Dok je njemačka javnost posljednjih dana nemalo šokirana stravičnim otkrićem kako su 12-godišnju djevojčicu ubile dvije vršnjakinje, zadavši joj više od 30 uboda nožem – a svemu je navodno kumovala svađa na TikToku – u Hrvatskoj su se duhovi uznemirili jer je HRT u subotu u ranom poslijepodnevnom terminu emitirao crtić u kojemu se govori o promjeni spola.
Jer, naravno, što bi drugo djeca i roditelji te neradne, sunčane subote iza podne drugo radili nego gledali televiziju! Tako uljuljkane nakon posluženog ručka i redom odgledanih Juhuhua i dokumentarca o risovima na Trećem programu HTV-a, točno šest minuta prije 14 sati, nepripremljene su ih sustigle "Drske djevojke", animirani serijal nastao prema stripu Culottées, čija svaka od epizoda jedva da traje pet minuta a govori, recimo ugrubo, o ženama koje su mijenjale svijet i izborile se za prava koja danas uživamo.
Međutim, u subotu, barem prema mišljenju silnih komentatora koji su zasuli HTV-ove mrežne stranice, nije bila riječ o ženi. Zapravo, jest, na neki način, ali ne "pravoj".
U epizodi se, naime, govorilo o Christine Jorgensen (1926.-1989.) bivšem američkom vojniku koji je pedesetih godina prošlog stoljeća promijenio spol i postao aktivistica i glumica. Ujedno je to bila prva osoba u SAD-u poznata po tome što je promijenila spol. Crtić je taj dan ponovljen u nekoliko navrata.
Iako u animiranoj epizodi nema nikakvih eksplicitnih zahvata, rezanja organa, šikljanja krvi i ostalog uobičajenog dekora koji prati danas iole gledaniji crtić i kojekakve igrice po društvenim mrežama i internetu, roditelji koji su ostavljali komentare na tu epizodu "Drskih djevojaka" strašno su se uzrujali. Kao što je već pisao naš kolega Vinko Paić, u komentarima se tako navodilo da je epizoda u kojoj doktor kaže zbunjenom mladiću "imaš spolne osobine muškarca, ali žena si" izazvala "strašan šok i traumu" u njihove malodobne djece, a jedno je dijete navodno i pitalo: "Tata, zašto su barbi odsjekli pimpeka?".
U međuvremenu se javio i uvaženi saborski zastupnik desne provenijencije koji je HTV optužio za promociju transrodne ideologije, neki su portali upozorili i na druge nepoćudne epizode u kojima se propagiraju feministice koje su radile ilegalne pobačaje, a optužbe su se zakotrljale do te mjere da se govori o "indoktrinaciji djece i društva", "napadu na svetost hrvatskih obitelji" od javne televizije i dalje u istom stilu.
Optužbe na račun HTV-a idu i zbog toga što je epizoda emitirana u ranom poslijepodnevnom terminu i bez oznake dobne granice. Kako bilo, stručnjake s kojima smo razgovarali pomalo su zatekli dramatični komentari da bi epizoda jednog crtića na temu promjene spola mogla izazvati toliki šok i traumu u djece.
- Roditelji bi se trebali više pozabaviti time što njihova malodobna djeca danju i noću gledaju po internetu i društvenim mrežama bez ikakve kontrole: ima toliko crtića u kojima se odrubljuju glave, pojedini organi režu pilom i drugim rekvizitima, krvi koliko hoćeš. Neka roditelji reagiraju na bitnije stvari, a ne da dižu nepotrebnu buku.
Istovremeno, živimo u društvu u kojemu se krade, vara, laže, i o tome gledamo u svakom terminu. Ne misli li netko da bi nas od toga trebalo štititi i ne bismo li djecu trebali upozoravati kako su to neprihvatljivi oblici ponašanja? – ističe prof. dr. sc. Dubravka Miljković, psihologinja i pedagoginja iz Zagreba te sveučilišna profesorica na nekoliko fakulteta.
- Ako je roditelj taj koji odgaja dijete, valjda onda treba pratiti što ono gleda na televiziji. Nije mu valjda glavna briga epizoda na HTV-u? Uostalom, uvijek je bolje otići s djetetom u prirodu, izići malo van – kaže psihologinja i pedagoginja.
Pitamo je koliko epizode o nepoznatim i osjetljivim temama, poput promjene spola, mogu šokirati i istraumatizirati malodobnu djecu?
- Ponavljam, roditelji trebaju pratiti što djeca gledaju. Ako se dogodi da djeca pogledaju nešto što možda ne bi trebali, roditelj im onda treba obazrivo objasniti o čemu je riječ a ne dramatizirati. U ovom se slučaju stvorilo puno buke ni za što – smatra profesorica Miljković.
S tim se slaže i splitska dječja psihologinja Žana Pavlović, koja ne vidi što bi to u spomenutoj epizodi toliko trebalo istraumatizirati djecu.
- Ako govorimo o transrodnosti, to je realnost koja je u porastu. Sve više djece i mladih ima problema s transrodnošću. U toj dobi djeca i adolescenti traže svoj rodni identitet, pitaju se "jesam li to što jesam?". Neću govoriti o djeci i obiteljima koji prolaze sve te bolne faze, ali za većinu druge djece to ne bi trebao biti nešto što ih uznemirava ili ugrožava, stvara traumu. Više odrasli dižu prašinu oko toga – kaže splitska psihologinja.
- Djeca se vrlo brzo priviknu na takve situacije i puno bolje ih prihvaćaju od odraslih. Takva ograničenja više postoje u glavama odraslih – zaključuje Žana Pavlović.