Hrvatskim Jadranom svakoga ljeta plove deseci tisuća nautičara, izborili smo status najveće nautičke destinacije na svijetu, a unatoč tome tim gostima desetljećima nismo bili u stanju osigurati pouzdanu lokalnu vremensku prognozu na iznimno razvedenoj obali. Takvu koja može reći da će jaka nevera za sat vremena prijeći preko Visa, ali neće zahvatiti Hvar i Šoltu. Takvu koja omogućava posadama brodova da se na vrijeme sklone ili pripreme brod za udar.
DHMZ je obećavao postavljanje meteoroloških radara koji jedini mogu pružiti takve podatke, ali novca za njih nikad nije bilo. A onda je 2019. godine prvi meteoradar na našoj obali osvanuo u Medulinu, a godinu poslije u Zadru. Osvanula je i meteorološka radarska slika hrvatskoga priobalja u realnom vremenu na web-stranici meteoradar.hr i idokep.hu/adria.
Ali ne u režiji DHMZ-a, nego privatne mađarsko-češke tvrtke MeteoSense, koja je nastala, razvija se i širi na entuzijastični pogon. Njezin tehnički direktor boravio je nedavno u Splitu i na Hvaru radi dogovora o instaliranju trećeg radara na tom našem otoku, pa smo ga zamolili za razgovor o temama koje zanimaju svakog čovjeka od mora - piše Otvoreno more.
POMOĆ RIBARA
Kažite nam nešto više o tvrtki MeteoSense. Kad je osnovana, kako se razvijala, čime se sve bavite danas, koji su vam planovi za budućnost?
– MeteoSense je osnovan kao društvo kćer mađarske tvrtke Idokep i češke MeteoPress, s tim da je praktički nastao iz hobija. Kad smo 2004. kreirali taj web site, zapravo smo startali kao lovci na munje. One su nas fascinirale, kao i drugi ekstremni meteorološki fenomeni.
No, u to doba ni u Mađarskoj ni u Češkoj nacionalni meteorološki zavodi nisu imali meteoradare za kvalitetno pokrivanje terena, a time ni upotrebljive podatke koji su nas zanimali. Rezolucija prikaza postojećih radara bila je vrlo loša, nije bilo moguće dobiti nikakve detalje za pojedina područja, a podaci koji su se objavljivali kasnili su do sat vremena za stvarnim stanjem. Stoga nisu bili korisni, ne samo za nas kao lovce na munje, nego ni za pravodobna upozorenja radi zaštite ljudi i imovine. Dok bi nacionalna služba objavila radarsku sliku neke oluje, ona bi već prošla preko pola zemlje. To nas je jako frustriralo.
I što ste odlučili poduzeti?
– Počeli smo razmišljati o kupnji meteoradara i njegovoj ugradnji. No, kada smo se malo o tome informirali, shvatili smo da takvi radari koštaju od pet milijuna eura naviše, a proizvode ih samo dvije-tri kompanije na svijetu. Zato ih i kupuju uglavnom samo države. Nismo znali što dalje, a onda smo iz razgovora s nekolicinom ribara doznali nešto zanimljivo.
Oni su na svojim brodovima imali nautičke rotirajuće radare, a kad su čuli da nas zanimaju oluje, kazali su nam da na tim svojim radarima vide neobične mrlje kada se grmljavinska oluja približava. Dodali su kako ne obraćaju puno pažnje na to jer se brod stalno kreće, a radar rotira. Uz to, radar im prvenstveno služi da izbjegnu sudare na moru i da vide kopno, pa su na to i fokusirani. No, nama je već taj podatak da ti radari vide oluje bio dovoljan.
Dovoljan za što?
– Dovoljan za odluku da to isprobamo. Naručili smo i kupili standardni nautički radar, kakvih imate barem stotinjak na brodovima u splitskoj luci i marinama, i montirali ga na krov moje obiteljske kuće u Budimpešti. Zatražili smo dozvolu za njega od lokalnih vlasti, a njezino dobivanje bilo je jako dug proces.
