Češka je odlučila da će od 2026. godine uvesti otkup PET boca i limenki, a glavni kritičari tog sustava danima već upozoravaju kako otkup boca donosi više problema nego koristi što pokušavaju dokazati upravo na primjeru Hrvatske.
"Kako to ne raditi. Česi popisuju sve probleme s povratom ambalaže u Hrvatskoj" - naslov je na češkom portalu iDnes čiji su novinari razgovarali s Česima koji godinama ljetuju u Hrvatskoj kako bi od njih prikupili sva njihova loša iskustva u vezi povrata PET ambalaže, a za koje se boje da bi se uskoro mogli preslikati i na njihovu zemlju, prenosi Jutarnji list.
Slične poruke dopiru i s portala denik.cz čiji su se čitatelji u anketi izjasnili da ne žele uvođenje otkupa boca, a neki od glavnih argumenata su tužni prizori na koje Česi tijekom odmora nailaze diljem Hrvatske, zemlje koja ima jedan od najstarijih sustava prikupa boca u Europi.
Gužve pred aparatima za povrat ambalaže, profesionalni sakupljači koji čovjeka žele onemogućiti u povratu, zatrpane trgovine koje tijekom sezone ne mogu više prikupljati boce - sve su to prizori koji Čehe proganjaju s odmora u Hrvatskoj, a svoja su iskustva ovih dana rado podijelili za novine.
" Tjedan smo dana sakupljali ambalažu, a onda smo shvatili da je ne možemo vratiti u lokalnoj trgovini nego da moramo ići u neki od velikih lanaca, što je jedan od načina kako Hrvatska potrošača udaljuje od malih trgovina", kazao je čelnik tvrtke Incomer Tomaš šalamon dodavši kako je na kraju s ambalažom doista otišao u neki od većih lanaca, ali niti tamo nije uspio vratiti boce.
" U Kauflandu je red za povrat ambalaže bio takav da smo procijenili kako ćemo čekati najmanje 20 minuta pa smo ambalažu radije dali beskućnicima", kazao je Šalamon.
Čeh Martin, koji s obitelji ljetuje u Hrvatskoj već 20 godina, ispričao je kako je ove godine ljetovao na potezu između Baške vode i Brela i shvatio da je prikupljanje boca u Hrvatskoj određenim skupinama biznis te da je zbog velike količine takvih ljudi praktički nemoguće doći na red za povrat ambalaže.
" Dođeš vratiti boce i onda vidiš kako je ispred tebe pet automobila prepunih vreća s bocama. Onda kad te ti ljudi spaze, dođu te nagovarati da ne čekaš, da ionako nećeš dobiti puno novaca i da bi bilo najbolje da njima predaš boce. I najčešće to i napraviš jer ti se ne da time baviti", kazao je ovaj čitatelj.
Dodatno ga je ove godine razljutilo kad je shvatio da više nema dostupnih žutih kontejnera za plastiku, kao ranijih godina, već si ih prisiljen nositi negdje sa sobom pa ih je obitelj ove godine naprosto bacila s mješanim otpadom.
Radek, koji radi na otoku Pagu, za iDnes kaže kako Hrvatska definitivno nije zemlja od koje bi trebalo preslikati sustav prikupljanja PET ambalaže.
Osim dugačkih redova u kojima treba dugo čekati na povrat, kaže i da je očiti problem logistika zbog čega se nerijetko dogodi da trgovina ne može preuzeti boce.
" Ove godine u Plodinama su nam objasnili kako tvrtka koja treba preuzimati ambalažu nije uspjela nabaviti radnu snagu i više ne odnosi boce", šokirao se.
Da postoje problemi u prikupu ambalaže u Hrvatskoj Česima je potvrdio i Lidl.
" Tijekom turističke sezone, susrećemo se s izrazito velikim porastom povrata ambalaže, posebno u većim turističkim centrima, zbog čega povremeno imamo poteškoća u prikupu ambalaže jer nam nedostaje skladišnog prostora", poručili su iz Lidla te dodali da su na određenim lokacijama unajmljivali dodatne prostore za skladištenje ambalaže, no i dalje je bilo problema od strane tvrtki koje su trebala obaviti odvoz boca.
Radek je ispričao i kako je jednom odlučio da se neće dati otjerati iz lokalne trgovine u kojoj su mu rekli da ne primaju boce, i nakon što je deset minuta prodavačicu gnjavio da uzme njegovu vreću, ona je to na kraju i napravila te mu ručno ispisala iznos za povrat na blagajni.
Kao jedan od razloga zašto povrat u Hrvatskoj ne funkcionira, Radek je istaknuo izrazito nisku cijenu za povrat, samo 0.07 eura što je prilično nemotivirajuće, prenosi Jutarnji list.