dana raspetljava - ističe u izjavi za “Slobodnu” Paparella, glavni urednik istraživačkog portala Zagrebi.hr. Prema njegovu mišljenju, dobro je što je je Vlada spasila Agrokor.

- No loše je što su pripadnici skupine Borg pritom zaradili ogromne svote, a čak i oni koji su zbog svoje uloge bili smijenjeni, primjerice Martina Dalić, kasnije su nagrađeni sinekurama. Također, ni guverner HNB-a Boris Vujčić nije pretrpio nikakvu štetu zbog svoje uloge u toj aferi, o kojoj je javnost teškom mukom uspjela doznati neke zanimljive detalje. Kao što vidimo, s Agrokorovom nasljednicom Fortenovom priča dobiva još bizarniji, ali i još globalniji karakter jer sada u nju ulaze navodno ulagači iz Dubaija, pri čemu je iznimno važan faktor u cijeloj priči ostao veliki dioničar Fortenove, Pavao Vujnovac, a koji je pak narastao na trgovini - ruskim plinom. A kad je trebalo, njegov PPD je posuđivao novac HDZ-u, tako da su akteri priče ostali uglavnom isti - znakovito zaključuje Paparella.