StoryEditor
Politikaatraktivno zanimanje

Prof. Bajrović analizira nelogičnosti iz saborskih klupa, pobrojao je i zastupnike koji ondje jako dugo sjede, rekorderu je ovo već sedmi saziv

Piše Vinko Bajrović, prof.
15. veljače 2021. - 23:02
Branko Bačić i Gordan JandrokovićDamjan Tadić/Cropix

Trideset i sedam zastupnika u 10. sazivu Hrvatskoga sabora (18 HDZ, 9 SDP, 4 NL, 2 Most, 1 SDSS, 1 HSU i 1 Glas) daju za pravo da im se uputi poruka „Odmori se, 'zaslužio' si!“

U priloženoj tablici su istaknuta imena saborskih zastupnika koji sjede u Hrvatskom saboru od 3 do 7 zastupničkih mandata.

Reklo bi se malo previše, posebno za pojedince koji se nisu istaknuli radom i koji su svoje zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru shvatili doslovno kao svoje zvanje umjesto zanimanje. Jesu li se ovi saborski zastupnici s više saborskih mandata „umorili“? Mnogim saborskim zastupnicima nije jasno da bi kvalitetu svoga zvanja trebali demonstrirati u svom zanimanju saborski zastupnik.

Primjera radi, navest će se ime saborskog zastupnika Davora Dretara (Domovinski pokret), koji je po zvanju srednjoškolac (stručni radnik za TV i film), koji „uspješno“ govori o zdravstvenom sustavu ili Miro Bulj (Most), također po zvanju srednjoškolac (tekstilni radnik), koji govori o parafizikalnim umjesto parafiskalnim (neoporezivim) nametima.

Svašta, iako se i mnogi drugi brukaju i bave također „uspješno“ problematikom koja im je po svemu strana izuzev čitanja „eseja“ kojega im je drugi sastavio. Nije li neugodno Furiju Radinu (predstavnik talijanske nacionalne manjine koji se izjašnjava kao nezavisni zastupnik) da predstavlja broj 76 u vladajućoj garnituri sa svega osvojenih 890 glasova na parlamentarnim izborima? Je li neugodno Silvanu Hrelji, koji nije u stanju u već šestom mandatu sjediniti Hrvatsku stranku umirovljenika (HSU) s Blokom umirovljenici zajedno (BUZ), Strankom umirovljenika (SU), Strankom hrvatski umirovljenici i Samostalnom strankom umirovljenici?

Slična neučinkovitost vrijedi i za zastupnike nacionalnih manjina (Robert Jankovics – predstavnik mađarske manjine, Vladimir Bilek – predstavnik češke i slovačke, Ermina Lekaj Prljaskaj – predstavnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, Veljko Kajtazi – predstavnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine i Furio Radin – predstavnik talijanske manjine), posebno srpske nacionalne manjine (Dragana Jeckov, Milorad Pupovac i Anja Šimpraga) i predstavnika hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (čitaj s prebivalištem u Hercegovini), čiji su zastupnici Nevenko Barbarić, Radoje Vidović i Zdravka Bušić, a umjesto imena i prezimena predstavljaju samo broj 76, koji osigurava vladajućima saborsku većinu. Čudi da premijer Andrej Plenković ovu saborsku većinu naziva stabilnom.

Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, članak 38: „140 zastupnika u Sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Sabor“.

Iskustveno je umjesno pitati: "Upravlja" li prethodno navedenih 11 zastupnika Hrvatskim saborom, odnosno Republikom Hrvatskom?!

Nije baš logično da predstavnici manjina, posebno srpske nacionalne manjine, čine koaliciju s vladajućima. Drugim riječima ili figurativno, svaki od njih je također taj broj 76 koji čini većinu u Hrvatskom saboru. Ne treba čuditi oporbeni naziv vladajućih „trgovačka koalicija“ zbog „plaćanja“ usluga onima bez kojih ne bi postojala saborska većina. Zahvala vladajućih ili također broju 76 pripada i Marijani Petir (NL), Predragu Štromaru (HNS), Dariju Hrebaku (HSLS), Darku Klasiću (HSLS), Goranu Dodigu (HDS)…

Daleko od toga da zanimanje saborski zastupnik nije atraktivno i nadasve profitabilno, a radno vrijeme mu se prilagođava osobnim potrebama, što i je razlog da je sabornica često sablažnjivo „prazna“.

