Za nama je tjedan radničkog bijesa u zapadnoj Europi: u utorak je širom Francuske više od milijun ljudi protestiralo protiv Macronove mirovinske reforme – kojom bi se dobna granica za umirovljenje pomakla sa 62 na 64 godine – dok je u srijedu pola milijuna radnika u Britaniji stupilo u štrajk koji je paralizirao obrazovni i prometni sektor u zemlji.
I dok prosvjedi u Francuskoj prosječnom hrvatskom radniku mogu izgledati kao "traženje kruha povrh pogače" – jer se u Hrvatskoj u mirovinu ide sa 65 godina, uz sve glasnije zahtjeve da se granica pomakne na 67 godina – veliki štrajk u Britaniji potaknut je istim razlozima koji muče i hrvatske radnike: rastuću inflaciju, najveću u zadnjih 40 godina, ne prati adekvatni rast radničkih plaća.
Jedino što se u Britaniji, za razliku od Hrvatske, ljudi zbog toga bune.
Štrajk generacije
Britanski mediji ističu da je posrijedi najveći štrajk u više od desetljeća, odnosno "najveći štrajk u generaciji". Među pola milijuna radnika koji su u srijedu napustili svoja radna mjesta najviše je bilo nastavnika – njih oko 300.000 – dok ostatak otpada na strojovođe i oko 100.000 državnih službenika iz 124 javna odjela.
Glavna tajnica Nacionalnog sindikata obrazovanja Mary Bousted izjavila je za Reuters da učitelji u njezinom sindikatu nemaju drugog izbora osim štrajka, jer su od 2010. doživjeli smanjenje plaća za najmanje 23 posto.
- U posljednjih 12 godina došlo je do zaista katastrofalnog dugoročnog pada njihovih plaća - rekla je Bousted u govoru održanom ispred škole u južnom Londonu.
Ovotjedni štrajk donio je i velike probleme u prometnom sektoru, jer su mu se priključili i radnici 15 željezničkih kompanija, okupljeni u Sindikat strojovođa ASLEF, koji predstavlja 96 posto strojovođa u Engleskoj, Škotskoj i Walesu.
- Ne želimo štrajkati, ali kompanije su nas gurnule u ovo. Nisu ponudile našim članovima u tim tvrtkama ni peni, a ti ljudi nisu imali povećanje plaća od travnja 2019. godine – poručio je nedavno šef ASLEF-a Mick Whelan.
Pridružio mu se i glavni tajnik Sindikata željeznice, pomorstva i prometa (RMT) Mick Lynch, koji je najavio da će industrijske akcije i štrajkovi željezničkih radnika trajati sve dok sindikat ne dobije "razumnu ponudu" od vlade:
- Ako to ne dobijemo, morat ćemo poduzeti više akcija. Ako budemo morali štrajkati i dalje, to ćemo i učiniti – poručio je Lynch u nedavnom govoru ispred željezničke stanice Euston u Londonu.
Ekonomski pokazatelji otkrivaju da britanski radnici nisu u štrajk krenuli iz pukog hira: kako je ovog tjedna objavio međunarodni institut za istraživanje tržišta Kantar, cijene hrane u Britaniji u siječnju su skočile za rekordnih 16,7 posto, pri čemu su znatno poskupjele i osnovne namirnice poput mlijeka, maslaca, sira, jaja i hrane za pse.
"Rast cijena prehrambenih proizvoda je najveći otkako je kompanija 2008. počela pratiti brojke", stoji u izvještaju agencije Kantar, koja ističe da ova poskupljenja hrane povećavaju godišnje troškove britanskog kućanstva za oko 800 funti (1000 dolara).
Pale investicije, fali radnika
Paralelno s time, MMF je nekidan objavio da će se britansko gospodarstvo ove godine smanjiti za 0,6 posto. Kao razloge za takav ekonomski sunovrat MMF navodi visoke cijene energije, rastuće troškove hipoteka i povećane poreze, ali i stalni manjak radnika.
Zanimljivo je da MMF među razlozima britanskog pada ne spominje Brexit (baš se ovih dana navršava tri godine otkad je Britanija napustila EU), iako je recentna analiza Bloomberg Economicsa, objavljena u utorak, pokazala da britanska ekonomija zbog Brexita gubi 100 milijardi funti godišnje (124 milijarde dolara), odnosno da je četiri posto manja nego što je mogla biti da je zemlja ostala u EU.
- Je li Britanija počinila čin ekonomskog samoozljeđivanja kada je 2016. glasala za izlazak iz EU? Dosadašnji dokazi još uvijek sugeriraju da jest. Glavni zaključak je da je prekid s jedinstvenim tržištem možda utjecao na britansku ekonomiju brže nego što je većina prognostičara očekivala – poručila je koautorica izvještaja, ekonomistkinja Ana Andrade.
Bloombergovi analitičari uočavaju da je nakon Brexita došlo do pada poslovnih investicija u Britaniji, kao i do nedostatka radnika. Procjenjuje se da u zemlji sada ima 370.000 radnika iz EU zemalja manje nego što bi moglo biti da Britanija nije napustila blok.
"Nedostatak radne snage kratkoročno povećava inflatorni pritisak i dalje ograničava potencijalni rast. To nije dobra vijest za ekonomiju koja se suočava s tmurnim dugoročnim izgledima", zaključak je Bloombergova izvještaja.