StoryEditorOCM
SvijetPolariziranost

Neredi i nasilje u Francuskoj proizvod su sve jasnije izraženog političkog trenda u Europi

Piše SD/JL
8. srpnja 2023. - 10:25

Nasilni prosvjedi protiv rasizma i policijskog nasilja koji su izbili prošloga tjedna širom Francuske polako se smiruju. Ali potresi na političkoj sceni još se osjećaju - kako u Francuskoj, tako i u drugim zemljama. Povod neredima bilo je ubojstvo 17-godišnjeg Francuza alžirskog podrijetla kojeg je policajac ubio tijekom njegovog bijega od prometne kontrole, piše jutarnji.hr.

Od sadašnje krize profitiraju prije svega one političke snage koje su i inače općenito protiv migranata i stranaca u svojim društvima. Desničarski političari širom Europe iskoristili su nemire za stvaranje ili dodatno pojačavanje antiizbjegličkog i migrantskog raspoloženja na društvenim mrežama i za pozivanje na restriktivniju useljeničku politiku. U Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Švedskoj i Italiji, desne snage su u posljednje vrijeme doživjele značajan porast popularnosti.

U brojnim raspravama u Francuskoj fokus se stavlja na migrantsko podrijetlo mnogih prosvjednika. Čelnik desničarske stranke Rassemblement National, Jordan Bardella, govori o "brutalizaciji društva kao posljedici potpuno sulude useljeničke politike".

image

AFP

Sebastien Salom-gomis/Afp

TV komentator Jean Messiha, poznat po svojim desničarskim ekstremističkim stavovima, čak je pozvao na donacije za obitelj osumnjičenog napadača protiv kojeg se vodi istraga za ubojstvo s predumišljajem. Apel se brzo proširio Europom putem društvenih mreža, a u kampanji su već sudjelovali deseci tisuća ljudi i dosad je prikupljeno više od 1,2 milijuna eura. S druge strane, predstavnici francuskih predgrađa (banlieues) ili akteri civilnog društva rijetko se čuju u raspravama i izvještajima.

"Migracija se prikazuje kao glavni problem ovog nasilja", kaže za DW Cihan Sinanoglu iz Njemačkog centra za istraživanje integracije i migracija (DeZIM).

"Nasilje i društvena dinamika su etnicizirani i dovode se u vezu s migracijom. To je klasičan rasistički diskurs".

I u Njemačkoj se vode rasprave s fokusom na migracije i to ne samo s pozicija ekstremne desnice, kaže Sinanoglu: "Taj diskurs se proteže kroz desničarske, desnokonzervativne pa sve do klasično konzervativnih pozicija. Migracija se u biti povezuje s nasiljem i prijetnjama javnom redu".

I Bijan Djir-Sarai, glavni tajnik liberalne stranke (FDP) u Njemačkoj, uključuje se u taj diskurs: "Nekontrolirano useljavanje i enormni deficiti u politici integracije prijetnja su unutarnjoj sigurnosti", rekao je on - i dobio pljesak od strane tradicionalno vrlo konzervativne bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU).

Taj se narativ širi i društvenim mrežama. Hashtagovi poput #Francehasfallen (Francuska je pala) sadrže rasističke komentare i govor mržnje protiv izbjeglica ili francuskih useljenika, ponekad koristeći lažne slike ili videozapise. A desničarski populistički mediji pišu o "pobuni migranata" i prosvjednicima koji navodno slijede šerijatski zakon.

image

AFP

Sebastien Salom-gomis/Afp

Zastupnici njemačke desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na društvenim mrežama pozivaju na "oštru akciju" policije i sudova u susjednoj Francuskoj. Rasprava se odvija u trenutku kad AfD prvi put daje gradonačelnika s punim radnim vremenom i u anketama dobiva podršku oko 20 posto građana.

U mnogim zemljama srednje i istočne Europe i bez zbivanja u Francuskoj često se i agresivno agitiralo protiv izbjeglica, a sad je dobiven novi poticaj. Tako je primjerice poljski premijer Mateusz Morawiecki iskoristio situaciju da potakne raspoloženje protiv pakta o migraciji koji je predložio EU.

A tu je i mađarski premijer Viktor Orban, koji godinama vodi politiku usmjerenu protiv izbjeglica i migracija. Prošloga ljeta šokirao je izjavama o "mješancima", "poplavi koja prijeti Europi" i navodnoj "promjeni stanovništva u Europi" - sve formulacijama koje su poznate iz ekstremno desnog spektra, piše Deutsche Welle.

I Hirado, glavna informativna emisija mađarske državne televizije MTVA, izvještava o protestima od njihovog početka, ali bez davanja pozadine te destruktivnosti. Gotovo da nema ni riječi o socijalnoj situaciji migrantske populacije u predgrađima francuskih velikih gradova ili rasizmu kojem su mnogi od njih svakodnevno izloženi. Čak se i povod za sadašnje nerede, smrtonosni hitac policajca u nenaoružanog mladića alžirskog podrijetla, spominje samo usputno. Jedna od Hiradovih raširenih teza je da ako čak i bogata Francuska ne uspijeva svojom migracijskom politikom, useljavanje u siromašnije zemlje sigurno neće funkcionirati.

Dvije strane društva?

Za talijanskog političara Nicolu Moltenija, člana desničarske stranke Lega, nemiri u Francuskoj su "dokaz neuspjeha nekontroliranih migracija i upozorenje ostatku Europe". A i političari u Belgiji te Velikoj Britaniji zastupaju slične teze.

Sve ove izjave temelje se na sličnim mehanizmima, kaže Sinanoglu: "Ti mladi ljudi služe drugima i da sebe opišu i definiraju: s jedne strane civilizirani Francuzi, a s druge strane nasilni mladići - migrantskog podrijetla koji prijete javnom redu. A taj ‘red‘ mora biti zaštićen po svaku cijenu", kaže sociolog.

"Naravno da se mora osuditi nasilje (prosvjednika, napomena urednika). Ali mora se i razmisliti o tome koji su uzroci tog nasilja", piše jutarnji.hr.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. svibanj 2024 22:23