Od 151 saborskog zastupnika čak i petkom - danom glasovanja - u Sabornici sjedi prosječno 130 zastupnika. Gdje su tada ostali? Svi oni koji preko TV ne prate rad Hrvatskoga sabora nemaju osobito zbog čega žaliti jer bi bili svjedoci nedoličnog ponašanja pojedinih zastupnika, često i predsjedavajućih, iznošenja pojedinaca iz Sabornice posredstvom saborskih redara, fizičkih nasrtaja, jalovih diskusija, dirigiranih pitanja i odgovora, o bahatim istupanjima prema opozicijskim zastupnicima da se i ne govori. Zar šest mandata ne slušamo HDZ-ova „odvjetnika“ Branka Bačića, diplomiranog geodeta koji iz prvog reda „zadivljuje“ reakcijama na sve i svašta, izuzev jezika kojim govori „svaka mu je na mjestu“?

Moglo bi se ovdje istaknuti i intelektualnu potkapacitiranost pojedinih saborskih zastupnika – 18 njih sa srednjom stručnom spremom.

Jedan od problema Hrvatskog sabora su i službene stranice, način izvještavanja o školskoj spremi i zvanju zastupnika. Dok za jednog od saborskog zastupnika npr. piše Goran Ivanović, završio Srednju školu u Osijeku, SSS – prodavač, drugi su baš atraktivno dali podatke o svom obrazovanju i zvanju, da se nekima na kraju i ne zna što su po zvanju, odnosno gdje su stekli akademsko ili srednjoškolsko zvanje.

Tomislav Klarić (HDZ) – završio Medicinsku školu u Rijeci i Školu za željeznički promet Zagreb (SSS – zubarski tehničar, prometni tehničar).

Mato Franković (HDZ) – stekao inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju Associate in Applied Science završetkom dvogodišnjeg studija programa Management u turizmu na Rochester Institute of Technology u saveznoj državi New York, Sjedinjene Američke Države.

Mario Kapulica (HDZ) – završio specijalistički diplomski stručni studij Upravljanje odnosima s javnošću na Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment u Zagrebu (stručni specijalist odnosa s javnošću).

Stephen Nikola Bartulica (DP) – diplomirao politologiju na Sveučilištu Missouri u Columbiji (SAD), magistrirao te doktorirao na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu (VSS – doktorat u području humanističkih znanosti, polje filozofija – grane politička filozofija i etika, sveučilišni nastavnik).

Radoje Vidović (HDZ) – završio studij povijesti i zemljopisa, te studij novinarstva na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (VSS – profesor povijesti i zemljopisa, diplomirani novinar).

Zdravka Bušić (HDZ) – na Sveučilištu Case Western Reserve Cleveland, savezna država Ohio (SAD) završila magistarski znanstveni studij bibliotekarstva i informatike (VSS – magistrica informacijskih i komunikacijskih znanosti i u polju arhivistike i dokumentaristike u polju književnosti).

Matko Kuzmanić (SDP) – završio specijalistički diplomski stručni studij Menadžmenta, smjer Upravljanje projektima (VSS – Stručni specijalist ekonomije).

Dragana Jeckov (SDSS) – završila Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove u Privrednoj akademiji Novi Sad (VSS – diplomirana pravnica).

Marijana Petir (NL) – diplomirala na Prirodoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (VSS – profesorica biologije i teologinja. Pri KBF-u završila poslijediplomski specijalistički studij pod nazivom „Menagement neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje“ (sveučilišna specijalistica managementa neprofitnih organizacija i socijalnog zagovaranja).

Vinko Zulim (HDZ) – Na službenim stranicama Hrvatskog sabora zapisano je, „Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu“, a u svojoj biografiji zastupnik je zapisao: „U međuvremenu, za vrijeme obnašanja funkcije općinskog načelnika sam izvanredno studirao, te sam dana 24. studenoga 1997. g. diplomirao na Pravnom fakultetu u Mostaru i stekao naziv diplomirani pravnik. Na zastupniku Zulimu je da se izjasni - Split ili Mostar.

Diplome pojedinih saborskih zastupnika imaju adrese Građevinskog fakulteta Mostar, Fakulteta za primjenjive poslovne i društvene studije Maribor, Više elektrotehničke škole Maribor, Tehničkog veleučilišta Zagreb, Poljoprivrednog instituta za usmjereno obrazovanje i znanstveni rad Križevci, Visokog učilišta Effectus, Međimurskog veleučilišta Čakovec, Visoke škola tržišnih komunikacija Agora, Više elektrotehničke škole Priština…

Uzalud sam upozoravao predsjednike Hrvatskog sabora Željka Reinera i Gordana Jandrokovića da su podaci o obrazovanju i zvanju saborskih zastupnika „šareno“ istaknuti na službenim stranicama Hrvatskoga sabora, bez jedinstvene metodike prikupljanja podataka.

