Američki senator Lindsey Graham je obznanio da je spreman uvesti zakon za "postavljanje pozornice" za američke vojne snage u Meksiku, rekavši da je vrijeme da se "postane oštar" prema južnim susjedima zbog toga što su prošli tjedan u Matamorosu pripadnici narko kartela otela četiri Amerikanca.
U utorak su dvojica otetih Amerikanaca pronađena mrtva, dok je od preživjelih jedan ranjen, a drugi neozlijeđen. Našli su se usred obračuna dviju bandi i dileri su ih vjerojatno zamijenili za neke druge mete, kažu meksičke vlasti.
"Upozorio bih Meksiko: Ako nastavite pružati utočište dilerima droge, onda ste neprijatelj Sjedinjenih Država", poručio je republikanac.
Dodao je da će "uvesti zakone koji će određene meksičke narko kartele učiniti stranim terorističkim organizacijama prema zakonu SAD-a i pripremiti pozornicu za korištenje vojne sile ako bude potrebno."
"Rekao bih meksičkoj vladi ako ne dovedete situaciju u red, mi ćemo je dovesti u red umjesto vas", zaprijetio je senator.
Grahamu uplitanje u politike stranih država nije strano. Početkom 2016. godine je, zajedno s pokojnim kandidatom za predsjednika John McCainom, posjetio prvu liniju borbe u ukrajinskom gradu Širokino, kako bi izrazio potporu ukrajinskim marincima i oštro kritizirao ruskog predsjednika. "Vaša borba je naša borba. 2017. bit će godina napada. Mi ćemo se vratiti u Washington i gurat ćemo slučaj protiv Rusije. Dosta je bilo njihove agresije. Vrijeme je da plate veću cijenu", govorio je Graham, dok je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko stajao pokraj njega.
Ipak, možda je najpoznatiji po svojoj izjavi o borbi "do posljednjeg Ukrajinca". "Sviđa mi se strukturni put na kojem smo ovdje. Sve dok pomažemo Ukrajini s oružjem koje im treba... borit će se do posljednje osobe", rekao je pri početku ruske invazije.
Stoga, možda ne treba čuditi ni njegova posljednja izjava da "ako želite primiti što je i Putin, pokušajte ići na Tajvan" jer će se na Tajvanu - pogađate - "boriti do posljednje osobe".
A što bi mogao biti "strukturni put" koji je naveo Grahama da razmatra invaziju na Meksiko? Pa, možda to što je meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador prošle godine proveo nacionaliziraciju rudnika litija - metala čije je Meksiko deveto najveće nalazište na svijetu - da bi u veljači potpisao dekret kojim se odgovornost za rezerve ove rude predaje ministarstvu energetike.
"Ono što sada radimo... jest nacionaliziramo litij kako ga ne bi mogli eksploatirati stranci iz Rusije, Kine ili Sjedinjenih Država. Učinimo da čitava nacija bude vlasnik ovog strateškog minerala!", poručio je Lopez Obrador tijekom svečanog događaja.
Predsjednik nije propustio komentirati ni kritike iz Washingtona, koje su došle zbog njegovih socijalističkih politika. "Oni (Amerikanci) imaju lošu naviku miješati se u stvari u koje nisu uključeni. Još uvijek ne odbacuju dva stoljeća staru politiku, Monroeovu doktrinu, u kojoj misle da su oni svjetska vlada ... trebali bi se pobrinuti za ono što se događa u Peruu, gdje je američki ambasador savjetnik pučista koji su zgazili slobodu i demokraciju u toj zemlji, neutemeljeno svrgnuvši predsjednika i zatvorivši ga ... Kada kažem da imamo više demokracije nego oni, to je zato što ovdje ljudi upravljaju, a tamo upravlja oligarhija."
Litij je rastuće traženi materijal pošto se koristi za proizvodnju baterija za električna vozila. Istraživanja pokazuju da Meksiko ima oko 1,7 milijuna tona ove rude. Iako desetak stranih tvrtki ima aktivne rudarske koncesije na ležištima litija, Lopez Obrador je rekao da će sve one biti "preispitane", što nije najbolje sjelo kod stranih investitora.
U uredbi koju je objavilo ministarstvo gospodarstva stoji da "prava i obveze nositelja važećih rudarskih koncesija koji se nalaze unutar rezervne zone litija ostaju sigurni". Izvršni direktor državne tvrtke za proizvodnju litija je pojasnio Reutersu da je Meksiko otvoren za partnerstva, ali da će savezna vlada imati većinski udio u svakom budućem zajedničkom pothvatu.