StoryEditorOCM
Hrvatskau javnom interesu

Ovaj hrvatski grad krenuo je s projektom zadružnog stanovanja. Uskoro bi ga lako mogli slijediti i drugi

Piše Vijesti SD
24. studenog 2024. - 18:26

Stambene zadruge su u mnogim zemljama Europske unije veoma raširen i uspješan model kroz koji građani udruživanjem i suradnjom s lokalnim vlastima rješavaju svoje stambeno pitanje.

‘‘Najrazvijenije po tom pitanju su Švicarska, Njemačka, Engleska, a u posljednje vrijeme nalazimo uspješne primjere i u drugim zemljama poput Nizozemske, Španjolske, Belgije… Uvjeti i konteksti u svim tim državama su različiti, no povezuje ih sustavna podrška lokalne ili državne vlasti te ostvareni krajnji cilj, a to je održivo stanovanje i zadovoljni stanari“, istaknuo je za DNEVNIK.hr arhitekt Ivan Vadanjel, član arhitektonske zadruge Otvorena arhitektura, koja je u Hrvatskoj pokrenula pilot-projekt razvoja zadružnog stanovanja.

Istraživanje i stvaranje održive arhitekture, poticanje suradnje i demokratizacije u sferi upravljanja prostorom i gradnje te javno djelovanje kroz prenošenje stečenih znanja i iskustava, ono je čime se bavi kolektiv sastavljen od iskusnih arhitekata zajedno s kolegama iz drugih profesija ili sfera djelovanja. Pod održivom arhitekturom podrazumijevaju energetski učinkovitu te ekološki i socijalno odgovornu gradnju s posebnim naglaskom na zadovoljavanje stambenih potreba, urbanu obnovu i korištenje postojećih prostornih resursa u javnom interesu.

image

ILUSTRACIJA
Paun Paunović/CROPIX

Paun Paunovic/Cropix

Bez tržišnih špekulacija

Stambene zadruge su organizacije putem kojih građani vlastitim sredstvima osiguravaju svoje stambene potrebe. Radi se o obliku kolektivnog vlasništva i kolektivnog upravljanja stambenim prostorom koji se temelje na načelima solidarnosti, ravnopravnosti i dijeljenja resursa za zajedničku korist.

‘‘Model stambenih zadruga za koji se mi zalažemo funkcionira po principu da lokalna samouprava putem prava građenja pruža zadruzi zemljište na dugoročno korištenje, a stambena zadruga udruženim resursima budućih stanara na istom zemljištu gradi svoju stambenu zgradu. S obzirom na to da je zadruga vlasnik zgrade, a zemljište ostaje u vlasništvu i nadzoru jedinice lokalne samouprave, onemogućuju se tržišne špekulacije te se posredno osigurava dugoročna priuštivost izgrađenih stambenih jedinica‘‘, objasnio je Vadanjel.

Zadruga Otvorena arhitektura u partnerstvu sa Zadrugom za etično financiranje, a obje su članice europske zadruge MOBA Housing u koju su uključene slične zadruge iz Češke, Mađarske, Slovenije i Srbije, stoje iza projekta “Poticanje razvoja zadružnog stanovanja”, sufinanciranog sredstvima Europske unije i Europskog socijalnog fonda. Već nekoliko godina zajedno rade i na pripremi prvog projekta u Križevcima, gdje se planira rekonstrukcija zgrade bivše vojarne u stambenu zgradu za članove zadruge.

Sličnim putem kani kročiti i Pula, naime, kao jednu od mjera ostvarenja ciljeva stambene politike Grad je predvidio pravo građenja za stambene zadruge uz simboličnu naknadu do 99 godina kao oblik javne stanogradnje priuštivog stanovanja. Naime, Pula, osim što se fokusirala u ovom slučaju na mlade, za razliku od Križevaca nema ni u gradskom vlasništvu zgradu koja je derutna i koja bi se mogla prenamijeniti kao što je primjer La Borda u Barceloni, gdje je zgrada podignuta na prostoru bivšeg industrijskog postrojenja koji je Grad prenamijenio u svrhu neprofitnog stanovanja i useljena je prije pet godina.

