StoryEditor
Hrvatskapovezivanje otoka

Državni tajnik Bilaver na panel-raspravi ‘Slobodne Dalmacije‘: Događa se renesansa na hrvatskoj obali, od Austrougarske nije bilo toliko izgradnje

26. veljače 2021. - 11:29
Dario Soldo, Vice Mihanović, Domagoj Maroević, Josip Bilaver, David Sopta i Goran Puz  Nikola Vilić/Cropix

Slobodna Dalmacija organizirala je u petak panel-raspravu na temu „Povezivanje otoka kao temelj razvoja“ u sklopu događanja SD tema tjedna.

Sudionici skupa koji se održava na Pomorskom fakultetu u Splitu, uz pridržavanje epidemioloških mjera su: Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, David Sopta, predsjednik uprave Jadrolinije, Dario Soldo, direktor Sektora za graditeljstvo i promet HGK, Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko- dalmatinske županije, Goran Puž, član Hrvatskog društva za ceste - Via Vita i Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split. U radu skupa sudjeluje i Paola Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet. Moderator panela je Ivica Đuzel.

image
Dario Soldo, Vice Mihanović, Domagoj Maroević, Josip Bilaver, David Sopta i Goran Puz

 
Nikola Vilic/Cropix

Cjelogodišnja povezanost otoka s kopnom kao preduvjet ostanka stanovništva i poboljšanja kvalitete života osnovna je tema rasprave. Cilj je potaknuti raspravu, iznijeti planirane strategije razvoja, te informirati stručnu i širu javnost odgovarajući na mnogobrojna pitanja vezana za temu.

Ujedno cilj je razmjena iskustava i poticanje rasprave o prometnoj povezanosti otoka kao preduvjeta gospodarskog razvoja, energetskoj mreži kao preduvjetu razvoja turizma te stvaranja kvalitetnijih uvjeta za život, rad i ostanak stanovništva, plan razvoja i unaprijeđena povezanosti i infrastrukture, međusobna povezanost otoka, mogućnosti poticaja i EU projekti, poticanje rasta srednjeg i malog poduzetništva na otocima, zakonske regulative i strategije (Nacionalni plan razvoja obalnoga linijskog pomorskog prometa do 2030., Nacionalni program za razvitak otoka, Zakon o otocima), te održivi razvoj otoka po konceptu „pametnih otoka”.

Državni tajnik Josip Bilaver kazao je kako je hrvatska Vlada od 2016. uložila više od milijardu kuna iz europskih fondova u obnovu lučke infrastrukture na jadranskoj obali, a kad se govori o nacionalnim sredstvima taj se iznos penje do pola milijarde kuna i Vlada to svakako nastavlja dalje.

-Što se tiče Splitsko-dalmatinske županije najveća ulaganja su u luku Omiš, Sućuraj, nedavno su otvoreni radovi u splitskoj luci, ali tu su u pripremi i veliki projekti koji dolaze a financirat će se iz europskih sredstava. To je nova trajektna luka Split, terminal Split, luka Bol, luka na Šolti i ostale male lučice – izjavio je državni tajnik.

image
Josip Bilaver
Nikola Vilić/Cropix

Također je naglasio kako "nema otoka, nema dijela hrvatske obale gdje se ne rade ceste, gdje se ne rade luke, a ulaže se i u brodove i nove kapacitete".

-S pravom možemo reći da se događa renesansa na hrvatskoj obali, kažu da od Austrougarske nije bilo toliko izgradnje – komentirao je Bilaver.

Odgovarajući na upit moderatora o iskorištenosti EU fondova Bilaver je kazao: Ako netko može iskoristiti više od 111 posto koliko je sada ugovoreno samo za ovaj dio koji se odnosi na otoke ili ukupno preko 125 posto u sektoru prometa, slobodno. Možemo se pohvaliti da smo iskoristili sve što nam je bilo na raspolaganju iz EU fondova, a pred nama su četiri nova velika europska izvora financiranja nacionalna sredstva. Nema straha za buduća ulaganja na hrvatske otoke o obalu.

