Informacije o studiji objavljenoj u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine (NEJM) o cijepljenju protiv Covida-19, koje smo prenijeli s portala The National Pulse, pokazale su se kao netočne.
Faktograf upozorava kako je tvrdnja da ljudi cijepljeni protiv Covida-19 ostaju zarazni dulje nego necijepljeni, koju smo prenijeli, nije točna.
The National Pulse se, naime, pozvao na studiju objavljenu u prestižnom časopisu New England Journal of Medicine, navodeći kako je ona pokazala je da su ljudi cijepljeni protiv Covida-19 ostali zarazni virusom duže vrijeme od onih necijepljenih. Razlika u zaraznosti posebno je, naveli su, bila izražena između necijepljenih i osoba koje nisu primile docjepljivanje.
Objavili su kako su od srpnja 2021. do siječnja 2022. istraživači proučavali 66 sudionika koji su se zarazili Covidom-19, uključujući 32 osobe s Delta varijantom i 34 s Omicron varijantom. Istraživači su sastavili različite grafikone koji prate koliko dugo su ljudi ostali zarazni virusom, koristeći i PCR testove i virusne kulture kao pokazatelje. Kada su podaci razdvojeni u kategorije "necijepljeni", "cijepljeni" i "pojačani", pojedinci koji nisu primili cjepivo protiv Covida-19 bili su zarazni kraće vrijeme.
Međutim, te je informacije, koje je Slobodna Dalmacija prenijela, Faktograf ocijenio kao dezinformacije.
Objašnjavaju kako je skupina liječnika zaposlenih u bolnicama u američkoj saveznoj državi Massachusetts uredništvo izvijestili o toj studiji, te kako se u njihovom istraživanju pokazalo da omikron soj u ljudskom organizmu ostaje nešto dulje nego delta soj, tj. da su osobe zaražene omikronom zapravo dulje zarazne od onih koji su se zarazili delta sojem novog koronavirusa. Nije, međutim, utvrđeno da cijepljene osobe dulje ostaju zarazne nego necijepljene.
Štoviše, u dopisu koji su poslali NEJM-u, eksplicitno se tvrdi da tako nešto nije uočeno. Evo citata:
“U ovoj longitudinalnoj kohorti sudionika, od kojih je većina imala simptomatsku, blagu infekciju Covid-19, kinetika propadanja virusa bila je slična kod infekcije omikronom i delta infekcije. Iako se pokazalo da cijepljenje smanjuje učestalost infekcije i težinu bolesti, nismo pronašli velike razlike u srednjem trajanju izlučivanja virusa među sudionicima koji nisu bili cijepljeni, onima koji su cijepljeni, ali nisu docijepljeni, i onima koji su cijepljeni i docijepljeni boosterom”.
Na tekst koji smo objavili reagirao je i prof. dr. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u centru za infektivna istraživanja Helmholtz u Njemačkoj.
“Slobodna Dalmacija nije izmislila brojke – prenijela je ono sto su ovi u National Pulse pisali. A ovi u National Pulse nisu sasvim izmislili cifre, jer ih se u grafikonu D može otprilike naći za 10 dana po infekciji, ali su pogrešno (svjesno ili nesvjesno iz neznanja) interpretirali dvije stvari. Kao prvo, ovo je studija s malim brojem slučajeva, ukupno oko 60, a onda i malim brojem ljudi u svakoj grani. Interval pouzdanosti, statistička mjera koja se koristi da definira koliko je srednja vrijednost precizna, je vrlo širok i to se vidi u slici D, koju prenose oba članka (i u NEJM i u National Pulse). Stoga je jasno da dolazi do ogromnih preklapanja između grupa, a razlike nisu statistički, a onda ni medicinski značajne.
Druga je greška da se u National Pulse fokusiraju na trajanje PCR-a, iako su u studiji radili daleko kvalitetnije (i tehnički zahtjevnije) mjerenje, a to je kultivacija virusa iz uzoraka (slika E), koja daleko bolje definira je li bris nosa bio infektivan. Tu vidimo još manje razlika između skupina. Taj dio se u The National Pulse posve prešućuje.
Najironičnije jest da poanta studije uopće nije bila da definiraju razlike između cijepljenih i necijepljenih. Njihov cilj je bio da definiraju je li preporuka CDC-a da se period karantene skrati s 10 na 5 dana po infekciji (koju su izdali kad se pojavio omikron) imala smisla. Njihovi rezultati su pokazali da su uzorci bili možda čak i malo dulje infektivni u omikronu nego u delti (grafikon C) i da ta preporuka nije bila dobra, jer je povećala šansu da se ljudi vrate iz izolacije u društvo dok su još mogli širiti virus. Taj dio Slobodna Dalmacija uopće nije prenijela, iako je glavni zaključak koga autori studije naglašavaju (i koji je po svoj prilici bio razlog da su svoje rezultate mogli objaviti u NEJM-u)”, objašnjava Čičin-Šain.
Reagiranje prof. dr. Čičin-Šaina pročitajte ovdje: