Pjero Kargotić je Splićanin koji je prvo na preddiplomski studij Fakulteta političkih znanosti, smjer Novinarstvo, prije četiri godine otišao u Zagreb, a zatim je, u potrazi za novim životnim iskustvima, završio u Danskoj, točnije u Kopenhagenu, gdje je upisao diplomski studij.
Kolege s fakulteta ga ne mogu prežaliti, bio je iznimno omiljen, spreman svima uskočiti u svakoj situaciji, ali s obzirom da je jako aktivan na društvenim mrežama mogu se i sami uvjeriti kako je sretan i u novom gradu.
Baš ovih dana o njemu su se raspisali brojni hrvatski portali, a sve zbog TikTok videa u kojem je podijelio da stanarinu za stan u blizini centra Kopenhagena plaća 1100 eura mjesečno. Iako je tek sada privukao pozornost domaćih medija, Pjero već dulje vrijeme redovito objavljuje sadržaj na društvenim mrežama i skupio je popriličan broj pratitelja – na TikToku ih ima više od 12.000, a na Instagramu gotovo 3500.
S njima svakodnevno dijeli svoja iskustva, još od vremena kad je živio i studirao u Zagrebu. Ovom prigodom za "Slobodnu" je otkrio kako izgleda život studenta u Danskoj, jednoj od najskupljih europskih zemalja, te koje su, po njegovu mišljenju, prednosti studiranja "u tuđini".
Pjero je u Danskoj tri mjeseca, otišao je tamo još u kolovozu, dok su kod nas temperature još dobrano premašivale trideseticu na termometru, a razlog je što im akademska godina počinje čak mjesec dana ranije nego kod nas.
Od Zagreba do Danske
Pitali smo ga za početak kako se odlučio na tu veliku životnu promjenu i što ga je potaknulo na to da ode na hladni sjever Europe.
– Sve pomalo. Prvi je razlog moja želja da istražim svijet. Smatram da sam premlad da se zadržim na jednom mjestu, a najbolje je to odraditi u ovim godinama.
Drugi razlog su primanja. Iz prve ruke čuo sam da je standard u Danskoj puno viši, što onda znači i veće troškove, ali s njihovim primanjima to je skroz izdržljivo. Ovdje nema "krpanja", ne živim od plaće do plaće. Tu sam tek tri mjeseca, a već sam to osjetio.
Treća stvar je danski mentalitet. Prije nego što sam došao tu, dosta sam istraživao i čuo sam da su otvorenog uma. Danci su manje konfliktni, opušteniji su i napredniji, htio sam to doživjeti iz prve ruke. No ostavljam otvorenom mogućnost da mi se mišljenje promijeni i da iduće godine odem na neku drugu, novu destinaciju – rekao nam je.
Pa kakav je tamošnji studentski život u usporedbi sa studentskim životom u Hrvatskoj? Najviše mu se sviđa to što nema "preživljavanja", a što se tiče izlazaka, koji su bitan aspekt života svakog studenta, kaže da klubovi u Danskoj studentima nisu baš pristupačni. Za sada radije bira druženje u stanovima i kućama.
– Rekao bih da je ovdje dosta skuplje izlaziti. Možemo usporediti prvo klubove, koji u Danskoj funkcioniraju tako da će ulaz naplatiti otprilike sedam eura pa ne plaćaš garderobu, a ako ne naplaćuju ulaz, naplaćuju garderobu.
Što se tiče cijena pića, kokteli se plaćaju i po 25 eura, ali u ova tri mjeseca nisam previše izlazio u klubove, uglavnom sam se družio po kućama – veli nam Pjero.
Nešto je teže pronaći posao u struci, ali...
Unatoč tome što su cijene u Danskoj "paprenije", primanja ih prate pa situacija nije tako strašna kao što se na prvu čini. Kao pozitivan primjer istaknuo nam je danski režim stipendiranja studenata, u tom je pogledu Danska nešto šire ruke od Hrvatske.
– Situacija je takva da ako tjedno odradiš 10 do 12 sati, dakle jednu malo dužu smjenu, od države dobivaš stipendiju od 700 – 800 eura mjesečno, bez obzira na to kakav si student i kad si se prijavio na stipendiju. Dakle, ne funkcionira po principu "tko prvi, njegova djevojka", nego svi koji to odrade dobiju stipendiju. Ako si Danac, stipendiju dobiješ i ako ne radiš – kaže nam.
Kao jedan od problema istaknuo je da se nešto teže nađe posao u struci – a to je za njega digitalni marketing i social media management – pa trenutačno radi klasične studentske poslove kao što je konobarenje na događajima. No na fakultetu su i o tome razmišljali, pa će iduće godine imati stručnu praksu, što će mu zasigurno otvoriti neka vrata. Valja spomenuti i da mu satnica na sadašnjem poslu iznosi oko 22 eura po satu (s porezom to ispadne oko 18 eura po satu).
Naglasio nam je još jednu važnu razliku između hrvatskog i danskog visokoobrazovnog sustava – u Danskoj se on ne temelji na "bubanju" činjenica, što kod nas često jest slučaj.
– Jedna od razlika u usporedbi s Hrvatskom je što ovdje završni i diplomski rad možeš pisati u paru, to mi je odlično i sigurno ću to isprobati. Još jedna bitna razlika je što sam ja ovaj semestar imao samo tri predmeta, od kojih sam samo za jedan imao ispit. Meni sada semestar završava, a sljedeći semestar počinje mi za dva mjeseca i imat ću dva predmeta.
To se na prvu možda čini malo, ali zapravo ima smisla. Fokus je na tome da se što bolje posvetimo svakom predmetu i steknemo dublje znanje, a ne da se zatrpavamo velikim brojem predmeta. Ideja je da se specijaliziramo za područje koje nas stvarno zanima – objasnio nam je.
Zanimalo nas je i kako se jedan Dalmatinac nosi s nešto hladnijim i manje sunčanim danskim vremenom, na što nam je rekao da nije toliko strašno. Prije je živio u Zagrebu pa mu hladnija klima i nije neka novost.
A što se tiče stana koji je privukao pažnju mnogih zbog cijene od 1100 eura mjesečno za 32 kvadrata, radi se o stanu u potpuno novoj zgradi blizu centra s kojim u paketu dolaze brojni dodatni sadržaji – od praonice rublja i automata na kojem se mogu kupiti raznorazne potrepštine, do krovne terase s prostorom za zabavu. Kako smo već spomenuli, danski standard dopušta da uz takve cijene najma i dalje kao student živite bez spajanja kraja s krajem.