StoryEditorOCM
Hrvatskadugoročna prognoza

Hoće li zima još jednom pokazati zube? Ožujak bi mogao donijeti promjenjivost, a već znamo i koji problem donosi ljeto

Piše vijesti sd
1. ožujka 2024. - 11:23

Prema još preliminarnim analizama, koje trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnje veljače diljem Hrvatske je rekordno visoka. A objavljeno je kakvo nas vrijeme očekuje u ožujku i možemo li ponovno očekivati visoke temperature.

Iznadprosječna toplina veljače te pozitivno odstupanje od prosječne temperature zraka u siječnju i pogotovo prosincu pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća.

Odstupanja od prosjeka su većinom od 3 do 5 °C. Klimatolozi DHMZ-a uskoro će vrlo vjerojatno potvrditi kako je zima bila rekordno topla u, primjerice, Osijeku, Gospiću, Rijeci i Dubrovniku, te ponegdje druga najtoplija iza zime 2013./2024., primjerice na meteorološkoj postaji Split Marjan ili zime 2006./2007. u zagrebačkom Maksimiru, piše meteorolog Zoran Vakula HRT.

Dugoročne prognoze za ožujak i dalje su postojane u postojanju prilično velike vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od lipnja 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja. Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je travanj prošle godine.

image
Jakov Prkic/Cropix/Ilustracija

Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja. Uostalom, ožujak je poznat po promjenjivosti kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima. I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime, te kako “mora doći do znatnijeg zahladnjenja” koje bi barem malo “izjednačilo” ovu toplinu zimskih mjeseci – valja se prisjetiti, i zbog spoznaja posljedica pojave jačeg mraza, čak i snijega – nadati se, da će nam ovogodišnji ožujak biti poput onih koji su uslijedili nakon dosadašnjih jako toplih veljača. Primjerice, 2014. godine – unatoč veljači znatno toplijoj od prosjeka – i ožujak je bio takav, ponegdje čak i bez temperaturnih minusa ili uz samo “blage”.

image
Jakov Prkic/Cropix/Ilustracija

Ukratko, “sigurne prognoze” ne postoje. Uostalom, tada se ne bi zvale prognoze, nego analize ili dijagnoze. Za prilagođavanje mogućim, ali ne i nužnim, prodorima hladnijeg zraka najbolje je pratiti prognoze 7 do 10 dana unaprijed, i to ne samo jednog izračuna jednog modela atmosfere, nego ansambl prognoze – skupa izračuna više različitih modela, na temelju kojih stručnjaci DHMZ-a svakodnevno pripremaju prognoze.

Proljeće, ljeto ne samo za ožujak, nego i za cijelo proljeće i ljeto, u dugoročnim prognostičkim izračunima postoji umjerena do velika vjerojatnost – štoviše, većinom čak i veća od 80 posto – da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatološkog niza od 1991. do 2020. godine!

Naravno, prognoze mjesečnih i sezonskih količina oborine su manje pouzdane. Ostvare li trenutačne, tijekom proljeća su još i moguće lokalno znatnije količine na mjesečnom nivou, ali u ljetnim mjesecima povećana je vjerojatnost za sušu, piše Zoran Vakula za HRT.

image
Bozidar Vukicevic/Cropix/Ilustracija
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. studeni 2024 00:45