Splićanka zgrožena narkomanskim iglama oko škole, iz ‘Helpa‘ kažu: ‘Ništa novo, ima ih više oko teretana! Znate zašto?‘

Na splitskoj Facebook grupi KOTAR SPLIT 3 objavljene su dvije fotografije odbačenih igala korištenih, vjeruju oni, za intravenoznu konzumaciju droge. Igle su pronađene u Ulici Ruđera Boškovića, u neposrednoj blizini Osnovne škole Split 3.

Kako bismo doznali nešto više o ovoj problematici, kontaktirali smo splitsku udrugu "Help", koja pomaže mladima i osobama s problemima vezanim uz konzumaciju droga. Osim što se bave prevencijom i edukacijom, redovito u Splitu provode i akcije čišćenja igala i šprica.

– Ovaj slučaj sada je izazvao interes javnosti i medija, ali nije to ništa novo. Najčešće odbačene igle nalazimo na zapuštenim mjestima, ali često se nađu i u okolici škola i vrtića – otkrili su nam iz "Helpa".

No odali su nam i jednu iznenađujuću informaciju – korištene igle vrlo često nalaze u blizini teretana i fitness centara. Razlog? Korištenje steroida.

Iako je prizor korištene igle ili šprice većini ljudi neugodno vidjeti, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ kažu nam da su slučajevi uboda na takvu iglu vrlo rijetki. Epidemiologinja Diana Nonković kaže da im se u posljednjih 15 godina godišnje u prosjeku s takvim problemom javi jedna do tri osobe, a najčešće se to događa ljeti na nekoj od plaža.

Split, 150620.
Dr. med. spec. Diana Nonković, epidemiologinja, voditeljica Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri županijskom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo
Foto: Duje Klarić/CROPIX

Duje Klaric/Cropix/Slobodna Dalmacija

– Najveća su opasnost virusi hepatitisa B, C ili HIV, posebno ako se radi o ubodnom incidentu u kontekstu profesionalne izloženosti zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi. Kako se radi o nepostojanim virusima koji su vrlo osjetljivi na vremenske prilike u okolišu, još nikada nismo potvrdili da se osoba koja se ubola na odbačenu iglu u okoliš i zarazila nekom bolešću – otkrila nam je.

Svaka osoba koja se ubode na odbačenu iglu trebala bi se što prije javiti liječniku kako bi se utvrdio status cijepljenja protiv hepatitisa B te kako bi se, ako je potrebno, preventivno dalo cjepivo protiv tog virusa. Nonković dodaje da je uobičajen postupak nakon uboda i vađenje krvi osobe koja se ubola, a isto se ponavlja nekoliko puta u određenim vremenskim intervalima kako bi se testiralo na viruse hepatitisa B, C i HIV. 

– Mjesto uboda treba dobro isprati sapunom i toplom vodom, bez trljanja i stiskanja kože, te po mogućnosti dezinficirati i pokriti flasterom. Uvijek je potrebno provjeriti kod svojeg liječnika datum zadnjeg cijepljenja protiv tetanusa te se prema potrebi i docijepiti – objašnjava.