Povodom Svjetskog dana slobode medija, koji se obilježava 03. svibnja, američki predsjednik Joe Biden je održao govor, u kojem je rekao:
- Novinarstvo nije zločin, ono je od temeljne važnosti za slobodno društvo ... Obnavljamo naše obećanje da ćemo pozvati na odgovornost sve one koji žele ušutkati glasove koji su ključni za transparentno i pouzdano upravljanje ... Slobodni tisak je stup demokracije. Omogućuje našoj vladi i društvu da budu samokritični i da se samoispravljaju ... Služi kao čuvar istine ... Ali na previše mjesta diljem svijeta, autokrati ... nastavljaju potiskivati slobodne i neovisne medije... Hrabri novinari diljem svijeta uvijek iznova pokazuju da ih se neće ušutkati ili zastrašiti. Sjedinjene Države ih vide i stoje uz njih ... niti jedan novinar ne bi trebao strahovati za svoj život zbog posla koji obavlja ... Danas i svaki dan, svi moramo ... progovoriti protiv onih koji ih žele ušutkati."
Na isti ovaj datum, osoba čiji je informativni servis, od svog osnutka, javnost podario s više tajnih informacija nego cijelo svjetsko novinarstvo zajedno, provodi svoj 1483. dan u britanskom zatvoru za osobe koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Tamo čeka - na specijalni Bidenov zahtjev - izručenje SAD-u; državi čija je obavještajna agencija (CIA) planirala njegovu otmicu i ubojstvo. Njegovo ime je Julian Assange.
Nekoliko dana prije Bidenovog sramnog i besramnog govora, Europska federacija novinara (EFJ) je proglasila Assangea svojim (počasnim) članom i pozvala američku vladu da odbaci sve optužbe protiv njega i dopusti mu da se vrati kući svojoj ženi i djeci. "Ozbiljno smo zabrinuti zbog utjecaja Assangeova daljnjeg pritvora na slobodu medija i prava svih novinara u svijetu", poručili su Bijeloj kući, po kojoj "novinarstvo nije zločin".
Među potpisnicima su i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko te predsjednica EFJ-a Maja Sever, čiji je govor u utorak otvorio dvodnevnu konferenciju u Bruxellesu, povodom Svjetskog dana slobode medija. A pošto će Assange u skoroj budućnosti možda biti proglašen teškim kriminalcem, upitali smo Sever: Zašto bi itko htio imati nekoga takvog u svojim redovima?
- Zato što smatramo da njegov slučaj predstavlja napad na slobodu tiska i međunarodno pravo. Assangeovo uhićenje i njegov kazneni progon zbog objavljivanja procurjelih dokumenata od javnog interesa postavili su opasan presedan za novinare, zviždače i druge medijske aktere, koje bi SAD možda želio goniti u budućnosti. Ovakav potez otvara mogućnost kriminaliziranja svakog istraživačkog i kritičkog rada novinara, kao i mogucnosti da zaštite svoje izvore.
Kada je bio Obamin zamijenik, Biden je kazao da će kazneno goniti "hi-tech terorista" Assangea ako se "urotio s članom američke vojske kako bi dobio tajne dokumente", dodavši da je to drugačije nego kada ih "netko samo dobaci novinaru u krilo". Iako se, kada je Chelsea Manning prišla Assangeu, dogodilo upravo ovo potonje, Biden svejedno ustraje na progonu "čuvara istine" i "stupa demokracije".
Branko Mijić, član izvršnog odbora HND-a, smatra Assangea najvećim urednikom i novinarom 21- stoljeća, čiji je jedini grijeh objavljivanje istine.
- Vodeći se pravom javnosti da zna, WikiLeaks je sustavno objavljivao mračne tajne Washingtona. "Cablegate" je razotkrio korupciju, diplomatske skandale i špijunske afere, "Irački ratni dnevnici“ zabilježili 15 tisuća neprijavljenih smrti iračkih civila, sustavna silovanja, mučenja i ubojstva, a "Kolateralno ubojstvo" prikazalo jurišni helikopter američke vojske kako ubija 11 nenaoružanih civila, uključujući dvoje novinara "Reutersa", čovjeka koji je pritekao u pomoć ranjenima te ranjavanje dvoje djece. Da spomenemo samo najpoznatije... - podsjeća riječki novinar.
Napominje kako za izručenje Assangea SAD-u, gdje mu prijeti 175 godina robije, nema nikakve pravne osnove.