Nikako nisu razumjeli zašto bi se radar namijenjen brodovima montirao na kuću u gradu sa svrhom meteorološkog promatranja. Tri godine su prošle dok nam konačno nisu dali dozvolu. I to privremenu, dok ne vide hoće li naš radar ometati neke komunikacije ili na drugi način smetati. I tako je prvi radar MeteoSensea službeno počeo raditi na mojoj kući 2009. godine.
ODUŠEVLJENJE U BUDIMPEŠTI
Kakvim se pokazao, što ste na njemu uopće mogli vidjeti?
– Bili smo vrlo iznenađeni, a ujedno i oduševljeni, kad smo prvi put ugledali oluju udaljenu oko 100 kilometara od nas kako se na njemu počinje prikazivati. To je za nas bilo ravno čudu. Stalno su nam govorili da je nemoguće iskoristiti brodski radar za meteorološka osmatranja. No, mi smo vjerovali da će fiksiranje radara bez rotacije i stalnoga kretanja stabilizirati prikaz, a ujedno smo neke stvari u softveru reprogramirali, postavili filtre za reduciranje šuma i na kraju dobili iznenađujuće dobar prikaz oluje. Vrlo sličan onome koji daje radar od pet milijuna eura.
Kad smo shvatili da to funkcionira, nastavili smo tražiti dozvole i ugrađivati takve radare na druge lokacije. Trenutačno ih imamo 28 u pet zemalja, budući da djelujemo u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji i odnedavno u Hrvatskoj.
Jesu li svi ti radari isti kao onaj prvi?
– Da, svi su proizvedeni za brodsku namjenu i koštaju svega nekoliko tisuća eura, s tim da smo na njima poslije napravili samo jednu izmjenu. Umjesto horizontalne rotirajuće antene za emitiranje, na njih je ugrađen parabolični tip antene, kako bi se promatranje usmjerilo isključivo prema nebu. Kada je brodski radar klasičan, on, naime, ima šire polje pregleda, pa vidi i manje brodice ispod sebe. Nama to nije potrebno. S paraboličnom antenom radar je potpuno fokusiran na nebo, čime smo i dobivenu sliku višestruko poboljšali.
Osim što je ovakvo usmjerenje radara bolje za meteorološko promatranje, to ujedno znači i da ništa ne emitira oko sebe, dok brodski radari to dijelom čine. Pritom je kod svih ovakvih radara uvijek riječ o malim snagama zračenja, puno nižim od najnižih koje su dopuštene. Zato ljudi doista ne trebaju biti zabrinuti kada mi negdje postavimo svoj radar. On je isti kao i oni na brodovima u luci, a usmjeren je stalno u nebo.
Neovisno o tomu, prije prve instalacije našeg radara u Hrvatskoj vaš regulator HAKOM obavio je mjerenja i odobrio njihovo postavljanje jer je utvrđeno zračenje značajno ispod dopuštenih razina.
U međuvremenu, od početnog hobija i instalacije prvog radara, postali ste kompanija. Koliko zaposlenih danas imate?
– Danas djelujemo kao grupa, kroz češki i mađarski dio tvrtke. U češkom dijelu imamo osam zaposlenih, a u mađarskoj dijelu 12. Reći ću nešto o našem portalu idokep.hu u Mađarskoj, koji nije samo portal, već i vrlo jaka socijalna mreža. Dnevno ga posjeti 300 tisuća pojedinačnih posjetitelja, a kad imamo dan s olujama, broj takvih posjeta penje se na više od milijun. Tu, naravno, imamo radarske slike, ali i cijeli niz drugih podataka, prognoza, zanimljivosti, linkova, vijesti...
Za mađarske korisnike imamo i vrlo popularnu aplikaciju s istim imenom, idokep.hu, koju je preuzelo već dva milijuna korisnika. Time je postala aplikacija s najviše downloadiranja u Mađarskoj ikad. To nas je doista oduševilo, jer nikad nismo mislili da bi toliko mnogo ljudi moglo biti zainteresirano za vrijeme i vremensku prognozu.
ZANEMARENI JADRAN
Tako je vaš hobi postao vrlo ozbiljan posao?