‘‘Grad Križevci osigurao je zemljište odnosno prostor bivših spavaonica u nekadašnjoj vojarni u centru grada. Riječ je o prostoru koji se ne koristi i koji se nalazi pored važnih ustanova kao što su Dom zdravlja, srednja škola, Razvojni centar i tehnološki park, Gradska knjižnica, vrtić i brojne druge. Prostor je potrebno adaptirati, a Grad je financirao izradu glavnog projekta obnove. U ovom trenutku traži se izvor financiranja za uređenje ovog prostora u kojem će biti 36 stanova‘‘, kazala je za DNEVNIK.hr Dijana Marković iz Upravnog odjela za pravne i opće poslove Grada Križevci.

image

ILUSTRACIJA
Marko Todorov/CROPIX

Marko Todorov/cropix/Cropix

‘‘Zadruge grade bolji svijet"

Interesa za stambene zadruge ima i u još nekim gradovima, no u Hrvatskoj i dalje postoji i određena stigma jer ih mnogi povezuju s komunizmom i socijalizmom, a sve to smatraju lošim, pa ih automatski otpisuju. No, zadruge slove za biznis budućnosti, a u Hrvatskoj je tradicija u zadrugarstvu duga više od 150 godina. Uostalom, zadruge su osnivane u vrlo različitim političkim uvjetima i sustavima uz podršku različitih vlada diljem svijeta. Opća skupština UN-a proglasila je 2025. Međunarodnom godinom zadruga (IYC2025) koja će se obilježavati pod sloganom "Zadruge grade bolji svijet".

Stambene zadruge kao organizacije čiji članovi ulažu svoja sredstva kako bi uz razne pogodnosti riješili stambeno pitanje napokon spominje i dugo čekani Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, no detalji još uvijek nisu poznati. Ipak, Marković kaže: ‘‘Svakako nam ide na ruku budući da će se kroz definiranje pojma stambenih zadruga postaviti jasni okviri kreiranja mogućnosti priuštivog stanovanja.‘‘

Bit će to važno i upravo zbog detalja poput financiranja, naime, za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj komercijalne banke nemaju tu liniju kreditiranja. Interes je pokazala Europska investicijska banka (EIB), a i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ima novac koji bi mogao ići u tu svrhu preko kreditne linije za priuštivo stanovanje, koja se očekuje do kraja godine, a postoji i bečki fond Erste social finance. U Austriji, primjerice, država jamči za 30 do 40 posto iznosa i daje kredite s jedan posto kamate nakon čega je lakše dobiti preostalih 60 posto sredstava od komercijalnih banaka.

image

AFP

Jonas Hamers/Belga Via Afp

Bez stambenog stresa

U Križevcima bi za koju godinu trebala biti potpuno rekonstruirana zgrada spavaonice u sklopu kompleksa bivše vojarne JNA i u njoj ukupno 36 modernih stambenih jedinica od 47 do 90 četvornih metara, sa stotinjak stanara, a od toga će 19 stanova biti iznajmljeno članovima zadruge koji će, uz priuštivi najam, za sebe i obitelj tako riješiti stambeni problem. To znači da će imati barem 20 do 30 posto nižu najamninu od one tržišne, odnosno iznos najamnine za članove zadruge neće premašivati 30 posto njihovih primanja.

Predviđene su i multifunkcionalna dvorana, zajednička kuhinja i dnevni boravak te terasa s prostorom za uzgoj hrane, kao i coworking prostori s tržišnom cijenom najma te solarni paneli snage 55 kilovata na krovu, sve uz zelenu fasadu kao zaštitu od sunca. Sve ovo ne samo da povećava kvalitetu života, nego i pozitivno utječe na mnoge probleme suvremenog života poput alijenacije i usamljenosti.

