Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Glas poduzetnika su u prvoj reakciji na drugi, pojačani paket mjera Vlade za pomoć gospodarstvu pozdravili taj korak premijera Andreja Plenkovića i ministra financija i potpredsjednika Vlade Zdravka Marića.
Iako ističu kako treba pričekati provedbene propise i neke manje zamjerke, jasno je kako je Vladin program ekonomskog spasa, koji će prema Zdravku Mariću državni proračun u tri mjeseca koštati 45 milijardi kuna, dakle nešto više od 11 posto BDP-a, naišao na gotovo jedinstveno potporu poslodavaca.
U nastavku analiziramo glavne mjere novog paketa koje je predstavio premijer.
1. Povećanje državne isplate “minimalca” u okviru mjere koju je do sada zatražilo 65 tisuća tvrtki za 400 tisuća zaposlenih, a kojom se subvencija za poslodavce, kojima će pasti prihodi preko 20 posto, po radniku podiže s 3250 na 4000 kuna neto, više je nego pogođen potez.
Uz to, država će preuzeti plaćanje doprinosa na taj iznos, i to 4160 kuna, tako da će ukupna subvencija tvrtkama po radniku biti na razini od 5460 kuna. To će državu u tri mjeseca ukupno koštati 8,5 milijardi kuna, pod uvjetom da tvrtke zadrže radnike. Jedini prigovor udruga poslodavca jest da bi možda trebalo pomoći i radnicima koji su bez posla ostali tijekom ožujka i krajem veljače.
Josip Aladrović, ministar rada je već najavio kako će njegovi ministarstvo i Zavod za zapošljavanje strogo kontrolirati hoće li novac zbilja doći na račune zaposlenih, i to je u stvari jedina moguća slabost ove mjere. Prvotno je bila predviđena za 400 tisuća radnika, ali je onda ta prognoza podignuta na 600 tisuća. Ako ih zbilja bude 600 tisuća onda će za tri mjesec taj trošak iznositi 9,8 milijardi kuna, a ne 8,5 milijardi kuna.
2. Za poduzeća koja će imati pad prihoda od 20 do 50 posto bit će omogućeno pravo na odgodu plaćanja poreza na dohodak, porez na dobit i socijalne doprinose, kao i pravo na naknadnu obročnu otplatu.
Iako je bilo najavljivano da će se otpis omogućiti svima koji imaju pad prihoda preko 20 posto, napravljen je taj „međurazred“ koji će imati pravo samo na odgodu plaćanja obveza, uz naknadnu beskamatnu obročnu otplatu na 24 mjeseca. To je točka u kojoj je Vlada možda trebala biti hrabrija i svim tvrtkama kojima je pao prihod preko 20 posto omogućiti otpis poreza i doprinosa.
3. Za tvrtke koje imaju prihod do 7,5 milijuna kuna, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, u potpunosti će se otpisati porezi i doprinosi u iduća tri mjeseca. To je očekivani i opravdan potez Vlade.
4. Tvrtke koje prihode više od 7,5 milijuna kuna, a koje imaju pad prihoda od 50 do 100 posto, oslobodit će se plaćanja poreza i doprinosa u iduća tri mjeseca proporcionalno padu prihoda. Dakle, ako je nekome prihod pao 75 posto, platit će 25 posto poreza i doprinosa. Dojam je da je kompletni otpis poreza i doprinosa trebao važiti i za velike tvrtke, jer ako prihod padne i velikoj tvrtki preko 50 posto ta je firma već blizu bankrota, ako ne i u bankrotu.
5. I za kompanije koje imaju prihode veće od 7,5 milijuna kuna omogućit će se plaćanje poreza na dodanu vrijednost prilikom naplate fakture, a ne po izdavanju fakture. Prilično neočekivana, ali jako dobra vijest za sve poduzetnike, jedna od pravih „bazuka“ u Vladinom programu za spas gospodarstva.
Ministar financija Zdravko Marić je u intervjuu Novoj Tv kazao kako ta mjera možda nije u skladu s pravilima EU, jer se svaka promjena u sustavu PDV-a mora dogovoriti s EU, ali da je odlučio i tako pomoći gospodarstvu. Zaslužio je ministar financija aplauz na otvoreno sceni za taj potez.
6. Odgađanje roka za predaju financijskih izvještaja do 30. lipnja i ukidanje naknade Fini za taj izvještaj je također očekivan potez Vlade, čime su uslišene molbe računovođa.
7. Država će, tvrdi premijer, biti maksimalno štedljiva i izvršavat će se samo nužni rashodi, a postrožit će se mjere smanjivanja i ukidanja parafiskalnih nameta. Bez kvantifikacije ove mjere teško ju je i ocijeniti, ali ovo je prilika da se parafiskalni nameti zbilja srežu na prihvatljive razine. To će od brojnih tvrtki, agencija i lokalnih uprava koji žive od tih nameta iznimno zagorčati život, ali je vrijeme i za njihovo veliko restrukturiranje.
8. Predsjednik Vlade je rekao kako će se otvoriti i pregovori sa sindikatima za moguće korekcije plaća ili odustajanja od ugovorenog povećanja plaća, od svibnja nadalje. Neslužbene informacije govore kako bi Vlada mogla ići u selektivno i progresivno smanjenje plaća i to bi bio pravi potez kojeg očekuje i većina ekonomista i poslodavaca.
Dakle, ne bi se uopće smjele smanjiti plaće zdravstvu, policiji i vojsci, ali ostatku državnog i javnog sektora, na primjer, mogle bi se smanjiti veće plaće, a ne bi se trebale dirati manje plaće.
9. Nositeljima javne nabave preporučit će se, pak, da u okviru svojih javnih nabava prednost daju domaćih poljoprivrednim proizvođačima, pogotovo u sektorima zdravstva, vojske i policije. Ovo je jedna od ekstremno jakih protekcionističkih mjera kojima se štiti domaća poljoprivredna proizvodnja, koju je posebno u intervjuu Novoj TV branio ministar financija Zdravko Marić. Ta mjera ne bi prošla bez packe Europske komisije u neka druga vremena, ali u doba korone vjerojatno će dobiti zeleno svjetlo.
10. Donijet će se i privremena mjera otkupa tržišnih viškova za male mljekare, što je također protekcionistički potez, ali Vlada je očito odlučila maksimalno zaštiti domaću poljoprivredu.
11. Premjer Andrej Plenković je najavio i kako će Vlada donijeti niz zakona koje će sa sjednice Vlade u četvrtak uputiti Hrvatskom saboru, a kojima će se pomoći sektoru turizma, hotelima, privatnim iznajmljivačima i agencijama. Dok ne vidimo o kojim se mjerama radi nemoguće je ocijeniti tu mjeru, pa će turistički djelatnici na iglama sjediti do sjednice Vlade.
Međutim, uz sve druge mjere koje važe za sve, pa tako i za turističke tvrtke, jasno je kako će uz dodatne mjere poduzetnici iz tog sektora ipak zaštićeni onoliko koliko je to maksimalno moguće u ovom trenutku.
12. Predsjednik Vlade i ministar financija su najavili i novo zaduživanje države za tih 45 milijardi kuna na domaćem i stranom tržištu, ali i kod institucija Europske unije i Svjetske banke. Bilo bi dobro i da se obrate MMF-u, možda i bolje nego da posegnu za novcem iz drugog stupa mirovinskih obveznika, što predlažu neki ekonomisti.