– Da. S tim da moram reći kako u prvih šest godina rada nismo ostvarivali nikakav prihod. Ulagali smo svoj novac i zapravo bili entuzijasti koji su jako voljeli to što rade. Tek 2010. godine počeli smo dobivati prve prihode od oglašavanja na našem portalu i taj novac ulagati u daljnji razvoj i kupnju novih radara. Ujedno smo naporno radili na usavršavanju prikaza naših radara. U tome dominantnu ulogu igra softver, pa smo se na njega i koncentrirali.
Radarski prikaz nevere na ekranu računala ili mobitela
Brodski radari imaju, naime, svrhu vidjeti kopno, brodove i prepreke na površini mora, pa se procesuiranje signala na to i usmjerava, a sve drugo se nastoji odstraniti kao nepotreban šum. Mi smo napravili softver koji cijelu stvar okreće naglavačke, pa filtrira sve čvrste objekte koje radar vidi kao nepotreban šum i maksimalno ga usmjerava na prepoznavanje i prikazivanje oluja i oblaka.
Odmakli smo u tome vrlo daleko i postigli iznimna unapređenja. Danas su naše radarske slike puno preciznije, a uz to vidite stvarno stanje jer se obnavljaju svakih 30 sekundi. Taj softver je danas najveća vrijednost u našim radarima, a ne njihov mehanički dio, koji doista nije skup.
U posljednje dvije godine ugradili ste dva svoja meteoradara uz našu obalu, u Medulinu i Zadru. Što je bio vaš glavni motiv za ulaganje u Hrvatsku?
– Glavni razlog bila je činjenica da je Hrvatska bila jedina zemlja u EU-u koja nije svoj teritorij pokrila meteorološkim radarima. Sve druge zemlje imaju barem solidnu pokrivenost, malo bolje ili malo lošije kvalitete, a cijela vaša obala i otoci bili su potpuno nepokriveni. Kod vas je postojao jedan radar u Zagrebu i mislim jedan u Osijeku, južnije nije bilo ničega. To je bio naš glavni motiv. Uz to smo računali da će mnogi ljudi biti zainteresirani za radarske vremenske slike ako ga ugradimo, kao što se dogodilo u Mađarskoj.
Postoji još jedan motiv, koji nije tajna, a on je u činjenici da svake godine oko 800 tisuća mađarskih građana ljetuje na hrvatskoj obali. Zato smo im željeli osigurati meteoradarsku uslugu na vašoj obali kakvu imaju kod kuće i na koju su već navikli. To sve donosi i oglašivače koji su nam značajni za financiranje, jer građani preko interneta i pametnih telefona radarske slike u realnom vremenu mogu gledati besplatno.
Instaliranjem svojih radara bili ste brži od našeg DHMZ-a, koji je godinama samo obećavao da će ih postaviti, a trgnuli su se i krenuli u taj posao tek poslije vas. Jeste li imali neke probleme s njima zbog toga kao svojevrsna konkurencija?
– Ne. S njima smo ostvarili komunikaciju, ali to je zapravo bio samo formalni kontakt. Imali smo jedan ugodan susret u Zagrebu. Mi smo im kazali tko smo i što planiramo, a oni su nama kazali nešto o svome radu i spomenuli probleme koje su dotad imali u nastojanju da ugrade meteoradare. I to je bilo to. Nakon toga nismo se više susretali, ali nije bilo nikakvih neugodnosti s njihove strane.
KOREKTNI HAKOM
Jeste li imali potporu hrvatskih državnih i lokalnih vlasti u vašem poslovnom projektu? Što vam je oduzelo najviše vremena u njegovoj realizaciji?
– Nismo imali neku potporu, ali nije bilo ni namjere da nas se pokuša zaustaviti ili usporiti. Suradnja s vašim regulatorom HAKOM-om bila je vrlo korektna kad smo zatražili dozvole. Bili su predusretljivi prema nama. Nismo osjetili da nas se na bilo koji način drukčije tretira nego hrvatske tvrtke. Potrebne dozvole smo čekali tri mjeseca, što doista nije predug rok. Dapače, očekivali smo da će nam za to trebati znatno više vremena.
