StoryEditor
Hrvatskagotovo sve košta više

Skok u siječnju: narasle cijene hrane i pića, samo je jedna namirnica iznimka. Analizirali smo i koliko nam je život poskupio u zadnjih pet godina

26. veljače 2021. - 07:37
IlustracijaJoško Šupić/Cropix

Samo riba nije poskupjela u siječnju, sve druge cijene hrane i bezalkoholnih pića koje prati državna statistika porasle u prvom ovogodišnjem mjesecu u odnosu na posljednji lanjski mjesec.

Povrće je skuplje 4,7 posto, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 3,4 posto, ulja i masti 2,8 posto, voće 2,4 posto, kava 1,8 posto, bezalkoholna pića 1,4 posto, mineralna voda i sokovi 1,1 posto kruh i žitarice jedan posto, mlijeko, sir i jaja poskupjeli su 0,8 posto a meso 0,7 posto. Jedino riba ima niže cijene od 0,6 posto. Premda su cijene hrane i bezalkoholnih pića što su najznačajnija stavka u indeksu potrošačkih cijena skočile u siječnju za 1,5 posto, ukupne su cijene su u prosjeku bile više svega 0,1 posto na mjesečnoj razini, dok su na godišnjoj razini, u prosjeku su niže za 0,3 posto.

Zimska sniženja

Takvom su ukupnom rezultatu kumovala zimska sniženja koja su cijene odjeće i obuće u prosjeku spustila za 10,4 posto, a iz Državnog zavoda za statistiku kažu da su uz jeftiniju odjeću i obuću rast cijena hrane ublažile i 0,1 posto jeftinije komunikacije, razna dobra i usluge. I tako se govori kako cijene stagniraju, a pri tom se misli na sve cijene, dok pojedinačno, cijene baš i nisu toliko mirne.

U siječnju u odnosu na prosinac prošle godine najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića što u prosjeku bile više za 1,5 posto, prijevoz je skuplji 1,1 posto pri čemu je, primjerice, gorivo poskupjelo za 2,7 posto, cijene stanovanja više su 0,6 posto, pokućstva i redovito održavanje kućanstva u prosjeku je skuplje za 0,4 posto, a cijene restorana i hotela te rekreacije i kulture su više za 0,2, odnosno, 0,1 posto.

image
Povrće je skuplje 4,7 posto, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 3,4 posto, voće 2,4 posto...
Nikša Stipaničev/Ilustracija/Cropix

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da se radi o priči o prosjeku u kojem nešto što je jeftinije ili nije poskupjelo ublažava statistički učinak poskupljenja nekih artikala. Smatra da je takvo praćenje cijena dobro za globalne cijene, ali ne možemo imati zajedno cijene hrane, automobila i traktora, jer je na cijene traktora osjetljiv onaj tko ga kupuje, ali ga ne kupuje ni on svaki mjesec.

- To nije pitanje naše statistike nego svjetske, pa tako u cijenama stanovanja imate i energente, a kod nas je, kad izuzmemo energente, stanovanje skupo kao u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Hrana nije pojeftinila nakon spuštanja PDV-a na hranu. Ljudi su se zbog korone susprezali od potrošnje i kupovali su najnužnije pa zato nije bilo velikog rasta cijena, ali je zato bilo šunjajućeg rasta cijena koji se događa iz prikrajka kad je riječ o prehrani, ali i drugim stvarima.

Kad prođe kriza i krene potražnja, krenut će i rast cijena, a očekuje se da bi moglo doći do rasta cijena nafte. Živimo u vremenima povijesno niskih cijena nafte, cijene nisu rasle jer nije bilo rasta cijena nafte, ali nisu ni padale kako je padala cijena nafte. Stoga strahujem od rasta cijena – navodi Krešimir Sever.

Jeftinija vozila

Čini li se nekom da mu je život ipak skuplji nego što je bio prije pet, šest godina, ne griješi. Malo je toga danas jeftinije nego onda. U te rijetke jeftinije stvari odmah možemo ubrojiti automobile koji su u 2015. bili 10,9 posto skuplji nego danas, ali hrvatski standard, na žalost, nije na toj razini da se vozila mijenjaju svakih pet godina pa niže današnje cijene većinu građana neće usrećiti. Štoviše, osiguranje povezano s prijevozom skuplje je osam posto nego je bilo u 2015. Ako su se neki odlučili zbog zdravlja ili štednje prebaciti na prijevoz biciklima, danas će ih novi bicikl koštati 19 posto više nego u 2015.

Današnje su ukupne cijene svega 2,3 posto više od cijena u 2015. No, dvostruko više od tog prosječnog rasta, skočile su cijene hrane i bezalkoholnih pića koja su danas skuplje 4,9 posto. Baš sve stavke iz te kategorije hrane su paprenije nego onda, kruh je skuplji 5,6 posto, meso četiri posto, povrće 5,5 posto, a najviše su, za 10 posto, cijene porasle bezalkoholnim pićima i mineralnim vodama i sokovima koji su danas skuplji 14 posto.

Zdravlje košta 5,6 posto više nego u 2015. pri čemu su najviše, za 16 posto, poskupjele bolničke usluge. Cijene komunikacija su niže 2,6 posto nego su bile, ali su poštanske usluge koje su dio komunikacija skuplje 14 posto.Tko ima kućne ljubimce zna da ga oni koštaju 12,9 posto više nego prije pet godina, a tom se nizu viših cijena, mogu pribrojiti i za 14,9 posto skuplje financijske usluge. Svi koji danas trebaju nakit ili sat, za kadene, prstenje i točno vrijeme dat će 25 posto više novca nego prije pet godina.

U PET GODINA: cigarete 'otišle' 18 posto gore

Vino je danas skuplje 7,9 posto, pivo šest posto, a pušači za svaku kutiju cigareta broje 18 posto više kuna nego prije pet godina.

Opskrba vodom i odvoz smeća skuplji su šest posto, za 15 posto poskupjela je odvodnja otpadnih voda, dok je električna energija je jeftinija 2,5 posto nego je bila u 2015.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. travanj 2021 23:46