StoryEditorOCM
SplitPOVORKA PONOSA

Uskoro starta Gay Pride u Splitu, LGBTIQ+ osobe otkrile i zašto napuštaju svoj grad: ‘Izbjegavamo određena mjesta...‘

Piše M. U.
5. lipnja 2024. - 11:25

Ovogodišnja splitska "Povorka ponosa" održat će se 6. srpnja u 17 sati. Naglasak 13. splitskog "Gay Pridea" stavljen je na osjećaj sigurnosti. 

image
Vladimir Dugandžić/Cropix

- Većina LGBTIQ+ mladih od 18 do 25 godina intenzivno razmišlja o preseljenju iz Splita u neku sigurniju sredinu u kojoj bi mogli otvoreno živjeti svoje identitete. To je samo dio šire slike u kojoj mladi ljudi napuštaju ovaj grad u potrazi za slobodnijim sredinama. Tužno je da mladi moraju otići da bi živjeli u miru, a ne moram ni naglašavati da njihovim odlaskom ova sredina ostaje puno siromašnija.

image

Mirta Barić
 

Tom Dubravec/Cropix

Jedan od razloga odlaska je taj što se ne osjećaju sigurno u svojoj koži. Biti LGBTIQ+ osoba u ovoj društvenoj klimi zahtijeva posebne vještine i taktike preživljavanja. LGBTIQ+ osobe se ne osjećaju sigurno u obiteljskom domu, u školi, u zdravstvenim ustanovama, a najnesigurniji su u javnom prijevozu i na ulicama. Znaju razvrstati dobre škole od loših, a prve oblike diskriminatornog govora, govora mržnje, prve uvrede, čuju upravo u školama - govori Mirta Barić. 

Kaže da LGBTQ+ osobe strateški pristupaju kretanju u javnim prostorima kako bi izbjegli dobacivanja, vrijeđanja, prijetnje ili mogućnost nasilja. 

image
Darko Tomaš/Cropix

- Znamo da na svaki manjak ili višak maskuliniteta, svaku rodnu nekonformiranost, supkulturnu oznaku, ma na svaku drugačijost dolaze društvene korekcije sa strane u vidu podsmijeha, ruganja, dobacivanja, prijetnji i otvorenog nasilja. Mi to znamo. I time je naš prostor je kretanja ograničen. Naša seksualna orijentacija i rodni identitet u jednu ruku uvjetuju prostore u kojima se mi krećemo.

image
Vladimir Dugandžić/Cropix

LGBTIQ+ osobe intuitivno ili namjerno biraju putanje i prostore svog kretanja, odnosno ulice i druga mjesta ovisno o tome koliko se u njima osjećaju sigurno. Pažljivo isplaniraju rutu na kojoj su najmanje šanse da ih netko gnjavi. To je utrenirani refleks. Svi mi živimo s upaljenim senzorom koji nam u svakom trenutku promatrajući okolinu daje povratnu informaciju o tome koliko otvoreno možemo govoriti ili se ponašati - objašnjava Barić te navodi da je više od tri četvrtine LGBTIQ+ osoba doživjelo neki oblik nasilja u Splitu. 

image
Joško Ponoš/Cropix

Tijekom godina uspjeli su identificirati nekoliko "sigurnih zona". Radi se o prostorima u kojima LGBTIQ+ osobe mogu odahnuti i izražavati svoje identitete bez straha od ranije nabrojenih korektivnih akcija okoline. To su kulturno umjetnička događanja, prostor LGBT centra Split i događanja vezana za Povorku ponosa te uglavnom svi prostori i događanja vezani uz Dom mladih. 

- Tražimo da Grad Split prepozna važnost prostora slobode u svojoj nadležnosti i da aktivno podrži njihov rad i razvoj. Budući da su počinitelji verbalnih oblika nasilja često još uvijek u obrazovnom sustavu, ili su nedavno iz njega izašli, tražimo od odgojno obrazovnih ustanova da uvedu dodatne izvannastavne sadržaje u okviru kojih će se raspravljati o poželjnim i nepoželjnim modelima ponašanja, o toksičnom maskulinitetu i posljedicama verbalnog, psihološkog i cyber nasilja.

Apeliramo na bolnice, klinike i zdravstvene centre da javno naglase dostupnost podrške za LGBTIQ+ osobe i jasno daju do znanja da se prilikom svog rada vode stručnim kompetencijama, a ne stereotipima i predrasudama - zaključuje Barić. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 01:01