- On je državljanin Australije, a sjedište WikiLeaksa nije u SAD-u. Assange je prvi novinar protiv kojeg se primjenjuje Zakon o špijunaži, donesen u Prvom svjetskom ratu, kako bi se u državi koja se hvali svojom demokracijama i slobodama zaobišao Prvi amandman, koji štiti slobodu govora, pogotovo onu novinara. Ono što je započela Trumpova administracija, bezrezervno je nastavila i Bidenova demokratska, pa je jasno da je Assange, u militarnoindustrijskom kompleksu koji vlada Amerikom, proglašen državnim neprijateljem broj jedan - ukazuje Mijić.
Sever se slaže, ističući kako je Assange gonjen zbog onog što mnogi novinari rade u svom svakodnevnom istraživačkom radu te kako ne postoje optužbe da je radio za strane sile.
- Ako bi Assange bio optužen, onda niz može biti nastavljen. NY Times, Washington Post i Guardian su također objavljivali tajne spise od Manning. Ne samo oni, novinari i mediji objavljuju informacije do kojih dođu kada procjene da su od javnog interesa, a podaci o kojima govorimo to jesu. Kao što je javni interes da javnost u Hrvatskoj zna kako se dogovaraju poslovi i dodjeljuju javna i europska sredstava putem SMS poruka visokih dužnosnica vladajuće stranke. U interesu javnosti jest i da se zna kako naša policija postupa s migrantima na granici, pa zato grupa novinara koja je to otkrila ima niz međunarodnih novinarskih nagrada. WikiLeaksovo objavljivanje bilo je važno globalno, a njegova osuda mogla bi imati poguban utjecaj na novinarstvo jer otvara mogucnost da se sudi novinarima koji otkriju ratne zločine, korupciju ili nepravilnosti u radu bilo koje vlade - kaže novinarka.
Mijić tvrdi da optužnica protiv Assangea ne ugrožava samo njegove temeljne slobode kao čovjeka, već i svih novinara koji bi njezinom realizacijom došli pod udar progona, jer su u njoj kriminalizirani i rutinski svakodnevni novinarski poslovi. Po tome bi, kaže, svatko tko proslijedi video "Kolateralno ubojstvo" ili bilo koji dokument WikiLeaksa mogao bi biti kazneno gonjen po istom principu.
Zato su 28. studenog 2022. zajedničko otvoreno pismo, u kojem pozivaju američku vladu da odbaci optužbe protiv Assangea, potpisali NY Times, Guardian, El Pais, Le Monde i Der Spiegel; koji su i sami objavljivali dokumente WikiLeaksa te bi slijedom toga i oni - korporacijski, mainstream mediji - trebali biti procesuirani. Na četvrtu godišnjicu Australčevog zatočeništva u zatvoru Belmarsh je i sedmero demokratskih zastupnika američkog Kongresa poslalo Ministarstvu pravosuđa slično pismo, sa zahtjevom da se zaštiti sloboda tiska iz Prvog amandmana.
- Za Assangea se protestira svugdje u svijetu, a HND i SNH (Sindikat novinara Hrvatske) organizirali su prosvjed ispred Novinarskog doma u Zagrebu. Najveći borci za Assangea, osim njegovog oca i supruge odvjetnice, svakako su vrhunski novinari, redom svi dobitnici Pulitzerovih nagrada, kao i intelektualci, koje su Biden i State Department gurnuli na marginu javnog prostora zbog istog razloga zbog kojeg je Assange zatočen, a to je istina koja se ne sviđa vladarima Bijele kuće i onima koji njima upravljaju. To su Chris Hedges, Glenn Greenwald, Seymour Hersh, Matt Taibbi, Noam Chomsky, John Pilger... - nabraja Mijić.
Glas za oslobođenjem Assangea digli su i gotovo svi čelnici latinoameričkih država, poput meksičkog predsjednika Obradora, brazilskog Lule ili argentinskog Fernandeza. Povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović i australski premijer Anthony Albanese su se također usprotivili njegovom izručenju, dok je bivši posebni izvjestitelj UN-a za mučenja Nils Melzer, u dokumentarcu o Assangeu "Ithaka" iz 2021. godine, rekao da je "mučenje sredstvo koje se koristi za slanje upozorenja drugima, najučinkovitije kada se primjenjuje u javnosti".
