Poreznom reformom koju je jučer predstavila Vlada građani mogu računati da je sigurno da će najmanje plaće porasti zbog sniženja mirovinskih doprinosa od 0,75 eura do 45 eura.
Premijer Andrej Plenković i Marko Primorac, ministar financija, pozvali su i poslodavce da daju doprinos i povećaju plaće zaposlenima budući da Hrvatska ima jedno od najnižih poreznih opterećenija rada u EU-u od 27 posto, prema podacima Europske komisije, a niže opterećenja rada imaju samo Bugarska i Malta.
Porezne stope
Vlada dogodine ukida prirez, ali pitanje je kolike će koristi imati građani jer gradovi po prvi put dobivaju mogućnost da ovisno o stanju svojih proračuna i potreba povećaju ili smanje stope poreza na dohodak građana ili porezno opterećenje zadrže na postojećem, a Vlade kaže da im sada daju alate za fiskalnu decentralizaciju.
Među alatima koje je Vlada stavila na raspolaganje gradovima i općinama je i mogućnost da dogodine podignu porez na kuće za odmor sa sadašnje najviše razine od dva eura po metru četvornom na pet eura.
Premijer ističe da su lažne teze da vlada nešto uzima lokalnim jedinicama jer je od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak i prireza povećan s 10,6 na 17,7 milijardi kuna ili 67 posto. Zagrebu su u tom razdoblju prihodi porasli s 4,5 na 6,3 milijarde kuna ili 39 posto, Splitu s 355 milijuna kuna na 561 milijun kuna ili 58 posto, Rijeci s 322 milijuna kuna na 426 milijuna kuna ili 32 posto, a Osijeku s 210 milijuna kuna na 329 milijuna kuna ili 57 posto.
U posljednjem kvartalu ove godine gradovi i općine moraju odlučiti kolike će im biti stope poreza na dohodak. Niža stopa može iznositi od 15 do 23,6 posto ovisno o tome koliki prirez sada gradovi imaju, a viša od 22 do 35,4 posto. Split sa stopom prireza od 15 posto, dogodine može imati porezne stope od 15 do 23 posto, dok višu može postaviti na razinu od 25 do 34,5 posto.
Iduće godine zbog smanjenja mirovinskog doprinosa i uvođenja fiksne olakšice od 300 eura na koju se neće plaćati doprinosi za bruto plaće do 1300 eura, porast će neto plaće oko milijun i pol poreznih obveznika, njih 53,5 posto od ukupno 2,84 milijuna obveznika koji zbog premalih plaća uopće ne plaćaju porez na dohodak.
To će iznositi od 6,42 eura do 42,90 eura, koliko će dogodine narasti neto plaće samaca koji sada primaju od 554 do 931 eura neto plaće. Tomu je tako jer je vlada uvela različite razine poštede za plaćanje mirovinskog doprinosa za prvi stup nastojeći rasteretiti one najmanje plaće, a razlika od 329 milijuna eura koja će se otvoriti podmirit će se iz proračuna, dok Marko Primorac, ministar financija kaže da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.
Polovica u Zagrebu
U paketu poreznih promjena je povećanje osobnog odbitka s 531 eura na 560 eura za svakog zaposlenog, dok olakšice za djecu rastu s 232 na 280 eura za prvo dijete i uzdržavanog supružnika, s 332 na 392 eura za drugo dijete... S tim će povećanjem olakšica plaće narasti od 0,75 eura do 15,42 eura.
Podiže se i prag za oporezivanje višom poreznom stopom pa će se ubuduće dohodci koji ne prelaze 50.400 eura oporezivati nižom poreznom stopom od 20 posto umjesto sadašnjih 47.780 eura, a viši iznosi stopom od 30 posto. Ministar Primorac kazao je da danas u Hrvatskoj porez po višoj stopi od 30 posto plaća 11 tisuća ljudi od čega ih je polovica u Zagrebu.
Od ostalih poreznih izmjena najavljeni su određivanje neoporezive napojnice od 3360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od sadašnjih dva posto godišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica.
Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum podnošenja prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja. Podiže se prag za upis u registar obveznika PDV-a s 39.816 eura na 40.000 eura.