Dakako da sam aludirao na koji način ukloniti sumnje u vjerodostojnost, odnosno valjanost srednjoškolskih svjedodžbi i diploma. Predložio sam da saborske službe zadužene za podatke o zastupnicima traže fotokopije spomenutih dokumenata radi provjere njihove valjanosti. Time bi se uklonile sumnje pojedinaca koji su skloni govoriti o kupovanju svjedodžbi, odnosno diploma.

Iz Hrvatskog sabora sam dobio odgovor da nisu kompetentni provjeravati podatke zastupnika i da koriste isključivo podatke dobivene od Državnog izbornog povjerenstva. Hic!

Bivša ministrica Ministarstva znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je izvršila provjeru valjanosti svjedodžbi i diploma u svom resoru, otkrila falsifikate i predložila da to urade i drugi, ali…Nije vrag da netko misli da bi provjera dokumenata diskreditirala Hrvatski sabor. Neee… Eventualno otkrivanje falsificiranih dokumenata diskreditiralo bi njihove „vlasnike“.

Primjer iz 9. saziva Hrvatskoga sabora je diploma „diplomirani menadžer visoke stručne spreme“ koju je stekao gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović na fakultetu Sveučilišta „Union – Nikola Tesla“ Beograd. Ne, za razliku o podacima službenih stranica Hrvatskog sabora istina je drukčija, on je diplomirao 2013. godine na Studiju operativnog menadžmenta u Srijemskim Karlovcima Sveučilišta „Union. Nikola Tesla“ Beograd. Interesantno je i to da je taj privatni fakultet visokoškolska ustanova koja je dobila dopusnicu za rad tek 2011. godine. Pametnome dosta.

Sasvim je izvjesno da Ustav RH i Zakon o izbornim jedinicama treba mijenjati zbog prilagođavanja postojećem činjeničnom stanju. Prema članku 136. Ustava, pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje petina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik RH i Vlada. Je li previše imati u Hrvatskom saboru 151 zastupnika? Članak 72. Ustava RH: „Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem“. Zar se nismo uvjerili da više zastupnika znači više problema? Po jednog saborskog zastupnika u Hrvatskom saboru imaju NL, HDS, Blok, HSU, Reformisti, HNS, Glas, Fokus, SiP, RF, Pametno, Suverenisti i Hrast. Nema potrebe komentirati kakvo je značenje svakog od njih u Hrvatskom saboru, beznačajni, a ipak nisu.

Imaju li saborski zastupnici dovoljan broj radnih dana? Na ovo pitanje daje odgovor Članak 79. Ustava: „Sabor zasjeda dva puta godišnje: prvi put između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put između 15. rujna i 15. prosinca“. Koliko je to „neobveznih“ radnih dana?

Građani često predlažu da se ograniči broj mandata saborskih zastupnika – najviše tri, što ne bi dozvolilo da neki „ostare“ u Hrvatskom saboru. Građanima smetaju i „prebjezi“, zastupnici koji mijenjaju stranke bez ikakve grižnje savjesti prema onima koji su ih izabrali. Zastupnik koji promijeni stranku za vrijeme mandata, dužan je vratiti mandat stranci ili koaliciji s čije je liste izabran u Sabor.

Jedan od najvećih apsurda sadrži Zakon o izbornim jedinicama. Građanima smeta i to da u Hrvatskom saboru nije izabranih 37 zastupnika na čije su mjesto došle „rezerve“. Za izbor saborskih zastupnika Zakon određuje deset izbornih jedinica. Broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati više ili manje od 5 posto, što nije tako, a što uzrokuje iseljavanje i izumiranje. Npr., na zadnjim parlamentarnim izborima u IX. izbornoj jedinici bilo je 414.254 birača, u toj izbornoj jedinici jednom saborskom mjestu pripada 29.590 birača. IV. izborna jedinica je imala 317.760 birača i u toj izbornoj jedinici jednom saborskom mjestu pripada 22.697 birača. Propusta napretek. Sazrijelo je vrijeme za promjenu Ustava i Zakona o izbornim jedinicama. Je li možda logičnije da svaka županija bude izborna jedinica i da svaka izborna jedinica bira broj zastupnika razmjerno svom broju birača?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. travanj 2021 11:29