Spomenuti film, u kojem obitelj pokušava izvući iz samice zatvora gdje su zatočeni najteži kriminalci i teroristi, psihofizički oronulog čovjeka, koji je razotkrio masovne ratne zločine, je u većini zapadnih medija dobio tri zvjezdice te ga se nazivalo "pristranim". S druge strane, dokumentarac o Alekseju Navalnom, čovjeku koji je svojevremeno u "humorističnom" predizbornom spotu objašnjavao kako ubiti migrante, koje pritom uspoređuje sa žoharima, je ove godine dobio Oskara.
A Oskara bi - figurativno - mogao dobiti i Biden, koji za Evana Gershkovicha, američkog novinara zatočenog u Moskvi zbog optužbi za špijunažu (!), kaže da je "hrabar" te da je "samo radio svoj posao".
- Već smo zahtjevali njegovo trenutačno puštanje iz pritvora u Rusiji. Pozicija je malo drugačija za američku administraciju jer njihovi odlučni zahtjevi da se oslobodi Gershkovich ne bi bili licemjerni i imali bi smisla kada bi zaustavili kazneni progon i zahtjev za izručenje Assngea kojeg terete za isto djelo - sugerira Sever.
Mijić ukazuje da je Amerikancu zajedničko s Australcem jedino to što je iza rešetaka završio zbog svog poziva - novinarstva.
- Za razliku od jedva živog Assangea, koji nakon egzila u Ekvadorskoj ambasadi u Londonu i četiri godine Belmarsha, nije u poželjnom psihofizičkom stanju, Gershkovich je živ i zdrav, a uvjeren sam da će u dogledno vrijeme biti i slobodan, ne zato što Biden zna što su to novinari i jer im želi dobro, već zato što će mu to biti poeni u predizbornoj kampanji - prognozira Rječanin.
Mada američki establišment možda ne želi dobro novinarima, velik dio njih svakako žele dobro njemu. Tako se desilo da nedavno, kada su procurili Pentagonovi dokumenti koji su pokazali da američka vlada laže i obmanjuje svoje građanstvo, na press konferenciji u Bijeloj kući na ovu temu nijedan novinar nije postavio nijedno pitanje o sadržaju dokumenata, nego su se ona uglavnom svodila na to kako je vlada mogla dozvoliti ovakvo curenje i što će se poduzeti da se isto spriječi u budućnosti. Koliko su mainstream mediji na Zapadu zapravo neovisni, a koliko su alati propagande vladajućih?
- Zarobljavanje medija traje već dugo i sve više potkopava slobodu novinarstva. Zaustavljanje ovog trenda zajednički je zadatak europskih i nacionalnih vlasti, ako žele obraniti demokraciju i slobodno europsko društvo. Od Mađarske i Poljske, do Češke i Slovenije, Europa je postala žarište zarobljavanja medija od strane političkih i poslovnih interesa te opasno nagrižen medijski pluralizam. Povezanost vlasnika medijskih kuća s establišmentom je više nego očita i od medija radi propagandni stroj za vladajuću strukturu - direktna je predsjednica EFJ-a.
Tucker Carlson, najjače voditeljsko ime u SAD-u, je nedavno izjavio da je američki establišment "zlo", da su republikanci "bljak" i da "viša sila ne dozvoljava debatu". Nakon par dana mu je ukinuta emisija na Fox Newsu, druga najgledanija na toj mreži. Doslovno preko noći je gledanost tog programa, u prime timeu, pala 56, a dionice skoro pet posto. Stoga, zašto je Fox to napravio?
Pa, možda zato što se Carlson - iako je godinama propagirao problematične stavove, poput jačih antiimigrantskih zakona i zaoštravanje odnosa s Kinom - zalagao za oslobađanje Assangea, propitkivao mainstream narativ rata u Ukrajini i ugošćivao mnoge marginalizirane glasove, od kojih su neki u eteru, poput Jimmyja Dorea, nazvali Ameriku "svjetskim teroristom". Carlson je također kritizirao američki militarizam, napadao CIA-u i FBI zbog laži i korupcije te se protivio politici prema Kubi.
U njegovoj emisiji se 2016. govorilo i da je SAD pokušao puč u Venezueli te da je od sankcija umrlo 40.000 građana te zemlje. Pričalo se kako su optužbe da je sirijski predsjednik Bashar al-Asad upotrijebio kemijsko oružje nad svojim sugrađanima - zbog čega je Trump naredio bombardiranje Sirije - potpuno neutemeljene. Carlson je u intervju rekao da se srami većine svog profesionalnog radnog staža i da sad shvaća da je bio dio problema, pošto su mediji "dio aparata kontrole" koji "nisu ovdje da te informiraju" već "rade za malu grupu ljudi koji upravljaju svijetom".
