Brojne hrvatske udruge za zaštitu prirode pozdravile su odustajanje tvrtke "Hidroenergetska postrojenja" od projekta izgradnje male hidroelektrane na rijeci Krupi u Parku prirode Velebit, priopćila je u utorak svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature).
"Tvrtka Hidroenergetska postrojenja d.o.o. obavijestila je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da odustaje od postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izgradnju male hidroelektrane na rijeci Krupi (mHE Krupa). Time je investitor de facto odustao od projekta u Parku prirode Velebit, što su pozdravile brojne hrvatske udruge za zaštitu prirode", istaknuo je u priopćenju WWF.
Stručnjaci iz udruga BIOM, Eko Pan, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i WWF-a još u rujnu su se snažno usprotivile korištenju rijeke Krupe u hidroenergetske svrhe.
Rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje i sastavni dio Parka prirode Velebit, a ujedno je i dio europske ekološke mreže Natura 2000 pa bi izgradnja hidroelektrane u zaštićenom području imala velik utjecaj na ekologiju i prirodne karakteristike, zbog kojih je područje i stavljeno pod hrvatsku i međunarodnu zaštitu.
Koordinatorica projekata u WWF Adria Irma Popović Dujmović u priopćenju je istaknula kako je odluka investitora da se povuče iz projekta više nego dobrodošla, jer je jedina ispravna kako bi se sačuvao jedan od temeljnih prirodnih fenomena zbog kojih je Park prirode Velebit i proglašen, a to su sedrene barijere. Rekla je kako je i stručno vodstvo Parka prirode Velebit također bilo protiv izgradnje mHE Krupa, što su jasno rekli i investitoru.
U WWF-u navode kako je privatni investitor planirao izgraditi hidroelektranu snage 1,6 MW (megavata) s branom visine 1,5 metara i dužine 45 metara te cjevovodom dužine 170 metara kojim bi se preusmjeravalo tok rijeke na turbinu. Kažu kako bi cijeli zahvat utjecao na dno rijeke u površini od 2000 četvornih metara, što je otprilike pet košarkaških terena, u velikoj većini prirodnih sedrenih barijera.
U WWF-u kažu kako je to područje toliko nepristupačno da je investitor razmišljao čak o gradnji pomoću helikoptera koji bi stvarao buku, vrtlog zraka i ispušne plinove.
"Koji je smisao da nešto proglasimo parkom prirode, ako poslije uništavamo temeljne prirodne fenomene zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje?", pita se voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode Tibor Mikuška.
Denis Frančišković iz udruge Eko Pan iznio je vrlo svježe iskustvo s rijeke Mrežnice i njenog slapa Šušnjar na kojem se, nažalost, izgradila mala hidroelektrana, koja je prouzročila degradaciju tog lokaliteta i nagrđivanje krajolika.
"Kad se jednom dozvoli gradnja malih hidroelektrana na takvim mjestima, vrlo brzo se zaborave uvjeti zaštite prirode i okoliša", upozorio je Frančišković.