Prije godinu dana, 4. lipnja 2022. godine, u Zoološkom vrtu na Marjanu su uginula tri konja; dva ponija i jedan dalmatinski bušak. Unutar iste ustanove obitava i četvrta životinja ovog plemenitog roda, koja živi i dan danas. Naime, ona se pri hranjenju i prisustvu ljudi zna odvojiti od družine, što joj je možda i spasilo život.
Istog dana je policija obavila očevid, a konjske lešine su opremljene put Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI).
Tamo su stigle sljedećeg dana, kada je nad njima, po hitnom postupku, obavljena obdukcija, a organi su izuzeti za dodatne dijagnostičke pretrage i analize.
Tada, 7. lipnja 2022. je ravnatelj HVI-ja Boris Habrun izjavio: "Prvi rezultati pretraga bit će poznati krajem ovoga ili početkom idućega tjedna. Čim budemo imali više činjenica o uzroku uginuća, svakako ćemo obavijestiti javnost."
Godinu dana nakon, javnost još uvijek nije obaviještena o ičemu. Pitate se zašto? Pa, s punim pravom se pitate zašto. Doduše, odgovor koji slijedi najvjerojatnije neće utažiti vašu sasvim opravdanu i logičnu znatiželju, pošto glasi: Nitko nema pojma.
Kako bismo više nego razumljivo zainteresiranu javnost što bolje uputili u to gdje je zapelo - barem koliko je to u moći jednog glasila; kada već institucije poste od rađenja svog posla - izložit ćemo detaljnu kronologiju (izostanka) zbivanja u ovom slučaju.
Dana 4. lipnja 2022. Nediljko Ževrnja, ravnatelj Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta Split, u dnevniku RTL televizije sugerira kako postoji mogućnost da se "već sutra doznaju prve informacije o uzrocima uginuća ova tri konja.”
Dana 5. lipnja 2022. u dnevniku Nove TV, Željko Mihaljević s HVI-ja kaže da su "ustanovili patološke promjene" te "napravili opsežnu fotodokumentaciju svih promjena", poručivši da se "preliminarni rezultati toksikološke analize mogu očekivati početkom sljedećeg tjedna". Istog dana Ževrnja otkriva Dalmatinskom portalu da "sumnjaju na trovanje".
Dana 28. lipnja 2022. ravnatelj je na 7. sjednici Upravnog vijeća (UV) muzeja obavijestio o rezultatima laboratorijskog pretraživanja:
"... Institut nije mogao utvrditi točan razlog uginuća konja. Obdukcijom su utvrđene nespecifične patološke promjene na plućima i želucu koje uz anamnestičke podatke naglog uginuća mogu upućivati na trovanje.
Prema mišljenju Instituta potrebno je provesti toksikološku analizu u ovlaštenom laboratoriju." Pritom je o svemu obavIješten DORH koji je trebao zatražiti analizu u centru “Ivan Vučetić Zagreb“ (op.a. Centar za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja pri MUP-u).
Istoga dana Ževrnja izjavljuje: "Nemam još nikakvu informaciju o nalazima osim što imam potvrdu da je Hrvatski veterinarski institut obavio nalaze dijagnostike, a dalje će se provesti toksikološka analiza na temelju naloga Veterinarske inspekcije Državnog inspektorata i policije. Iz Inspektorata kažu da nalazi neće tako brzo biti gotovi jer je vrijeme godišnjih odmora, pa će sve skupa malo potrajati, vjerojatno do kraja srpnja."
Iz Ministarstva poljoprivrede su tada poručili kako je isključena prisutnost zaraznih bolesti kopitara (groznica zapadnog Nila, rinopneumonitis i bedrenica) te je time završeno zakonski nužno postupanje veterinarske službe. Dodatno su pojasnili da, u slučaju kada se sumnja na druge uzroke uginuća, poput trovanja, veterinarska inspekcija obavještava i nadležnu policijsku postaju koja se uključuje u postupanje.
Dana 9. kolovoza 2022. stižu nove informacije o slučaju: "Nedavno nam je Nediljko Ževrnja, ravnatelj Zoološkog vrta, kazao da će toksikološki nalazi biti poznati krajem ljeta, i to zbog godišnjih odmora!