Par tjedana prije suspenzije se jedan od ljudi koji upravljaju svijetom, Rupert Murdoch, vlasnik Foxa, susreo sa Volodimirom Zelenskim - kojeg je Carlson nazivao "diktatorom" - uslijed čega su visoki ukrajinski dužnosnici iznijeli primjedbe na voditeljevo izvještavanje. Washington Post je objavio da je Murdoch osobno upao na sastanak redakcije Foxa kako bi napao voditelja zbog "proputinovskih poruka". "Mnoge članove (Kongresa) je prestrašio da ne podržavaju u potpunosti Ukrajinu", rekao je neimenovani republikanac za Semafor.
No, možda najznakovitija reakcija na Carlsonov odlazak dolazi iz - Pentagona. Politico je obavijestio da neki tamošnji dužnosnici "potiho slave" njegov odlazak, dok je na višim razinama Ministarstva obrane ova vijest dočekana "s oduševljenjem i otvorenim veseljem". "Bolja smo zemlja bez njega koji svake večeri udara po našoj vojsci pred stotinama tisuća ljudi", rekao je jedan visoki dužnosnik, dok je drugi otkaz nazvao "dobrim rješenjem". Zamoljen da odgovori na to da su u Pentagonu zadovoljni njegovim odlaskom, Carlson je odgovorio SMS porukom: “Ha! Siguran sam."
- Nema pravih novinara nigdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, koji nisu izloženi progonu, kako fizičkom, tako i sudskom, i koje mediji marginaliziraju i ušutkavaju na sve moguće načine ako progovore o onome što moćnicima i vladajućem establišmentu ne odgovara. Rekao bih da su u stvari najveći neprijatelji novinarstva oni novinari koji služeći svojim gospodarima čine sve kako bi javnosti plasirali onaj narativ koji njima odgovara, radilo se o ratu u Ukrajini, sindikalnom organiziranju u Amazonu ili Informativnom programu državne televizije. Zato su oni koji otkrivaju istinu "crvi", zato oni "vode hibridni rat" protiv ove države, zato oni "politički instrumentaliziraju" čak i smrt svog kolege, kako nas se napada od ulice i stadiona do Banskih dvora i ministarstava. Zato je danas možda i najveća stvar koju jedan novinar može učiniti razotkrivati laži, propagandu i zlouporabu drugih novinara i novinskih kuća. Čini mi se, nažalost, da je to ujedno i posljednja stvar koju će većina zapadnih i hrvatskih novinara ikada učiniti - smatra Mijić.
Sever upućuje da situacija u Hrvatskoj nije dobra, pošto novinari nemaju ono osnovno za početak sigurnog rada, a to je zaštita radničkih prava.Kaže da je pozivanje na prava i slobodu vrlo nepopularno u našim redakcijama te da se od novinara, kojima je posao pisati o kršenju prava drugih, očekuje da sustavno zanemaruju ona vlastita.
- Većina koja se pozove na zakonsku regulativu završava "na ledu", dok u privatnim medijima snose čak i teže posljedice. Nije lako biti hrabar i kao problematičan izgubiiti posao i prihode. Zato je tu sindikat i zato pokušavam progovoriti u ime tih ljudi. Poslodavci su uglavnom dobro zaštićeni, pa tako mogu i dalje, 2023. godine, neprijateljski gledati na udruživanje radnika i zahtjeve za socijalnim dijalogom. No, ne mogu oni biti toliko zaštićeni koliko ja mogu biti uporna, pa ću još jednom pozvati kolege i kolegice da se udruže, pri čemu će sindikat pomoći u postupku i pripremi prijedloga kolektivnog ugovora, oko kojeg je poslodavac dužan pregovarati - preporuča Sever.
Osim što je, kao sindikalistica, na vječnoj meti moćnika alergičnih na slobodnu riječ, pitamo Sever očekuje li, sada kad je EFJ proglasila Assangea članom svoje organizacije, da i nju uskoro posjeti CIA.
- Radujem se. Kave i friškog mlijeka uvijek imamo, a naša su vrata otvorena svima - kaže, s pomalo naivnim prizvukom. Nešto kao "neovisno novinarstvo".