Trenutačno je moguće bez ikakvog plaćanja na internetu vidjeti ažurne prikaze stanja na našem priobalju preko vaših meteoradara, gotovo do Dubrovnika. Je li moguće platiti i dobivati detaljnije informacije za specifične lokacije, recimo za neku uvalu na Hvaru ili Visu?
– To je umnogome već sada moguće ako imate pametni telefon, jer možete zumirati naš radarski prikaz. Mi ništa ne skrivamo, nema veće rezolucije koja bi se platila. Ova postojeća je 500 metara po pikselu, što smatram dovoljno dobrim, i to je to. Dakle, kada zumirate prikaz, dobit ćete maksimum koji imamo. To je za svakoga besplatno jer svoje troškove pokrivamo isključivo od oglašavanja.
Ljeti našim Jadranom plovi na tisuće brodova, a u iznenadnim neverama dosta ih strada. Je li moguće od vas dobiti uslugu pravodobnog upozorenja preko pametnog telefona na dolazeću oluju na lokacijama gdje će udariti? To bi jako pomoglo da se brodice i posade bolje pripreme na udar ili sklone?
– Takva će usluga na hrvatskom jeziku biti moguća vjerojatno iduće godine. Mi već imamo aplikaciju s takvom funkcijom za mađarske korisnike, pa oni dobivaju upozorenje 20 do 40 minuta prije udara oluje, ovisno o brzini njezina kretanja. To je također besplatno.
Dakle, planirate napraviti istu takvu aplikaciju na hrvatskom jeziku?
– Upravo to planiramo. To bi praktički bila ista aplikacija, ali brendirana za hrvatsko tržište. Sve to već zapravo postoji. Kada je dogodine budete preuzeli, moći ćete vidjeti radarsku sliku, udare gromova i sijevanje, te brojne vremenske parametre koje mjerimo i prikazujemo. Zapravo, ako downloadirate mađarsku aplikaciju, vjerojatno biste mogli dobivati upozorenje i za dio Jadrana koji trenutačno pokrivamo. Trebalo bi jedino dopustiti aplikaciji da prati vašu poziciju kako bi vam mogla poslati upozorenje da ste na trasi oluje.
Fronta nevere u sjevernom Jadranu
Mislim da bi to upozorenje stiglo kada se oluja detektira na oko 50 kilometara od vas u vidu zvučnog signala i notifikacije na pametnom telefonu, te da biste ga dobili 15 do 30 minuta prije udara. Trebate isprobati, mislim da će već sada raditi. U svakom slučaju, koristeći mađarsku aplikaciju, iako ne znate jezik, vi možete puno toga vidjeti jer su radarske slike i razni grafovi razumljivi i bez poznavanja jezika.
MINIMALNO ZRAČENJE
To će nam biti za prvu ruku, ali dogodine bismo, znači, trebali imati aplikaciju na hrvatskome?
– Uvjeren sam da će tako biti. Naša je želja u međuvremenu instalirati još jedan radar na Hvaru, jer bismo time pokrili cijelu vašu obalu, uključujući Dubrovnik, pa i dio Crnogorskog primorja. Zbog toga sam i doputovao u Hrvatsku. S Gradom Hvarom uspostavili smo jako dobru suradnju oko toga i mislim da ćemo naći pogodnu lokaciju da projekt realiziramo do kraja godine ili početkom iduće.
U osnovi, treba nam samo 10 kvadrata pogodnoga krša, jer naši brodski meteoradari mogu raditi i na solarnu energiju budući da nisu osobito jaki. Snaga emitiranja im je samo 25 vati, ali ipak imaju doseg od 250 kilometara.
Imate li u planu ugradnju i nekih novih radara nakon što realizirate projekt na Hvaru?
– Svakako. U budućnosti planiramo ugraditi i jedan radar na otoku Mljetu, a nakon toga i negdje u Crnoj Gori, koja nam već nudi više lokacija jer nemaju ni jedan meteoradar. Na taj način bismo kvalitetno pokrili cijelu istočnu jadransku obalu, pa bi radarske slike bile još kvalitetnije i korisnije svima koji će ih upotrebljavati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....