Iako prijetnje i nezadovoljstvo šefa plaćeničke grupe Wagner, ambicioznog gospodara rata Jevgenija Prigožina traje već nekoliko mjeseci, a sukobi i intrige između njega i glavnih ljudi u Armiji sve su brutalniji - vojska nije željela pomoći Wagneru u borbama za Bahmut, a onda je došlo i do napada vojske na položaje Wagnera - nije se očekivalo da će on krenuti u otvoreni rat s Putinom te krenuti u vojni puč i pobunu.
No, sve je kulminiralo ovih dana, kada je Prigožin, kako javljaju neki neovisni ruski mediji, poput portala Meduza, najavio Kremlju "drastične mjere" ako se "nešto ne učini", a on je tu tražio "glavu" ministra obrane Šojgua i šefa Generalštaba Gerasimova. No, sve se događalo filmskom brzinom, prenosi Jutarnji list.
U petak, 23. lipnja, Prigožin je zvao Putinov ured i njegovim ljudima najavljivao "puč", no, kako piše portal Meduza, pozivajući se na izvore iz Kremlja, predsjednička administracija ipak je zaključila da "Prigožin blefira" te samo pokušava "izvući nešto za sebe". Putin je prije dva tjedna tražio da Wagner potpiše ugovor s Armijom, što bi praktički značilo da se stavlja pod njihovo zapovjedništvo. Prigožin je na to poludio, pišu neovisni ruski mediji.
Prema sugovornicima Meduze, državni vrh, još u petak navečer, nadao se da će se situacija riješiti "manje-više mirnim putem". Kako navode, u ranim jutarnjim satima Aleksandar Haričev, bliski suradnik prvog zamjenika Putinove administracije Sergeja Kirijenka te šef ureda ruskog predsjednika za unutarnju politiku Andrej Jarin, razgovarali su s gubernatorima ruskih pokrajina uz ukrajinsku granicu.
Međutim, nakon što su wagnerovci rano ujutro u subotu, 24. lipnja, preuzeli kontrolu nad Rostovom na Donu, u Putinovom uredu "shvatili su da je stvar ozbiljna", pa čak i da je ugrožena Moskva. Naime, u ranim jutarnjim satima, (nešto iza 8 sati prema mjesnom vremenu) postrojbe Wagnera napustili su položaje na "ukrajinskom frontu" te su na dva mjesta prešli rusku granicu - na području Voronježa i Rostova. Oko 9 sati prema lokalnom vremenu, wagnerovci su brzom akcijom zauzeli i blokirali glavne izlaze i magistrale oko Rostova, te potom ušli u civilne i vojne institucije, poput gradske uprave, stožera Južnog vojnog okruga te sjedište lokalnog FSB-a.
Ruski prorežimski mediji stidljivo objavljuju informacije, uglavnom pozivajući se na zapadne agencije!
Stvar je postala ozbiljna, a kako piše Meduza, u Putinovoj administraciji zavladao je strah da bi se za nekoliko sati plaćenici Jevgenija Prigožina mogli približiti Moskvi te započeti borbe u blizini glavnog grada, iako je razdaljina između ta dva grada nešto manja od 1100 km.
Potom se ujutro, već prije 10 sati, naciji obratio i Vladimir Putin, koji je Prigožina optužio za izdaju i vojnu pobunu, a potom su slijedili ostali viši i niži državni i vojni dužnosnici koji su govorili o "puču" te pozivali wagnerovce da ne slijede "svog suludog lidera i avanturista" Prigožina. No, Prigožin ne namjerava odstupiti, pogotovo ne predati se.
Prema prilično kontradiktornim informacijama, u ranim prijepodnevnim satima Wagner je zauzeo i grad Voronjež, koji je na nekih 520 km od Moskve (barem tako javljaju ukrajinski mediji) u svom "prodoru prema Moskvi". Wagnerovci su se zaputili prema vojnom aerodromu Buturlinovka, na kojem je stacioniran veći broj borbenih aviona. U konvoju je viđen i veći broj protuavionskih sustava Pancir, javljaju neki mediji, pozivajući se na svjedoke.
