StoryEditor
HrvatskaVažni savjeti

Razgovarali smo s epidemiolozima o ‘trećem valu‘ i sve ozbiljnijim posljedicama koronavirusa kod mladih ljudi: ‘U utrci smo s vremenom!

25. veljače 2021. - 14:40
IlustracijaVojko Bašić/Cropix

Posljednjih nekoliko dana bilježi se povećani broj novozaraženih koronavirusom, ali je i veći broj mlađih ljudi koji imaju ozbiljne simptome bolesti koji završavaju na bolničkom liječenju s komplikacijama. Činjenica je da je lijepo vrijeme i popuštanje epidemioloških mjera privuklo i mlade i stare da iziđu na otvoreno, da prošetaju, da se druže.

Kako sve to komentiraju naši epidemiolozi i što preporučuju?

- Razumijem da su mladi željni druženja i izlazaka, znam to i po svojoj djeci, a i sama bih najradije sada šetala rivom, ili uz Jarun. To je normalno nakon što smo mjesecima u zatvorenom, ali obzirom da je virus i daljem među nama mi pozivamo mlade da se ne okupljaju jer je to put širenja virusa, kaže dr. sc. Dijana Mayer, epidemiologinje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ako se održava razmak među ljudima i ako virus nema priliku da preskoči na drugu osobu, ne može se širiti. Zato smo i išli na mjere zatvaranja, jer ako ste u kući u obiteljskom krugu i pridržavate se propisanih mjera, ne možete se zaraziti. Sada vidimo vani veće grupe mladih okupljene na malom prostoru, nitko ne nosi maske i naravno da se kapljičnim putem i aerosolom virus širi, o čemu oni ne razmišljaju.

Okupljaju se ljudi iz 20 različitih kućanstava, što također značajno povećava rizik zaraze. Stoga još jednom pozivamo na dodatno strpljenje kako bismo spriječili da se situacija naglo pogorša. Koliko vidim na splitskom području virus se proširio u bolnici, staračkom domu, zatvoru... što je sve rezultat okupljanja. Koliko je mladih zaraženo, sad vam ne mogu ilustrirati u brojkama, ali svakao je veći broj. Apeliram na mlade i stare da drže distancu i da budi još malo strpljivi kako nam se epidemija ne bi opet razmahala, jer ćemo izgubiti i turističku sezonu, što će izazvati velike gospodarske probleme, kaže dr. Mayer, i ponavlja da nam je svima jednako teško.

Na pitanje je li možda ovaj porast početak trećeg vala epidemije, kazala je da su ovo možda naznake 3. vala, ali dok Nacionalni stožer to ne objavi ne možemo to potvrditi, kazala je dr. Mayer.

Utrka s vremenom

- Činjenica je da su mladi i stari izišli na otvoreno i da se druže i na privatnim i javnim okupljanjima, iako to još nije dopušteno iako su mjere donekle popustile. Što je više tih okupljanja rizik se značajno povećava. Trenutno smo u utrci s vremenom da što prije procjepimo stanovništvo i to u situaciji kada cjepivo stiže u količinama koje su daleko manje od stvarnih potreba na terenu i iskazane želje naših građana da se cijepe.

Bitno je sada izdržati još neko vrijeme dok ne procjepimo one najugroženije skupine i da se virus drži pod kontrolom što će omogućiti da se normalizira situacija u zdravstvenom i gospodarskom smislu i da opet vratimo Hrvatsku na zelenu kartu, kaže dr. Ivan Stanić, epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije. Moramo biti svjesni da je virus i dalje prisutan i da se širi, te da je u Hrvatskoj i tzv. britanski soj koji se dokazuje sekvencioniranjem što je dugotrajnije od običnih PSR testova, ali se i brže širi, te da nam zbog toga ne preostaje nego se držati epidemioloških mjera jer je to jedin način da se zaštitimo.

Na žalost, ni mlađi ljudi nisu pošteđeni težih simptoma COVID-a, kao ni težih posljedica. Poznajem dosta ljudi mlađe i srednje generacije koji su imali ozbiljne simptome i teške oblike bolesti i kod kojih su prisutne ozbiljne posljedice, od kroničnog umora, do poremećaja zgrušavanja krvi, problema s disanjem, a da prije toga nisu bolovali od drugih bolesti i bili su u dobroj fizičkoj kondiciji. Teško je reći koliko je takvih, jer se o ovoj bolesti tek prikupljaju i analiziraju statistički podaci, osobito oni iz post-covid ambulanti u koje dolaze ljudi koji se bore s posljedicama preboljene korone.

- Mislite li da je upravo ta proširenost među mladima znak da svjedočimo trećem valu epidemije? Potvrdila ga Njemačka, ali i neke druge zemlje!

