Kronični nedostatak opće, a posebice kvalitetne i kvalificirane radne snage u Hrvatskoj, prelazi sve okvire.
"Rupe" u sustavu ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva, dostave... nadomještaju se, među ostalim, ljudima iz Indije, Nepala, Bangladeša ili Filipina. Međutim, potreba za zapošljavanjem stranih radnika pokazala se i u Hrvatskoj pošti (HP) gdje je državna tvrtka kao poslodavac na taj način pokušala nadomjestiti gubitak domaćih pismonoša, uzrokovan niskim primanjima i znatnim povećanjem obujma posla.
Veći broj domaćih poštara okrenuo se unosnijim poslovima, dok značajna brojka otpada na višemjesečna i dugogodišnja bolovanja, kako na nacionalnoj razini, tako i ovo lokalnoj, splitskoj i dalmatinskoj. Rezultat toga je pad kvalitete usluge i sve lošiji tretman njihovih korisnika.
Uvoz radne snage ne znači i kvalitetniju uslugu, uvjeravaju se naši sugrađani već godinama. Dapače, u nekim slučajevima, pogotovo po pitanju dostave raznih pošiljaka i paketa, problemi su prevršili svaku mjeru.
Česti su slučajevi da u našu redakciju stižu pritužbe građana o ostavljanoj pošti u portunima izvan sandučića, računima koji ne stižu do potrošača ili sudskih i nekih drugih poziva, porukama da se jave u najbliži poštanski ured iako je građanin-primatelj u vrijeme posjeta poštara bio kod kuće.
Najnoviji su slučajevi kada naručitelj primi poziv iz HP-ove lokalne direkcije da preuzme paket u poštanskom uredu iako je za njega uredno platio troškove dostave do kućnog praga.
I najnoviji slučaj iz Omiša, gdje je naš čitatelj preko HP-a naručio dostavu udžbenika za svoju djecu, za što je trgovcu uredno platio troškove prijevoza. Nakon nekoliko dana dobio je poziv iz Pošte u kojem ga obavještavaju da mu nisu u mogućnosti dostaviti naručeni paket jer su poštari na - bolovanju. Kao kompromisno rješenje ponuđen mu je odabir neke od poslovnica gdje bi se paket mogao preuzeti.
Kada su u pitanju Split, Omiš, Kaštela ili ostali veći gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji, takva praksa je još koliko-toliko razumljiva, ali što s manjim sredinama? Poštanski uredi po selima su odavno zatvoreni, a odnedavno se stavljaju ključevi u brave i po pojedinim općinskim središtima, pa su građani primorani preuzimati ovakve pošiljke i u mjestima udaljenima po 20 kilometara u jednom smjeru.
Budući da je upravo u tijeku "sezona" nabavke školskih udžbenika i potrepština, a roditelji učenika nerijetko su na poslu po "cijele dane", pohod do udaljenog HP-ova ureda po Zagori ili na otocima nije baš jednostavan pothvat.
Tragom tog i brojnih drugih primjera obratili smo se Hrvatskoj pošti čiji odgovor prenosimo u cijelosti:
- Na području Splita nemamo povećan broj radnika ni na kratkom ni na dugom bolovanju. U razdoblju između lipnja i rujna bilježimo rast broja paketa zbog ljetnih rasprodaja u brojnim e-trgovinama, ali i zbog turističke sezone zbog čega u nekim gradovima na obali promet poraste i preko sto posto u odnosu na ostatak godine.
To znači da je u ljetnim mjesecima broj dostavnih rajona znatno veći u odnosu na preostali dio godine, a radnici i resursi preraspodijeljeni su kako bi kvaliteta dostave i dalje bila na očekivanoj razini.
Iako s e-trgovinama imamo ugovoren rok isporuke od tri radna dana, cilj nam je da što veći broj korisnika svoj paket dobije što prije. Kolege koriste i opciju pozivanja korisnika u poštanski ured u razdoblju vršnog opterećenja i velikog priljeva paketa kao što je trenutna ljetna sezona, a ta praksa nam se pokazala kao pozitivno iskustvo za naše korisnike.
Ako korisnici ne mogu ili ne žele doći u ured, poštar će im svakako dostaviti paket na adresu. Svi radnici Hrvatske pošte ulažu maksimalne napore kako bi veliki broj pristiglih pošiljaka bio isporučen čak i prije propisanog roka, a pozivanje korisnika samo je jedna od mogućnosti da svoj paket dobiju što prije.