StoryEditorOCM
Splitkoma stanje

U temeljima Splita šiklja voda, a u njoj plivaju ilegalni priključci za struju: ‘Tko to plaća?! A tek opasnost...‘

Piše Mia Uzinić
5. veljače 2024. - 07:36

Nekako se čini da su posljednjih mjeseci podrumi Dioklecijanove palače bili u centru pozornosti i punili medijske stupce zbog rasvjete, vječnog pitanja hoće li ili neće biti štandova, "Noći muzeja"... Mnogi nisu svjesni da Podrumi imaju puno ozbiljnijih i opasnijih problema te da je te probleme potrebno što prije osvijestiti i sanirati. Ključno je sve to napraviti prije nego što nam 1700 godina povijesti ode niz vodu, doslovno. Baš zbog toga odlučili smo porazgovarati s Vesnom Bulić Baketić, ravnateljicom Muzeja grada Splita.

Podrumi se nalaze ispod razine grada pa su njihovi svodovi i stropovi zapravo gradski temelji. U tom međuprostoru, ispod zidova i podova kuća, nalaze se klasične vodovodne i kanalizacijske cijevi. Dio cijevi je javan, pod upravom "Vodovoda", a dio pripada privatnim apartmanima i kućama. Već je don Frane Bulić početkom 20. stoljeća inzistirao na tome da se zaustavi gradnja novih objekata iznad Podruma jer je shvaćao da ta konstrukcija neće izdržati novu težinu.

Voda u Podrume dolazi iz tri izvora: od oborinskih voda, morske vode i od vodovodnih instalacija.

- Kada pada jaka kiša, zbog cijelog sustava drenaže sva ta voda doslovce nahrupi u Podrume. U jednom dijelu prodire i more jer su Podrumi nešto niži od Rive, ali dolazi i voda koja curi iz te mreže vodovodnih instalacija. Ponekad kapi doslovce iz cijevi, a ponekad je u pitanju kapilarna vlaga jer je sve propusno. Veliki problem su i klimatizacijski uređaji - govori Bulić Baketić.

image

Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita

Paun Paunovic/Cropix

Navedeni problemi su ogromna opasnost za tako staru konstrukciju. Rimski mort, pomoću kojeg su, među ostalim, napravljeni svodovi Podruma, kada se vlaži i suši, gubi vezivna svojstva. U Muzeju trenutno rade na rekonstrukciji Podruma, i to na konstruktivnoj, električnoj i vodovodnoj razini.

- To nam treba biti prioritet i potrebno je u suradnji s Eko-Kaštelanskim zaljevom i "Vodovodom" Split vidjeti koji su načini preusmjeravanja te silne vode. Smatram i da bi pravilnici za izdavanje građevinskih dozvola na području stare gradske jezgre trebali biti stroži. Ljudi moraju osvijestiti da se voda iz svakog klimatizacijskog uređaja na kraju slije u Podrume - kaže.

Za oborinsku vodu i more koriste sustav pumpi koje cijelo vrijeme rade te ih nije ni moguće izvaditi, a čak i kada nestane struje, spojene su na agregat. Po potrebi koriste i male ručne pumpe. Nažalost, ni jedne ni druge ne mogu Podrume održati potpuno suhima, jedino mogu smanjiti količinu vode. U listopadu je navala vode bila tolika da su im pumpe pregorjele.

- Kada imamo ekstremno veliku količinu oborina, kao što je to bio slučaj u listopadu, to nije u stanju zaustaviti niti jedna pumpa. Bilo je tada 20-30 centimetara vode, doslovno, što se kaže, do gležnjeva. U tim uvjetima, potopljenih elektroinstalacija, a pogotovo u istočnom dijelu, Podrumi nisu bili sigurni za javnost pa sam donijela odluku o zaustavljanju svih događanja - objašnjava Bulić Baketić.

image
Sasa Buric/Cropix

Jako je velik broj ilegalno spojenih kanalizacija u staroj gradskoj jezgri. U prostorijama Muzeja, kada su otkopavali pod, pronašli su kanalizaciju koja uopće nije bila spojena.