- Ne znam. Ali budući da virusi, pa tako ni koronavirus ne poznaju granice, vjerojatno je da ni Hrvatska neće biti otok. Treba pričekati i vidjeti kako će se krivulja kretati idućih dana, kaže dr. Stanić.

- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo u posljednja dva tjedna vrtoglavi rast broja oboljelih. Najveći su problemu u Konavlima gdje smo u 14 dana zabilježili rast od 130 posto, konkretno sa 979 novorazažena na 100.000 stanovnika broj je porastao na 2285, u Župi dubrovačkoj sa 350 na 800, te u Gradu Dubrovniku sa 400 na 590, kazao nam je dr. Mato Lakić, epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, i otkrio da je taj dramatičan porast rezultat obiteljskih okupljanja, svadbe, proslave rođendana i kartanja u zatvorenom prostoru u danima kada je bilo hladnije i kada je pao snijeg, pa su se ta druženja odvijala u zatvorenom prostoru, u kojem je bilo puno više od dozvoljenih 10 osoba iz dvaju domaćinstava.

Zbog toga su škole ponovno morale prijeći na model C, osim završnih razreda srednjih škola, u Konavlima je zatvoren i dječji vrtić, i sve što sada možemo je apelirati na sve da se drže epidemioloških mjera, onako kako su propisane, da se ne okupljamo nepotrebno, jer sva su ova okupljanja bila nepotrebna, poručuje dr. Lakić.

- Kada se virus tek pojavio, svatko od nas je koristio neki svoj vlastiti kapacitet prilagođavanja stresnoj situaciji i dominirajući obrazac poštivanja preporučenih stručnih smjernica, premda se to razlikovalo od osobe do osobe. Puno toga nismo znali i više smo se bojali ovog virusa nego danas. Sjetimo se samo kako smo dezinficirali ili skidali ambalažu namirnica kupljenih u trgovini, dezinficirali potplate cipela ili kako se odjeća isprobana ili vraćena u trgovinu ostavljala sa strane po par dana, podsjeća prof. prim.dr.sc. Anamarija Jurčev Savičević, epidemiologinja iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Sad više znamo i o virusu i o bolesti i o učinkovitosti pojedinih mjera, ali se čini da su ljudi već zasićeni i umorni od ove pandemije. Nakon godinu dana intezivne stresne situacije primjetan je nedostatak motivacije da se slijedi predloženo ponašanje koje ima za cilj spriječiti zaražavanje i širenje SARS-CoV-2. Uočljivo je oklijevanje ili ignoriranje smjernica i preporuka, bilo da se radi o održavanju fizičkog razmaka, uporabi maski, izbjegavanju okupljanja, druženja… Treba ostati svjestan pandemije koja je i dalje aktivna i percipirati ovaj virus ozbiljnim i opasnim kao što i jest.

Iz iskustva našeg epidemiološkog rada s COVID-19 bolesnicima, svjedočimo nepredvidivosti virusa u simptomatologiji, težini kliničke slike i konačnom ishodu bolesti u odnosu na karakteristike bolesnika. S jedne strane smo imali stare osobe s brojnim komorbiditetima koje su imale vrlo blagu ili asimptomatsku kliničku sliku ili su se dobro oporavile i nakon ozbiljnije kliničke slike, a s druge mlađe osobe, bez pridruženih rizika, kojima je ova bolest značajno narušila zdravlje i ugrozila život.

Pojava multisistemskog upalnog sindroma u djece, upućuje na oprez i kad je ta dobna skupina u pitanju jer ne možemo biti sigurni ni kako će djeca reagirati nakon zaražavanja virusom. Nije rečeno da će se svakom djetetu bolest zaustaviti na kojem šmrcanju ili mekšoj stolici. Sve veći broj ljudi koji pati od dugotrajnih, neugodnih simptoma koji perizistiraju nakon preboljele bolesti, dodatno narušava i fizičko i mentalno zdravlje oboljelih. Epidemiološki pokazatelji pojavnosti bolesti nisu takvi da bismo mogli biti opušteni. Dok većina nije procjepljena, ne možemo biti sigurniji.

Što se cjepiva tiče, cijepiti se bilo kojim odobrenim cjepivom je bolje nego necijepljenje. Mjere, prvenstveno održavanje fizičkog razmaka, neka su zamorne i nekima neugodne, značajno smanjuju mogućnost širenja virusa. Osobna odgovornost u zaštiti svog zdravlja i zaštiti zdravlja drugih, kod kojih COVID-19 ne mora završiti kao bezazlena prehlada, je nešto čime svi možemo dati vlastiti doprinos da ova pandemija napokon završi, kaže prof. Jurčev Savičević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. travanj 2021 18:05