Ovako izgledaju brojke po godinama iseljavanja iz Hrvatske:
2016. godine: 36.436
2015. godine: 29.651
2014. godine: 20.858
2013. godine: 15.262
2012. godine: 12.877
2011. godine: 12.699
2010. godine: 9860
2008. godine: 7488
Nešto više od 16 tisuća mladih spremno se zbog posla preseliti iz Hrvatske u neku drugu zemlju, članicu Europske unije.
Broj je to do kojeg smo došli temeljem evidencija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, čiji je popis nezaposlenih u dobi od 20 do 34 godine "dugačak" 62.722 imena, a od svih njih je 26 posto, prema novim podacima europskih statističara, spremno napustiti zemlju i potražiti posao unutar Europske unije. A to je točno 16.307 mladih, piše Slobodna Dalmacija.
Budući da nisu svi nezaposleni u evidencijama zavoda, taj broj vjerojatno može biti samo veći, nikako i manji. Taj postotak od 26 posto mladih nezaposlenih spremnih na selidbu izvan svoje zemlje radi posla jednak je za Hrvatsku i Estoniju, te je najviši u cijeloj Uniji.
Najmanje je nezaposlenih mladih na selidbu unutar EU-u spremno u Velikoj Britaniji i Irskoj, po pet posto, slijedi ih šest posto mladih nezaposlenih Nizozemaca i sedam posto nezaposlenih mladih Talijana.
„Zbog prevelikog interesa, radionice iz njemačkog i informatike su popunjene. Nove će tek početi poslije ljeta 2018. godine. Ako Vam se nismo još javili na e-mail, ispričavamo se, jednostavno nismo stigli zbog velikog broja e-mailova. Ako ste zainteresirani, stavit ćemo vas u grupu za čekanje i po vremenu javljanja punimo ili ispražnjeno mjesto u starim grupama ili nova mjesta za grupe poslije ljeta 2018. godine."
Ovu ćete obavijest pročitati posjetite li internetsku stranicu Saveza nezaposlenih Hrvatske, a njihova predsjednica Jeniseja Fištrek kaže da su ove godine već organizirali pet radionica njemačkog.
- Imali smo Europski projekt tri godine, ali smo radili engleski jezik. Kako je za njega interes opao, a rastao za njemačkim jezikom, tako smo počeli organizirati radionice njemačkog u Zagrebu. Bilo je interesa za ruskim, ali ne toliko da bismo skupili rusku grupu, a nismo imali ni predavača. Ove godine imali smo pet radionica njemačkog, po 60 sati plus ispit koje je pohađalo 75 ljudi. Za to vrijeme nauči ih se osnovne stvari, kako se snaći, kako tražiti posao, osnovnu gramatiku, čitati... Na naše se radionice javljaju i zaposleni koji žele odseliti zbog posla, ali imaju male plaće i od kojih ne mogu sebi platiti tečaj jezika, a kod nas je besplatan. Mladi nezaposleni koji kod nas uče njemački različitih su struka, nema tu pravila. Ima onih koji su završili gimnaziju i nisu se uspjeli upisati na fakultet ili su ga morali prekinuti, a od profesorice njemačkog dobili su upute gdje mogu tražiti stipendije, jer ih mogu dobiti – kaže Fištrek.