Kroz projekt su organizirane radionice s ciljem promocije stambenog zadrugarstva i edukacije građana o prednostima ovakvog modela, istaknuli su iz Grada. Investicija preuređenja zgrade bivše vojarne u stanove u Križevcima procjenjuje se na oko četiri milijuna eura bez PDV-a, a članski ulozi zadrugara pokrili bi oko 15 posto troškova, proračunska sredstva jedinice lokalne samouprave i EU fondova oko 25 posto, a za ostatak bi trebao kredit.

Građani koji će živjeti u zadružnim stanovima moraju biti sposobni plaćati najam jer zadruga mora biti održiva, a tu je i mogućnost fonda solidarnosti, naime, ako neki član privremeno ne bi mogao plaćati najam, to bi se pokrilo iz fonda, a kasnije bi ga, bez kamata, član morao vratiti. Smisao je, ističu partneri, da korisnici tih stanova zaista budu oni kojima je potrebno, da već nisu vlasnici nekretnine i da stanove ne koriste u komercijalne svrhe. Zgrada je u vlasništvu stambene zadruge, ali je stanarsko pravo doživotno s mogućnošću nasljeđivanja.

 

Jedno od rješenja, postoji širi paket

U Beču je gotovo 60 posto stambenog fonda u zadružnom obliku vlasništva, u Nizozemskoj tridesetak posto, a brojne su prednosti ovog modela. ‘‘Prvenstveno to je njegova neprofitna priroda, što znači da je osnovni cilj ovog modela učiniti stanovanje otpornim na tržišna iznenađenja. Ovim se modelom osiguravaju bitno niže prosječne cijene stambenih kvadrata u odnosu na lokalne tržišne kontekste. Financijska pristupačnost stambenog prostora primarno se postiže izuzimanjem ekstraprofita u procesu gradnje te osiguravanjem povoljnog zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave‘‘, istaknuo je Vadanjel.

"S obzirom na to da sama stambena zadruga vodi i nadzire proces izgradnje iz konačne cijene izgrađenih kvadrata eliminira se uobičajena zarada niza posrednika u procesu. Udruživanjem zadrugara, uključivo onih koji nemaju pristup uobičajenom individualnom stambenom zaduživanju, u zajednički pothvat osnivanja stambene zadruge i gradnje stambene zgrade smanjuju se pojedinačni troškovi stjecanja stana te osigurava bitno veća financijska sigurnost“, dodao je.

Napominje i da je socijalna komponenta bitna značajka: ‘‘Stanari zajednički osnivaju zadrugu, definiraju zadružna pravila i zajedno projektiraju svoj budući stambeni prostor, a kasnije zajednički nastavljaju upravljati zgradom. Ključnu ulogu u tome imaju brojni zajednički prostori koji intenziviraju druženje i osjećaj zajedništva među stanarima. Prostori poput zajedničkog dnevnog boravka, kuhinje i terase gdje se mogu organizirati razni događaji i proslave, igraonice za djecu, kućne radionice, urbani vrtovi, coworking prostori i slično povećavaju kvalitetu života te pozitivno utječu na mnoge probleme suvremenog života poput alijenacije i usamljenosti.‘‘

Jedina mana stambenih zadruga, kaže, ako je možemo tako nazvati, jest da njezini članovi moraju aktivno participirati u formiranju i organizaciji zadruge, a kasnije i u upravljanju stambenom zgradom, što zahtjeva ulaganje određenog truda i vlastitog vremena, a sve kako bi se zadovoljile vlastite i zajedničke stambene potrebe.

Stambene zadruge su, ističe Vadanjel, samo jedno od mogućih rješenja za priuštivo stanovanje koje se može uspješno kombinirati s ostalim programima javnog ulaganja u stanogradnju poput javnih stanova za najam i slično: ‘‘Ono što ih čini idealnim za lokalne samoupravne je činjenica da dugoročno osiguravaju priuštivo stanovanje, a da se pri tom dodatno ne opterećuju gradski budžeti. U ovom trenutku ključno je u suradnji s gradovima i financijskim institucijama razviti kvalitetne linije financiranja ovakvih projekata kako bi se olakšala i ubrzala njihova provedba.‘‘, piše Dnevnik.hr.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 18:27