- Dakle, pronašli smo samo cijev iz koje je šikljala kanalizacija, netko je samo priključio tu cijev koja nije vodila ni u crnu jamu niti je bila spojena na vodovodni sustav, nego je išla nama u temelje. To je problem srednjovjekovnoga grada, tu nema kraja, možemo beskrajno tražiti tko je odgovoran i tko je što krivo spojio - govori u čudu Bulić Baketić.

Trenutno surađuju s "Vodovodom" tako da ih upute na mjesta koja vlaže, a potom oni izlaze na teren i gledaju što se od javnokomunalne infrastrukture može sanirati na licu mjesta, a za što će trebati neki složeniji pristup.

- Što se tiče konstruktivnog dijela sanacije, važno je napomenuti da Podrumi nisu otkopani do kraja. Upravo je završila javna nabava pa će radovi na tome uskoro krenuti. Radimo i na rekonstrukciji svodova, smatram da je to najvažnije jer oni najviše "pate" zbog spomenutih problema s vodom. Dio svodova u Lukačićevoj 5 i 6 je već gotov, a sada idemo dalje prema Hrvojevoj ulici. Kada to učvrstimo, počet ćemo sa sanacijom sjeveroistočnog dijela i rekonstruirati cijeli carski triklinij. U značenjskom smislu to je najvažniji dio Palače, to je "palatium sacrum", tu se nalazila blagovaonica, privatni, najuži prostor palače koji je bio rezerviran isključivo za cara - kaže.

Uskoro će biti riješena i dokumentacija vezana za zapad na kojem postoje problemi s temeljima velike zgrade koja se nalazi neposredno iznad Podruma. Također, upravo se završava projektni zadatak temeljem kojeg će se raspisati natječaj za izradu dokumentacije glavnog izvedbenog projekta elektroinstalacija.

Nepopravljiva strujna mreža

- Cijela strujna mreža je nepopravljiva, a trenutno točkasto saniramo probleme, što dugoročno nije održivo. Važno je istaknuti i silne prozivke koje su se u posljednje vrijeme javljale, vezane i za samu "Noć muzeja". U trenutku kada je donesena odluka o zatvaranju istočnog dijela Podruma doslovce smo imali neuzemljene utičnice koje su plivale u vodi. I kako bih ja mogla dopustiti sebi da u istočni dio Podruma pustim bilo koga, na svoju odgovornost? - naglašava Bulić Baketić.

U centralnom hodniku su za "Noć muzeja" imali otvorenu izložbu svjetla, a HEP im je kazao da na mjerila nitko nije spojen. Nakon izložbe su krenuli ugasiti svjetla...

- Shvatili smo da jedan dio nitko ne kontrolira, ni javna rasvjeta ni muzej pa se postavlja pitanje na što su ti ljudi spojeni? Na nešto su se morali spojiti. Tko plaća tu struju? Ako nije spojena na mjerilo, je li spojena iza mjerila? - pita se.

image

Noć muzeja

Sasa Buric/Cropix

Muzej grada Splita je partner i Gradu i konzervatorima i trenutno, kaže ravnateljica, imaju jako lijepu suradnju. Ministarstvo državne imovine prepustilo je Gradu Splitu upravljanje cijelim Podrumima, ali pod određenim uvjetima.

- Centralni prolaz nije muzejski dio, nego se vodi kao ulica, a u smjernicama stoji da taj dio treba i dalje biti korišten kao ulica. Istočni i zapadni dijelovi Podruma su muzej, obuhvaćeni muzeološkom koncepcijom i to nije područje na kojem bilo tko može doći izlagati. Potrebno je prvo proći određenu proceduru - objašnjava.

Kaže da ovo sve nisu problemi koji se mogu riješiti preko noći, a za njihovo rješavanje bit će potrebno i novca i vremena.

- Ne možemo sve ovo riješiti jednom odlukom ili jednim projektom, ovo je nešto za što moramo sustavno razvijati osjećaj. Potrebno je imati kontinuirani rad i konstantno držati situaciju pod kontrolom - zaključuje.

image

Vesna Bulić Baketić, ravnateljica Muzeja grada Splita

Paun Paunovic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2024 01:09