-Ne znam koji od tih projekata izdvojiti. Samo na Korčuli je u ovom trenutku potpisano projekata u vrijednosti više od 300 milijuna kuna, kad pribrojite Pernu to je preko pola milijarde kuna samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Grad Split sa svim svojim otocima je ogromno gradilište u budućnosti, kao i drugi otoci na Jadranu, nema mjesta na jadranskoj obali gdje nisu i gdje neće biti ulaganja – istaknuo je Bilaver.

image
Dario Soldo, Vice Mihanović i Domagoj Maroević
Nikola Vilić/Cropix

Kazao je je također kako ni u kriznoj 2020. nisu ni u jednom trenutku ostavili otoke nepovezane.

- Bez obzira što je i prihod u proračunu bio manji ni u jednom trenutku nije došlo u pitanje povezivanje otoka i tako će sigurno biti i ubuduće. Sada se pripremamo za novu sezonu i nadamo se da će biti bolja – kazao je Bilaver.

Da su jadranski otoci dobro povezani s kopnom kazala je i Paola Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet koja je istaknula kako povezanost nije nikad bolja, te kako Jadrolinija ubacuje dodatne linije po potrebi. Mišljenja je da uvijek može biti bolje, ali i da brodari sve uspješno odrađuju.

Otoci su povezani s 24 državne trajektne linije, 15 brzobrodskih pruga i 11 “klasičnih” brodskih, a postoji cijeli niz dodatnih, komercijalnih linija koje u potpunosti zadovoljavaju potrebe domaćeg stanovništva i gostiju u ljetnim mjesecima.

Valja reći i kako država posredstvom Agencije za linijski i obalni pomorski promet ove godine planira subvencionirati linijske brodare s 327 milijuna kuna, a tendencija je da u 2022. i 2023. taj iznos dosegne razinu od 340 milijuna kuna,

- Mi se pripremamo za sezonu za koju očekujemo da će biti bolja nego prošla. Ulažemo u flotu, ne samo u prinove već uređujemo i postojeće brodove kako bi usluga bila što kvalitetnija ne samo za naše otočane već i turiste koje željno očekujemo. Sa otočanima uvijek imamo dobar, prisan odnos, to razumijevanje traje desetljećima – naglasio je David Sopta, predsjednik uprave Jadrolinije.

Izjavio je, primjerice i kako su u rekordnoj 2019. godini znatno katamaranskim prijevozom povećali ticanja na otok Hvar čime su hotelske kuće osjetno povećale svoje prihode. U Sućurju gdje se gradi nova riva planiraju veći brod kako bi se ljeti smanjile gužve.

U raspravi je naglasio i kako Jadrolinija stalno ulaže u obnovu flote, proces započet prije 4 godine korona-kriza malo je zaustavila, ali ulaganja se nastavljaju. Tri broda su uveli, Faros, koji dodatno žele opremiti eskalatorima, Ugljan na zadarsko otočje i brod Lošinj za sjeverni Jadran, čime su rasteretili sustav i povećali kvalitetu za putnike.

- S obzirom na razvoj prometa, i Jadrolinija je morala odgovoriti na taj izazov s većim brodovima, to je zahtjevan proces koji nastavljamo. Također novi izazov je ulaganje u zelenu energiju, a sve to mora se odvijati paralelno s ulaganjima u lučku infrastrakturu – naglasio je Sopta.

Na pitanje moderatora o profitabilnim linijama, Sopta je odgovorio kako Jadrolinija mora povezivati sve otoke na kojima ima života i stoga tamo gdje nije profitabilno država subvencionira linije.

- Mi smo spona kako bi to sve funkcioniralo na najbolji mogući način. Dobro se držimo i borimo – kazao je prvi čovjek Jadrolinije.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kazao je i kako se vide prvi efekti gradnje pelješkog mosta čija je dobrobit višestruka.

- Teško je iščekati godinu i pol da se provozamo pelješkim mostom i pristupnim cestama i da napokon kažemo da smo ostvarili nešto veliko – kazao je Josip Bilaver.

Goran Puž je rekao kako su ulaganja u izvanredno i redovno održavanje cesta na otočkoj mreži u zadnjih pet godina čak bila veća nego na kopnu.

- Zašto je njihovo stanje tako dobro? U održavanje cesta na otocima utječu promet i klima. Na otocima ima puno manje teškog prometa, a klima je blaga pa je rekonstrukcija trajnija. Ostaju još neki manji zahvati gdje ceste treba ispraviti, recimo kad prolaze kroz naselja. To postupno radimo zajedno sa spojevima na državne ceste. Te male spojnice, od kojih kilometar, kilometar i pol su jako bitne - istaknuo je Puž navodeći završene cestovne zahvate na Mljetu, Šolti i Braču.

