Daleko smo od točke vrenja, ali posljednjih je dana očito da se na političkoj sceni stvari sve ozbiljnije zakuhavaju.
Najnoviji verbalni rat na relaciji Most – Domovinski pokret odaje komešanje na desnici, gdje se očito hvataju pozicije za superizbornu 2024., kada ćemo čak tri puta na birališta. Naravno, osim ako niste od onih iz kategorije “apatijo bajna”, pa svoju političku participaciju i utjecaj na demokratske procese svodite na grintanje u kafiću ili, još uzaludnije, na društvenim mrežama.
Ljevica nema takvih problema. SDP i Možemo! će sasvim sigurno surađivati, iako modalitete tek trebaju precizirati i formalizirati, ali se, primjerice, već zna da će, u slučaju pobjede, premijera dati ona stranka koja izbori više zastupničkih mjesta u Saboru.
Na tradicionalno razjedinjenoj desnici upravo se događa pravo preslagivanje. Medijima je sve postalo zanimljivije kada su iz Domovinskog pokreta demonstrirali osupnutost zbog Mostove nevoljkosti da već sada dogovore nekakvu konkretniju izbornu suradnju.
Raspudićev probni balon
Mario Radić, zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta, otkrio je još prije nekih mjesec dana kako se njegov predsjednik Ivan Penava sastao s Božom Petrovom, ali su iz Mosta ubrzo nakon tog sastanka stigle izjave relativiziranja važnosti tih kontakata. Mostovci su, čudio se Radić, pojasnili da će oni na parlamentarne izbore – sami.
Ipak, sve s ciljem micanja omrznutog im HDZ-a s vlasti, Nino Raspudić je lansirao probni balon o mogućoj suradnji oporbe, uz svojevrsni “ideološki moratorij”, što bi trebalo otvoriti vrata ujedinjavanju i desnih i lijevih oporbenih opcija. Dakle, i suradnji Mosta sa, primjerice, “progresivnim ljevičarima” iz Možemo!, pri čemu treba imati na umu da je saborska zastupnica Sandra Benčić u međuvremenu rezolutno javno otklonila bilo kakvu mogućnost tijesne suradnje sa strankom koja im svjetonazorski nije bliska. Jednostavno, Benčić ne vjeruje da bi takva vlast mogla u praksi učinkovito funkcionirati.
Radić je na Mostovu odbijenicu uzvratio: “Ako zaista želite napraviti to da HDZ dobije manje mandata, onda moramo ići zajedno jer to naši birači traže... Bili biste na čelu koalicije koja će suzbijati HDZ, ali im de facto poklanjate pet-šest mandata?!”...
Potpredsjednik Domovinskog pokreta uvjeren je kako bi desnica, da je nekim čudom nastupila zajednički, osvojila čak 25 posto glasova još na prošlim izborima za Europski parlament, 2019. godine.
Radić je medijima odao i jednu indiskreciju iz razdoblja uoči prošlih parlamentarnih izbora: “Za inicijalnih pregovora, Most, s potporom od približno 6 posto u to vrijeme, tražio je puno previše s obzirom na 14 posto koje smo tada, prema anketama, imali. Prvo su tražili četiri, pet izbornih jedinica, a kad smo došli blizu dogovora, bračni par Raspudić tražio je još dvije izborne jedinice za sebe, ali tako da nitko naš ne može biti na listama na kojima su oni nositelji, na što se jedan od naših tadašnjih dužnosnika zapitao ‘kako ćemo narodu objasniti da smo zajedno ako nitko naš nije na vašoj listi’”...
Istina, zaboravio je Radić pritom dodati da je Domovinski pokret istodobno vodio intenzivne pregovore i s HDZ-om. HDZ im je tada nudio mjesto potpredsjednika Vlade i četiri ministarska mjesta...
“Domovinci” su tada zaigrali na kartu “možemo surađivati, ali samo ako vas neće i dalje voditi Plenković” i, podsjetimo, 2020. su osvojili čak 16 saborskih mandata, čime su se prometnuli u novu nadu porazima isfrustrirane desnice.
No, nakon svih unutarstranačkih potresa – koji su s političke scene “otpuhali” i nesuđenog predsjednika RH Miroslava Škoru, a nedavno se s njima oprostio i veteran desnice Ante Prkačin – u saborskom klubu su ostali na samo šest zastupnika (ne zaboravimo da su utemeljeni kao Domovinski pokret Miroslava Škore!). Posljednja sondiranja rejtinga ukazuju i na blagi pad podrške birača.
Kao što je poznato, Domovinski pokret posljednjih mjeseci svoj rejting na desnici gradi, među ostalim, upravo na kritici HDZ-ove suradnje sa SDSS-om i na populistički intoniranim napadima na vladajuće. Tako, na primjer, premijera Andreja Plenkovića napadaju kao čovjeka “koji se povinuje svim odlukama Bruxellesa”, pa i onima koje će “biti pogubne za Hrvatsku”, dok su njima, jasno, “hrvatski interesi na prvom mjestu”, ma koliko to bila rastezljiva formulacija. Dakle, imamo školski primjer populističkog diskursa – netko tko zastupa “narod” bori se protiv “(i stranih i domaćih) elita” i “pokvarenih političara”.