Dolazi i do prvih okršaja s ruskom Armijom. Srušen je, navodno, jedan helikopter i jedan zrakoplov, a službeni Telegram kanal Wagnera obavio je kako je jedan njihov konvoj napadnut u Voronježu te su objavili - "Građanski rat službeno je započeo". Istodobno, u Moskvi i Podmoskovlju objavljena je uzbuna i antiteroristička opasanost, a glavne ceste prema zapadu i jugu iz Moskve blokirane su. BBC je emitirao video na kojem se vidi Wagnerov konvoj u regiji južno od Moskve. Istodobno neki ruski blogeri te portal Vedomosti.ru javljaju kako se u moskovskoj četvrti Jasenovo postavljaju mitraljeska gnijezda i vreće s pijeskom.
Gubernator Voronježa Aleksandar Gusev, u 15 sati prema mjesnom vremenu, demantira borbe i pad grada. Nešto prije toga, Ramzan Kadirov kazao je kako "pobunu treba ugušiti", iako se njega smatralo saveznikom Prigožina u "borbi" sa Šojguom i Gerasimovim, a ruski mediji objavljuju da su "čečenske postrojbe " krenule na Rostov u obračun s pobunjenicima.
Jedan od izvora blizak predsjedničkoj administraciji priznaje da je Kremlj podcijenio problem i Prigožinove ucjene. - Razgovarali smo o tome na sastancima, složili se da je on odvažan avanturist te kako se ne ponaša u skladu s pravilima. Rizik od vojne pobune smatrali smo ravnim nuli. To može učiniti samo luđak, kaže sugovornik Meduze.
U Kremlju su, pak, ipak sigurni da će vojska i sigurnosne snage uspjeti zaustaviti kolone wagnerovaca, ali ipak se pribojavaju da bi se neki "ostaci" mogli probiti do Moskve. Neki drugi ruski neovisni izvori tvrde da je stanje u Armiji također "sumnjivo", kako raste nezadovoljstvo među mobiliziranim vojnicima, pa se u Moskvi boje impulzivnog i stihijskog širenja nezadovoljstva pa i pobune, slične baš kao u vojsci u Prvom svjetskom ratu. Putin, pak, želi pobunu slomiti čim prije, kako ne bi ugrožavala njegovu vlast, ali i ratne planove u Ukrajini, te širila nezadovoljstvo među stanovništvom.
Tako i sugovornici Meduze priznaju da će sama činjenica otvorene pobune, kako god završila, nauditi Putinovom statusu i rejtingu te pridonijeti još većem "nasilju režima", koji će sada "prvo pucati pa onda pitati". Pogotovo treba napomenuti da su već počele i pripreme za predsjedničke izbore 2024. godine, na kojima bi Putin ponovno trebao suvereno trijumfirati. Šef ruske Inozemne obavještajne službe Sergej Nariškin, u popodnevnim satima kazao je kako je "Prigožinov puč" propao i da " nije uspio slomiti Rusiju". Istodobno, iz Rostova javljaju kako je došlo do eksplozije u zgradi južnog vojnog okruga te da se u Rostovu čuje puškaranje.
Savjetnik Volodimira Zelenskog Mihailo Podoljak navodi kako su za Putina ključni sljedećih 48 sati, te da "ako se Prigožin uspije održati toliko" može uslijedi svašta, pogotovo jer Putin, kaže on, u ovom trenutku nema učinkovitih snaga na raspolaganju, koje bi mogle slomiti Prigožinovu pobunu. U sklopu toga, zanimljiva je i pozicija Kazahstana, odnosno predsjednika Tokajeva, koji je u razgovoru s Putinom rekao "da je to unutarnja stvar Rusije" ta kako mu ne namjerava pomoći u okviru vojnog saveza ODKB, koji okuplja nekoliko zemalja bivšeg SSSR-a, nešto što nazivaju "Putinovim džepnim NATO-om".