Hrvatska i Srbija od 1. siječnja, nakon što osiguraju administrativne i logističke uvjete, vraćaju obvezu služenja vojnog roka 2025. godine. Obavezni vojni rok kod zapadnih susjeda trajat će dva mjeseca, dok će u Srbiji trajati 75 dana.
Regionalna utrka susjeda u naoružanju i najava uvođenja vojnog roka izazivaju strepnju zbog ne tako davne prošlosti koju u jeku predizborne kampanje podgrijavaju pojedini političari, piše Dnevni avaz.
Vojni stručnjaci, međutim, danas ukazuju na potpuno drugačije okolnosti u odnosu na devedesete.
- Mislim da su ovi potezi Hrvatske i Srbije prije svega rezultat unutarnjih potreba političkih struktura koje su trenutno na vlasti. S druge strane, to je očekivan potez, imajući u vidu da je sukob u Ukrajini ušao u treću ratnu godinu, a previranja u svijetu ne govore da će doći do globalnog sukoba, već do uspostavljanja novog balansa snaga koji podrazumijeva moderne oružane snage i upućivanje signala da ste spremni odgovoriti na izazov. Tako da to, po meni, ni u kom slučaju ne ugrožava sigurnost BiH – kaže za Avaz vojno-politički analitičar Berko Zečević.
Dodaje da je Oružanim snagama BiH potrebna promjena unutarnjeg ustrojstva i organizacije, učenje na iskustvima ratova u Ukrajini i Azerbajdžanu, te cjelokupna modernizacija snaga.
- Bez sumnje, ako gledamo regiju, takve vrste sukoba neće biti, jer će EU i NATO potpuno neutralizirati svaki pokušaj određenih političkih struktura da izazovu ozbiljne vojne sukobe. To bi hipotetski bilo moguće samo kada bi vojne snage Rusije pokazale nevjerojatno drugačiju učinkovitost u odnosu na prethodne dvije i pol godine, kada bi Ukrajina bila potpuno okupirana i kada bi došlo do kolapsa vlasti u Kijevu. A za to nema apsolutno nikakve šanse – ističe Zečević.
Okolnosti na globalnoj razini upućuju na potrebu preispitivanja načina obučavanja ljudi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, ali i drugih službi potrebnih u slučaju kriznih situacija, kakva je aktualna u Zapadnoj Europi izazvana ciklonom Boris.
- Postoji niz stvari koje su kompatibilne između vojske i službi za zaštitu stanovništva u kriznim situacijama. U današnjem okruženju u svijetu potrebni su nam visokoprofesionalni edukacijski centri za osposobljavanje ljudi za odgovor na složene krizne situacije – naglasio je Zečević za Avaz.
