Predstavljanje drugog izdanja knjižice "Bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata temelj nove Jugoslavije" koju je 1945. godine tiskao propagandni odjel Druge armije Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije, a nedavno je ponovo objavljena u izdanju Srpskog narodnog vijeća (SNV) i nakladničke kuće Jesenski i Turk, u dijelu je medija dočekano s naslovima koji pogrešno interpretiraju ono što je izrečeno na tribini na recentnom Subversive festivalu, piše Faktograf.
Naslovi su bili ovi: "SNV i Klasić usred Zagreba raspravljali o mogućnosti stvaranja nove Jugoslavije?", "I TO JE HRVATSKA!? Uz proslavu Dana državnosti u Hrvatskoj SNV i Hrvoje Klasić veličaju i slave bratstvo i jedinstvo kao temelj neke nove Jugoslavije", "SNV I Hrvoje Klasić svojom inicijativom rušili bi Ustav Republike Hrvatske"...
Promocija na kojoj su sudjelovali urednik izdanja Nikola Bajto te povjesničari Hrvoje Klasnić i Milan Radanović iz Arhiva Srba u Hrvatskoj, pretvorila se u povod tvrdnjama da Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske manjine, ovakvim aktivnostima zloupotrebljava svoj položaj, rovari i podriva državotvornost Hrvatske.
Takve teze podupirali su činjenično netočnim tvrdnjama, poput one da se radilo o skupu na kojem se raspravljalo o Klasićevoj knjizi kojom se poziva na obnavljanje Jugoslavije, iako se u stvarnosti rasprava vodila o tekstu starom skoro 80 godina.
Dezinformacije su prenijele su i neke druge stranice. Nijedan od navedenih portala nije objavio novinarski izvještaj s razgovora koji se održao u Klubu MAMA, već su samo iskoristili fragmente najave događaja i teksta objavljenog u Novostima, tjedniku koji čiji izdavač je SNV, uz dodatak svoje vizije događaja.
Pritom se najčešće referiraju na najavu događaja objavljenu na stranici Subversive festivala gdje je stajalo da će se na promociji pričati o genezi, značaju i sudbini Titovog koncepta bratstva i jedinstva, "kao i o mogućnostima njegove reafirmacije u današnjem regionalnom i europskom političkom kontekstu".
Potonje su interpretirali kao protuustavne pokušaje da stvaranja nove države.
Tim se povodom Faktograf obratio Nikoli Bajti, povjesničaru i uredniku drugog izdanja knjižice, ujedno i bivšem glavnom uredniku tjednika Novosti, a trenutno glavnog urednika SNV-ove internetske televizije VIDA.
"To su neprofesionalni, lažni i podmetački tekstovi kojima se dezinformira, obmanjuje i huška javnost, što govori o kvarnom karakteru i zlonamjernosti kvazi-medija, kvazi-urednika i kvazi-novinara koji takve splačine objavljuju. Nije problem tek u interpretaciji, nego u plasiranju potpunih izmišljotina. Ti kvazi-mediji, da li samo zbog zlonamjernosti ili još i zbog otužne razine nesposobnosti, nisu u stanju utvrditi ni bazične činjenice", kaže Bajto.
A one su, navodi, sljedeće:
"Nije istina da se radi o knjizi Hrvoja Klasića, radi se o drugom izdanju knjige iz 1945., a on je samo bio jedan od promotora. Nije istina da se na promociji raspravljalo o mogućnosti stvaranja nove Jugoslavije, nitko o tome nije govorio, štoviše, sam Klasić je izjavio da nije jugonostalgičan. Lažna je, zlonamjerna i potpuno sumanuta tvrdnja da bi Klasić i SNV rušili ili da krše Ustav RH, a i bez toga je izneseno tumačenje Ustava sramotno nepismeno i priglupo"
Knjižicu od 78 stranica čine tekstovi koji se bave se razvojem antifašističke borbe u Hrvatskoj, početkom zajedničke borbe Srba i Hrvata protiv okupatora te načinom na koji je ta borba postignuta.
Bila je namijenjena edukaciji vojnika Druge armije čije su divizije na hrvatsko ratište dolazile iz Srbije.
Novo, dopunjeno izdanje sastavljeno je od nepotpisanog uvoda, dva teksta koja je napisao Moša Pijade, jednog teksta autora Bogdana Orešćanina i Borisa Zihrela te tri teksta objavljena u tadašnjoj "Borbi", uz dodatak Bajtinog teksta u kojem se bavi genezom pojma bratstvo i jedinstvo te utvrđuje na koji način on ulazi u uporabu.
Knjižica, na koju je Bajto naišao istražujući temu bratstva i jedinstva, nije bila dostupna široj javnosti. Jedina institucija u kojoj se mogla pronaći je bio Vojni muzej u Beogradu. Bajto je na promociji knjige rastumačio kako su je upravo zbog toga odlučili ponovo objaviti, kako bi se uvrstila u biblioteke i postala dio građe za buduće istraživače koje će zanimati historijska geneza koncepta bratstva i jedinstva.
Antifašizam u Ustavu
Za kraj, valja napomenuti da rasprava o antifašističkoj borbi nikako ne može biti rovarenje po hrvatskoj državotvornosti, s obzirom da se u temeljnom državom dokumentu suvremena hrvatska država eksplicitno baštini svoju antifašističku tradiciju.
Naime, Narodnooslobodilačka borba utkana je u Ustav Republike Hrvatske u kojem stoji da je "tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda potvrđena slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo i u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943. godine)".
Osim toga, Hrvatska obilježava 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe. Ovaj državni praznik se obilježava u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. godine. kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred.
"Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta", stoji na stranicama Hrvatskog sabora.