’Energetski kartel’
Sve se zaoštrilo nakon što je Mostov potpredsjednik Nikola Grmoja počeo kritizirati model poslovanja sveprisutnog tajkuna Pavla Vujnovca i njegova, kako kaže Grmoja, “energetskog kartela”. A taj “kartel” utječe i na Domovinski pokret, preko Marija Radića kao suvlasnika “Pevexa”, ali i na samog premijera Plenkovića, ustvrdio je Grmoja.
“Vujnovac od samog početka svoga nevjerojatnog rasta, nastalog na ruskom plinu, ima itekakav utjecaj na hrvatsku političku scenu”, ustvrdio je Grmoja gostujući na N1, podsjećajući i na utjecaj koji je Vujnovac imao na Ivana Vrdoljaka, ministra u Milanovićevoj Vladi; zatim i na posudbu novca HDZ-u u vrijeme kad je u vrhu stranke bio Milijan Vaso Brkić te na pokušaj stvaranja desne političke opcije, pri čemu je, tvrdi Mostov zastupnik, “kao pogodan maneken u tom trenutku iskorišten Miroslav Škoro koji vjerojatno nije ni znao tko je sve to osmislio”. A sve je to, po Grmoji, osmislio spomenuti Radić, koji je, opet, Vrdoljakov prijatelj...
I dok je HDZ sve uglavnom izignorirao, Penava je obranaški uzvratio da je napad na Vujnovčevo Prvo plinarsko društvo (PPD) zapravo “napad na Hrvatsku” jer ta tvrtka uplaćuje “milijunske poreze i državi i Gradu Vukovaru”, u kojemu je i osnovana 2001. godine. Odbacio je mogućnost da PPD i njegovi partneri financiraju Domovinski pokret, a napade Grmoje i Mosta na tu tvrtku nazvao – podlima! “Nemojmo biti populisti”, poručio je.
Tako vam je to u politici, glasio bi jedan od mogućih zaključaka: jedna vrsta populizma vam smeta, drugu koristite po potrebi...
Grmoja je, očekivano, takve reakcije iskoristio da poentira: “Domovinski pokret se ‘outao’ u političko krilo PPD-a”...
Odnose na relaciji Most – Domovinski pokret pogoršali su i Penavini medijski istupi u kojima je vukovarski gradonačelnik i “wannabe” lider desnice ponovio kako “ne isključuje suradnju s HDZ-om”. Istina, pokušao je to relativizirati izjavama poput: “Isti odgovor bi bio da su me pitali i isključujem li suradnju sa SDP-om”, odnosno: “Po čemu bi meni Andrej Plenković, koji surađuje sa SDSS-om, trebao biti bliži od Peđe Grbina? Što to čini njega više desno u odnosu na Grbina?”...
Ogradio se od tvrdnji svog prethodnika Škore, po kojem je suradnja s HDZ-om bila nezamisliva ako Plenković ostaje u igri: “Trebam li reći da apsolutno odbijam suradnju s HDZ-om, čije nam je članstvo jednim dijelom blisko po promišljanjima, a onda bi poslije trebao odbiti i suradnju sa SDP-om i Možemo!? I ostati sam, kao otok, u situaciji kad svi surađuju sa svima. Jedino se traži od mene i DP-a da se fokusiramo na izbore koji su daleko i da sad kažem, ne, mi smo sami”...
Suradnja na nižim razinama
Dakle, čini se da su u Domovinskom pokretu odlučili zauzeti novi smjer, odustati od sudjelovanja u akcijama čitave oporbe (kao npr. u slučaju inicijative za opozivom Plenkovića početkom godine), te se predstaviti i javnosti i HDZ-u kao potencijalnom partneru u ulozi “korektiva s desnice”. Uostalom, nije tajna da Domovinski pokret i HDZ već surađuju na nižim razinama. “Naše članstvo i članovi Domovinskog pokreta razmišljaju jako slično, a neki primjeri uspješne suradnje, od razine pojedinih mjesnih odbora do Skupštine Splitsko-dalmatinske županije, govore da bi i takva suradnja na nacionalnoj razini bila posve prirodna”, kaže nam dobro upućeni izvor iz HDZ-a.
“Bit će zanimljivo vidjeti kako će desni birači Mosta reagirati na to što ta stranka, iako žestoko napada HDZ, istodobno ostavlja široko otvorena vrata za izbornu suradnju s ljevicom, od SDP-a do Možemo i Radničke fronte. Slijedeći politiku Zorana Milanovića, nisu podržali ni obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Grmoja je u gotovo svakodnevnoj komunikaciji s Grbinom; uostalom, tako se i ponašaju u Saboru. Sjetite se samo njihovih apokaliptičnih najava koje su pratile gotovo svaki potez Vlade.
A ništa se od toga nije ostvarilo, kao recimo u slučaju kad je njihov Zvonimir Troskot, baš kao i SDP-ovci, upozoravao da će mjere zamrzavanja cijena za neke proizvode dovesti do nestašica... Oni su zapravo na poziciji lažne desnice i ostat će bez dobrog dijela birača ako zbilja uđu u koaliciju s lijevim strankama”, uvjeren je naš sugovornik.
Naravno, do izbora će biti još “pretrčavanja”, možda i novih “političkih brakova” i “razvoda”. Ali čini se da je već sada jasno da su minimalni izgledi za stvaranje nekog širokog, politički raznobojnog bloka ujedinjene oporbe, a kako stvari stoje, teško da će desnica izbore dočekati “u komadu”.
Nije teško pogoditi kome bi to najviše odgovaralo.