- Koliko mi je poznato, naši studenti su zadovoljni ponudom kolegija, oni su ujedno i najvrjedniji glas koji nas potiče na promišljanja o uvijek mogućim i potrebnim poboljšanjima – kaže doc.dr.sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru, čiji je Odsjek je hrvatski jezik i književnost prigodnom publikacijom obilježio 60 godina postojanja. U planu su, ističe pročelnica Knežević, mnogi zanimljivi projekti, te će se uskoro obilježiti i 10. godišnjica Međunarodne ljetne škole hrvatskoga jezika.
Koliki je interes kod upisa studenata za preddiplomski, te za diplomski studij?
- Po upisnoj kvoti na prvu godinu preddiplomskoga studija upisujemo pedeset studenata, a na diplomskoj razini ponekad bude i nešto više studenata. U konačnici bitno je da studij hrvatskoga jezika i književnosti upišu studenti kojima je to i ljubav i strast – koji će uživati u čitanju, istraživanju, pisanju, proučavanju – oni koji će baš tu ljubav i strast jednoga dana moći i znati prenijeti novim naraštajima.
Kakve imate povratne informacije od studenata, bilo da je riječ o pozitivnim informacijama, bilo da ističu nešto što bi oni voljeli promijeniti?
- Trudimo se često i otvoreno razgovarati sa studentima. Konačno, mi smo tu zbog njih i svaka njihova primjedba potiče nas na promišljanje, a pohvala ili zahvala na ustrajnost u radu. Postoji u našem poslu jedna divna, gotovo roditeljska dimenzija, jer teško vas što u radu može ispuniti tolikim ponosom kao rast i uspjeh studenata.
Smatrate li da bi na vašem Odsjeku trebalo uvesti još neke kolegije ili postojeće proširiti određenim pojmovima?
- Studij hrvatskoga jezika i književnosti koncipiran je s težnjom da naši studenti dobiju cjelovit uvid u najbitnije kroatističke sadržaje – povijesnu filologiju, suvremeni standardni jezik, dijakronijski pregled razvoja svjetske i hrvatske književnosti. S obzirom da su i jezik i književnost zapravo živi organizmi, s njima se paralelno razvijaju i nova tumačenja, interpretacije i čitanja što naši nastavnici najčešće studentima prezentiraju izbornim kolegijima. Dakle, čvrstu kroatističku jezgru obogatili smo cijelim nizom i književnih i jezikoslovnih kolegija različitih područja interesa. Za poboljšanja i nadogradnju uvijek ima mjesta, a s obzirom da na našem Odsjeku stasa jedna posve nova i mlada generacija znanstvenika, duboko sam uvjerena da će se njihova inovativnost, svježina i stručnost odraziti na sam koncept studija.
Koliko je, u današnjem vremenu, ovaj studij perspektivan, gdje se mogu primjenjivati znanja stečena na ovom studiju?
- Nakon završene preddiplomske i diplomske razine studija naši studenti postaju nastavnici hrvatskoga jezika i književnosti – i to je njihov primaran poziv. No, bez obzira što je naš studij koncipiran kao nastavnički, po završetku studija oni mogu obavljati poslove u izdavaštvu i medijima, lektorske i korektorske poslove pa čak i neka šira zanimanja. Studij hrvatskoga jezika i književnosti kao studij materinjskog jezika i nacionalne književnost uvijek će imati perspektivu s obzirom da je jedna od naših temeljnih zadaća čuvanje jezikoslovne i književne baštine, a time i identiteta. No, svakako valja računati i na sve izazove doba u kojemu živimo. U tom kontekstu mislim da već i javno možemo kazati da smo u proceduri pokretanja dvopredmetnoga studija hrvatskoga jezika i književnosti i da bi on uskoro mogao krenuti s radom.
Držite da vaši studenti dobiju široko znanje iz opće kulture tijekom studiranja?
- Naši studenti uistinu dobiju vrlo široko znanje iz opće kulture. Primjerice uz stariju i noviju hrvatsku književnost vrlo su razvijeni i kolegiji iz komparativne književnosti. Također, vrijedilo bi spomenuti da na našem studiju postoje češki i slovenski lektorat što zasigurno jamči širu dimenziju lingvističkih proučavanja. Ipak, najviše je na nama samima izazov koliko ćemo i kako uspjeti zainteresirati i potaknuti studente da budu aktivni kreatori kulture i društva u kojemu žive – kaže pročelnica Knežević.