Mreža se stalno unapređuje sa zahvatima vrijednim 10 do 30 milijuna kuna, a za održavanje otočke mreže od 620 kilometara je potrebno godišnje oko 50 milijuna kuna. Rezultati se vide, kazao je Puž.

Domagoj Maroević govorio je o 12 projekata, što u fazi natječaja što u fazi izvođenja radova, ulaganja u lučku infrastrukturu u Splitsko- dalmatinskoj županiji, od kojih je najvrijednija investicija u luku Omiš od gotovo 90 milijuna kuna. Nova trajektna luka gradi se i u Sućurju, a financira se iz EU fondova, gradi se i u Kaštelima.

- Naša ulaganja u luke su stalna, uz potporu Ministarstva, imamo sada oko 200 milijuna kuna ugovorenih radova u projektima koji su započeti, a imamo još projekata u pripremnoj fazi – kazao je Maroević.

Vice Mihanović istaknuo je i kako Lučka uprava Split konstantno ulaže te uspješno odoljeva povećanju lučkog prometa koji konstantno raste godinama.

-Nemamo problema oko organizacije ukrcaja i iskrcaja kako putnika tako i vozila. Planiramo izmjestiti zgradu putničkog terminala čime bi Gat sv.Duje prepustili domaćem linijskom prometu što će olakšati putovanja naših otočana, dobit ćemo nove vezove i novih 13.000 kvadrata površine za vozila koja čekaju ukrcaj – kazao je Mihanović.

Dario Soldo iz HGK informirao je o mogućnostima ulaganja na otocima gdje je evidentna sezonalnost poslovanja, izražena depopulacija, te ovisnost o trajektnim linijama gledano kroz cijenu prijevoza i plovidbene redove. Sve u svemu puno je zahtjevnije poslovati na otocima nego na kopnu, te su otočani najviše vezani za turizam i prehrambenu djelatnost.

Na pitanje treba li poduzetnike na otocima rasteretiti, Soldo je odgovorio potvrdno i naveo niz poreskih olakšica koje može donijeti država ili lokalna vlast. Naveo je i kako treba raditi na unapređenju pristupa širokopojasnom internetu, kao i zdravstvenom sustavu, a predlaže razmisliti i o gradnji stanova za radnike i stimulacijama u javnom prijevozu.

Ivica Đuzel je upitao zašto više nema malih hidroaviona, na što je Vice Mihanović odgovorio kako je hidroavionsko povezivanje dobrodošlo.

- Mi smo kao Lučka uprava dali svesrdnu pomoć koncesionaru, osobno mi je žao što je taj oblik povezivanja otoka propao. Nadamo se da će se pojaviti netko drugi koji će se na to odlučiti – kazao je Mihanović.

Josip Bilaver kazao je također da vidi prostora u takvom povezivanju otoka, međusobno i sa gradovima na kopnu.

- Postoje i određeni planovi i interesi. Pratit ćemo i mi ćemo kao država izići u susret zainteresiranima – kazao je Bilaver.

Goran Puž iznio je mogućnost cestovnog rješavanja koji bi otok Korčulu znatno približio i Zagrebu i Dubrovniku. To je cesta duga oko 40 km, od čega je 28 km nove izgradnje a 12 rekonstrukcije. Zahvat je skup zbog konfiguracije terena na Pelješcu i teško ga je izvesti bez EU sredstava.

Izgradnja luke nautičkog turizma na splitskom području, na potezu od Duilova do Stobreča, projekt je koji je svojedobno najavio Domagoj Maroević. I ovoga puta, na upit Ivice Đuzela, potvrdio je da nisu odustali od luke na Duilovu, i dalje se radi na razradi tog prijedloga.

Na pitanje o mogućnosti povratka dužobalne linije od Rijeke do Dubrovnika, David Sopta kazao je kako razmatraju tu mogućnost kako bi je prilagodlili današnjim uvjetima. Njezina je uloga oslabila nakon izgradnje autoceste. Jedna je opcija veliki brzi katamaran, koji opet ne bi bio brži od vožnje autocestom, druga mogućnost je veliki brod s kabinama kako bi ljudi doživjeli našu obalu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. travanj 2021 07:29