Posljednjih tjedana u hrvatskoj politici svatko svakoga poteže za rukav.
Peđa Grbin nudi Tomislavu Tomaševiću predizbornu koaliciju. Damir Vanđelić u kontaktu je sa šibensko-kninskim županom Markom Jelićem i sedamdesetak nezavisnih gradonačelnika i načelnika. Važe može li to postati dobitna kombinacija na idućim parlamentarnim izborima. Ivica Puljak okuplja niz poznatih stručnjaka. I računa da bi oni mogli podebljati kadrovski konto njegova Centra. Nino Raspudić, koji je u Sabor ušao na listi Mosta, zdušno u javnosti agitira za postizborni savez desnice i ljevice kontra HDZ-a.
Premijer Andrej Plenković, čija stranka u svim istraživanjima uvjerljivo vodi, za sada o svemu šuti. A upravo u njegovim su rukama najvažnije poluge koje će odrediti ishod izborne utakmice. Između ostalih i ona o datumu parlamentarnih izbora.
- Izbori za Hrvatski sabor provode se tako da odluku o raspisivanju donosi predsjednik Republike, a toj odluci prethodi odluka Hrvatskog sabora o raspuštanju radi održavanja izbora - pojašnjava u izjavi za Slobodnu Dalmaciju ustavni stručnjak i profesor prava na Sveučilištu u Osijeku Mato Palić.
Nakon raspuštanja predsjednik Republike donosi odluku kojom određuje termin izbora. Pri čemu termin izbora ne može biti manje od 30 niti više od 60 dana od odluke o raspuštanju Hrvatskog sabora.
Raspuštanje Sabora moguće i ove godine
- To su granice koje je postavio Ustav. Unutar tih 30 dana u pravilu postoje četiri nedjelje kada se izbori mogu održati. Kada će Sabor donijeti odluku o raspuštanju odlučuje parlamentarna većina. Oni tu odluku mogu donijeti već ove godine, a mogu i iduće - ističe prof. dr. Palić, naglašavajući da je za raspuštanje Sabora potrebna natpolovična većina svih zastupnika.
Prošli parlamentarni izbori održani su 5. srpnja 2020. godine. Ako Sabor do srpnja 2024. propusti donijeti odluku o raspuštanju, onda predsjednik Republike raspisuje izbore.
- Sabor ne može produljiti sebi mandat propuštajući donijeti oduku o raspuštanju - zaključuje Palić.
Za sada nema nikakvih signala da će se Plenković odlučiti za prijevremene izbore već u prvoj polovini ove godine. Glavni forte njegove kampanje je stabilnost, a izvanredni izbori sve su suprotno od toga. Uz to, na raniji izlazak na izbore uvijek je teško nagovoriti partnere u vladajućoj koaliciji, koji bi se u takvoj varijanti godinu dana ranije trebali odreći beneficija koje saborski mandat sa sobom donosi. A bez njihova glasa nema ni odluke o raspuštanju.
Pušten je i prvi probni balon. Onaj po kojemu bi se redovni izbori mogli održati točno za godinu dana: uoči uskrsnih praznika u ožujku 2024. godine.
Iz Banskih dvora za sada još nije stigla nikakva potvrda. A u političkim se kuloarima nagađa da Plenković očito ispituje teren za raniji termin, nakon što se obnova na Baniji zahukta, inflacija smanji, a on nađe u poziciji da pokupi zasluge za zadržavanje stabilnosti.
Raniji izbori idu na ruku HDZ-u
Savjetnik za politički marketing Gordan Turković smatra da za sada ranije vrijeme izbora Plenkoviću i HDZ-u ide na ruku.
- Vladajućoj stranci su u interesu izbori "što prije, to bolje". Opozicija nije na visini zadatka i ne koriste sve prilike koje im se pružaju. Iz te perspektive gledano HDZ bi na izbore mogao već i ove jeseni. U svijetu postoji praksa da čelnici koji su sigurni u svoju pobjedu sazivaju prijevremene izbore da učvrste poziciju. Ne treba unaprijed odbaciti ni izbore na ljeto, što je provjereni recept koji je HDZ-u donio pobjedu prošli put. Tada je odaziv birača nešto niži, jer su svi više koncentrirani na odmore, a ne na izbore, što u pravilu pogoduje HDZ-u – ocjenjuje Turković.
Mogu li afere ugroziti taj plan vladajućih?
- Vidimo u kakvom je stanju politička scena. Plenković je promijenio gotovo sve ministre, a ništa se nije dogodilo njegovu rejtingu. Niti oporba raste, niti HDZ pada. Od Plenkovića se sve afere zasad odbijaju - kaže naš sugovornik.
I dok su u oporbi zaokupljeni sklapanjem koalicija, HDZ praktički da i nema partnera. Uz iznimku HSS-a i HNS-a, malih stranaka koje ne mogu donijeti prevagu.
- HDZ-u se konkurencija na desnici potpuno urušila. Na prošlim izborima prijetio im je Domovinski pokret, koji se sad potpuno raspao. Pitanje je procjene treba li Plenković u takvoj situaciji uopće tražiti partnere kad se konkurencija sama od sebe urušila - zaključuje Turković.
Što se tiče oporbe, ona za sada nikakve čvrste saveze još nije sklopila. I prijevremeni izbori ovog ljeta ili jeseni definitivno bi je zatekli nespremnu. HDZ u ovom trenutku uživa potporu 29,3 posto birača. Kad bi SDP i Možemo ušli u predizbornu koaliciju, s 20,8 postotaka zbrojenog rejtinga HDZ-u ne bi bili ni do koljena. Čak ni kad bi im se pridružio Centar Ivice Puljka s 2,8 posto, ti se omjeri ne bi promijenili. S Mostom i Domovinskim pokretom svjetonazorski niti mogu niti žele.
Nadaju se kasnijim izborima. I ufaju da će neka od idućih afera ozbiljnije ugroziti "nedodirljivog" premijera. I situaciju konačno preokrenuti u njihovu korist.