Prethodno je dijagnostiku obavio Hrvatski veterinarski institut, a daljnje analize provode se na temelju naloga Veterinarske inspekcije Državnog inspektorata i policije."
Dana 2. prosinca 2022. su iz Općinskog državnog odvjetništva u Splitu javili kako DORH "provodi izvide u sklopu kojih je naloženo toksikološko vještačenje koje je povjereno Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ‘Ivan Vučetić‘" te kako će tek nakon što zaprime rezultate "odlučiti o daljnjem državnoodvjetničkom postupanju".
Posljednji trag spomena na ovaj događaj bila je tek mala crtica u zapisniku 15. sjednice UV ustanove, 27. veljače 2023.: "Toksikološki nalaz uginulih konja u ZOO vrtu još uvijek nije poslan Muzeju."
Iako se ovim slučajem, čini se, nitko više od nadležnih nema ozbiljniju namjeru baviti, čovjek na čijim je rukama umrlo troje najboljih čovjekovih prijatelja - ne odustaje.
- U veljači sam podnio prijavu DORH-u, između ostalog i zbog sumnje na zataškavanje dokaza. Svi veterinari i doktori koje sam kontaktirao tvrde da ne može postojati razlog zbog kojeg bi toksikološka analiza trajala duže od mjesec dana.
Svi koji smo bili prisutni pri smrti konja (od kojih su dvoje veterinari) vjerujemo da se radi o izrazito potentnom otrovu zbog stravičnih simptoma i brzine djelovanja - govori nam timaritelj Hrvoje Cokarić.
Osim sumnje na otrov, postoji još jedan trag u slučaju, a to su krhotine stakla, pronađene u štalskim nastambama.
- Ravnatelj tvrdi da ga nije bilo, premda su uz mene staklo skupljali još jedan zaposlenik te volonter. Predali smo ga veterinaru ZOO vrta, a kada ga je on pokušao uručiti Ževrnji, on ga je odbio preuzeti i prijaviti to policiji - svjedoči naš sugovornik, inače multimedijalni umjetnik.
Ali tu je još jedna zanimljivost. Naime, ranije je ravnatelj pokušavao u ZOO dovesti pastuha, od čega su ga zaposlenici odgovarali, uz obrazloženje da se radi o opasnoj životinji koja nije primjerena za interakciju s djecom; najbrojnijim posjetiocima ustanove. Osim toga, priča timaritelj, pastuh bi u nastambi mogao ugrožavati dva - tada živa - visokosocijalizirana ponija.
- Nedugo nakon uginuća ponija, pastuh je stigao, unatoč stručnom mišljenju veterinara da transport same jedinke tijekom ljetnih mjeseci predstavlja visok stupanj rizika za samu jedinku.
Međutim, ono što je bilo šokantno za nas zaposlenike je bilo to što, unatoč što je ustanova bila dovoljno likvidna, nije došlo do promptne nabavke video nadzora koje je trebao služiti da se ništa slično ovim nemilim događajima ne ponovi. Kamere su, nakon određenog pritiska, stigle tek nakon nekoliko mjeseci.
Splićanin tvrdi da je anketno ispitao više tvrtki koje se bave prodajom i montažom video nadzora te kako su svi ispitani potvrdili da im se cijena plaćena za ovaj tip nadzora čini prevelika.
- Ravnatelj tvrdi da mu je od Grada dodijeljenih 17.000 kuna bilo dovoljno za tek tri mrežne kamere, a većina firmi s kojima sam komunicirao su za taj ili manji iznos nudili osam ili više bežičnih kamera istog proizvođača - prenosi nam Cokarić koji je tog kobnog 4. lipnja 2022. bio jedini timaritelj u smjeni, pritom zadobivši više ozljeda i pretrpjevši šok.
Inače, 18. svibnja je, na 13. sjednici Gradskog vijeća Split, već drugi put odbijeno izvješće o radu Prirodoslovnog muzeja i Zoološkog vrta Split, čime je moguće ostvaren presedan jedinog ravnatelja u povijesti Splita kojem je dva puta odbijeno izvješće, a on je i dalje ravnatelj.
