Ako se štrajk sudskih službenika i namještenika brzo ne završi, pravosuđe bi moglo osjećati njegove dugoročne posljedice.
Kazala je to Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, najavivši da se i nakon punih mjesec dana štrajk sa zahtjevom za povećanjem plaća nastavlja.
Priznaje da zaposlenima treba snage kako bi sve skupa izdržali i da je razdoblje od pet tjedana i svojevrsni psihološki moment za ljude u štrajku te da je sve postalo vrlo hejtično i opterećujuće.
– Vjerujem da nikome na terenu nije jednostavno, a niti Vladi koja mora naći način da riješi situaciju – kaže Šušković.
Napominje da su samo tri ishoda ove situacije.
“Prvi je sporazum s Vladom, drugi je da nam akciju uguše tako što dane provedene u štrajku ne plate i treći je da Sindikat naprosto donese odluku o prestanku štrajka. Sve osim prvog, sporazumnog rješenja, neće dovesti do otklanjanja problema u pravosuđu, a to su male plaće, odljev kadrova i zapošljavanje novih, a samim time i efikasnost rada”, uvjerena je predsjednica sindikata.
Bili smo strpljivi godinama
Pomalo umorno priznaje kako se i sama pita zašto ovo još uvijek traje i zašto situacija nije objektivno sagledana od strane ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice te premijera Vlade Andreja Plenkovića.
Podsjetimo, pravosudni službenici i namještenici dobit će povećanje plaće od sto eura, sukladno Memorandumu o razumijevanju koji je Vlada 15. lipnja potpisala sa sindikatima državnih i javnih službi, ali zaposlenici u štrajku traže još 300 eura, kako bi došli do ukupno 400 eura neto većih plaća što je bio njihov početni zahtjev.
Na pitanje vjeruje li da, kako Plenković sugerira, nema novca za toliko povećanje plaća, Šuković odgovara kako misli da su tu u pitanju i pritisci drugih sindikata.
– Ono što je možda za propitati je zbog čega se od nas traži strpljenje i povjerenje jer mi smo to pokazali u tri godine i nismo išli ranije u ovaj štrajk. Ovdje se sada radi o pritiscima drugih sindikata koji su u svojim resorima kroz određene dodatke i izmjene uredbi o koeficijentima složenosti poslova te nazivima radnih mjesta uspjeli dogovoriti povećanje za pojedine skupine u državnim i javnim službama. Za neke znamo da javno vrše pritisak, a za neke se može čuti u kuloarskim pričama kako čekaju ishod ovog štrajka i da će, ukoliko Vlada nama ponudi povećanje, svi isto to zatražiti. Međutim, mi ovdje tražimo da se dogodi ravnopravna startna pozicija prije donošenja Zakona o plaćama jer naši ljudi nisu nikada dosegli razinu plaća nekih drugih.
Dakle, sada postoje bitne razlike i kod koeficijenata uključujući dodatke, što po kolektivnim ugovorima što po sporazumima, sjetimo se prosvjetara... – govori Šušković.
Najavila je da će Ministarstvu pravosuđa i uprave poslati rezultate provedenih usporedbi s drugim državnim tijelima i javnim službama kao što su zdravstvo, školstvo i visoko obrazovanje, koji pokazuju da su u svim navedenim sektorima plaće značajno narasle u proteklih nekoliko godina.
Zaštitit ćemo članove
Navodi primjer voditelja računovodstvenih poslova u državnoj službi koji u usporedbi s voditeljem tih poslova u školama imaju značajno nižu bruto plaću! Ili, u odnosu na voditelja računovodstva u državnoj službi koji ima koeficijent 0,921, voditelj poslova za materijalno financijske poslove u MUP-u ima 1,659 koeficijent plus 23 posto plus 6,11 posto po sporazumu.
Sindikalna povjerenica kaže nam da su itekako ovih dana štrajka prisutni pritisci na službenike i namještenike na sudovima i u odvjetništvima. Ovog četvrtka predsjednik splitskog Županijskog suda Bruno Klein potpisao je naredbu da se neki poslovi, “zbog opasnosti od nastupa nenadoknadive štete i moguće povrede Ustavnih prava” moraju odraditi.
– Nužni poslovi, oni koje propisuje zakon, se obavljaju. Dakle, kada je riječ o pitanjima zdravlja, zaštite života i sigurnosti pučanstva, ti se poslovi obavljaju u stopostotnom opsegu, ali ne može poslodavac sada dok traje štrajk one poslove koji zakonom nisu definirani kao nužni takvima ih proglasiti. Službenici koji odgovorno i savjesno obavljaju svoj posao, odgovorno i savjesno štrajkaju, ali uzimaju u obzir i one poslove koje smatraju hitnim pa ih u dogovoru sa sucima odrađuju. Ako se, na primjer, dogodi obiteljsko nasilja, slučaj se odmah uzima u obzir i puno toga još se odrađuje. Radi se i kada su u pitanju krediti APN-a s obzirom na to da su ljudi položili novac, potpisali predugovore i slično. Mi ustvari želimo što prije okončati ovaj štrajk – priznaje Šušković.
U slučaju da Vlada donese odluku o neisplati plaća za vrijeme štrajka dovest će članove sindikata u vrlo nepovoljan položaj jer, kako kaže, ovdje se radi o socijalnoj kategoriji službenika koji su godinama zanemarivani.
– Ovi najniže rangirani, čiji koeficijenti počinju s nulom, nemaju ništa od predložene povišice. Često pitam što može biti rezultat umnoška s nulom. Netko tko ima osnovicu 0,6 koja se množi s 902,08 eura, pa što se može dogoditi? Ljudima s najnižim primanjima se s povećanjem naprosto smanjuje iznos koji Vlada treba namiriti da bi došli do minimalne propisane plaće. Neki ljudi na namješteničkim radnim mjestima nikada nijedno povećanje nisu ni osjetili – tvrdi predsjednica SDLSN-a.
Pa ionako nemamo ništa i doći ćemo do socijalne pomoći, a kategorija u zbroju inih prava socijalnih pomoći za nezaposlene može se izjednačiti s ovom plaćom zbog koje mi danas štrajkamo. Ljudi imaju minuse u bankama, imali bi ljudi problem s diskontinuitetom isplate plaća što je važno kod, primjerice, dizanja kredita, zadnje tri platne liste... Pokušat ćemo maksimalno zaštititi članove, od kojih neki imaju i neugodne situacije uz sve razumijevanje i sudaca i javnosti.
– Da, većina sudaca za nas ima razumijevanje, ali oni nisu više u štrajku i sada žele ispuniti svoje norme, odnosno završiti svoje poslove do 15. srpnja. Ovaj naš štrajk već jako dugo traje, sve je naporno i za nas i za građane i stoga mislim da je situacija svima jasna i da je toliko alarmantna da bi se zaista predsjednik Vlade trebao uključiti u razgovore direktno s nama – poručila je Iva Šušković.