Cokarić nam pojašnjava kako je uvidom u gradsku riznicu primjetna i veća količina autorskih ugovora za poslove koje bi inače trebali obavljati stalno zaposleni kustosi ustanove.
- Također se mogu naći interesantne stvari poput plaćanja godišnje pretplate na antivirusni software dva puta u istoj godini ili račun za postavljanje brodskog poda od 4.000 kuna u prostoriji od 10 kvadrata, praćeno računom za nadzor postavljanja tog brodskog poda od 4.000 kuna.
Takvih čudnih stvari u dostupnim izvješćima je pregršt, poput isplata ustanove prema poduzeću koje vodi digitalnu riznicu na ime "konzultacija", a nakon takvih transakcija obično se promijene neke stavke u gradskoj riznici.
Timaritelj naglašava i da se uvidom u isplate iz gradske riznice u periodu 21./22. može primjetiti velik broj studentskih ugovora, pri čemu je više zaposlenika zoološkog mišljenja da taj broj sati jednostavno nije mogao biti realiziran.
- Osim toga, imena s tih ugovora su nekih osoba koje mi nikada nismo vidjeli na Marjanu. Dodatno, jedan od gradskih vijećnika je na radu u biljetarnici zatekao djelatnicu koja je otišla u mirovinu. Ona se tad pravdala da radi na studentski ugovor, a ravnatelj je to opovrgnuo, kazavši da je u pitanju volontiranje, premda navedena osoba nije registrirani volonter - prepričava Cokarić.
Zbog neslaganja sa zapisnicima ustanove je i predstavnik radnika u UV ustanove podnio ostavku, čemu je doprinijelo i nepopuštanje uprave da omogući humanije radne uvjete za ljude i životinje marjanskog ZOO vrta. Također, nalaz Inspekcije zaštite na radu od 6. ožujka 2023. je isto detektirao određene nepravilnosti.
Cokarić navodi kako su oni djelatnici koji su pristali surađivati s inspekcijama pod stalnim pritiskom. Ipak, tome usprkos, dolaze raditi volonterski i u svoje slobodno vrijeme, zbog empatije prema životinjama i kolegama; paralelno razmatrajući mogućnosti tuženja ustanove.
- Ravnatelj ni nakon kobnog događaja nije našao za shodno da poveća broj dežurnih osoba u smjeni, pa i dalje raspoređuje osoblje da radi preko 50 sati tjedno, tako ostavljajući jednog timaritelja u smjeni kada su najveće gužve. Dakle, nakon svega je glavnom nadređenom svejedno pazi li itko na preostale životinje - sliježe ramenima Splićanin, dodajući kako potencijalna kazna za prekovremene iznosi 60.000 kuna, što ravnatelju, što ustanovi.
Broj posjeta je na godišnjoj razini, od početka Cokarićevog angažmana unazad osam godina, porastao 12 puta, pri čemu je efektivni broj radnika smanjen.
- Skok je rezultat zalaganja mene i ovo troje neposlušnih kolega. Između ostalog smo, za vrijeme korone, osmislili samouslužni kafić, komercijalne dječje rođendane, ostvarili suradnju s brojnim školama i specijaliziranim ustanovama za odgoj, realizirali veliki broj kulturnih događanja te osmislili prodaju hrane za životinje.
Napisali smo i realizirali projekte koji su povukli nepovratna sredstva iz više fondova. Sve što zauzvrat tražimo je da su životinje zdrave i sigurne, a posjetitelji sretni i zadovoljni. Sve je to trenutno, nažalost, pod upitnikom - izlaže timaritelj.
Nediljko Ževrnja je ravnatelj od 2000. godine. Trenutno je na dugotrajnom bolovanju, ali mu je uprava muzeja dozvolila da radi od kuće. Dva odbijena izvješća o radu nakon, javnost još uvijek nije obaviještena o njegovoj poziciji javnog djelatnika. Pitate se zašto? Pa, s punim pravom se pitate zašto. Doduše, odgovor koji slijedi najvjerojatnije neće utažiti vašu sasvim opravdanu i logičnu znatiželju, pošto glasi: Nitko nema pojma.