Idući tjedan uglavnom će biti vrlo nestabilan i kišovit, što već nagovještava dolazak jeseni jer dinamično vrijeme koje se mijenja iz dana u dan karakteristično je za jesen, kaže nam Robert Turčinov iz Pomorskog meteorološkog centra Split.
Astronomski gledano, jesen nam počinje 22. rujna. Idemo prema kraju ljeta, ali još ne možemo proglasiti službeni kraj ljeta.
– Neće više biti onakvih vrućina kakve smo imali. Naime, maksimalne temperature zraka vjerojatno više neće prelaziti 30 stupnjeva. No, sigurno će još biti prilika za ugodno kupanje – kaže nam Turčinov.
Današnja temperatura mora u Splitu iznosi 26 stupnjeva, ona će u idućem razdoblju malo pasti, ali i dalje će se moći kupati jer moru treba duže vremena da se ohladi. Osim toga, bit će još i sunčanih razdoblja i ugodnih temperatura tijekom dana, tako da ne možemo još odbaciti ljeto i najaviti veliko zahlađenje. Ali, svakako idemo prema jeseni i prema ugodnijim temperaturama.
Osim toga, poljoprivrednici bi mogli biti zadovoljni jer više neće biti toliko suša i bit će više kišnih perioda – kaže nam Turčinov.
Jedino bi utorak idućeg tjedna mogao proći bez kiše, za razliku od ostalih dana idućeg tjedna.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je i podatke o važnosti temperature tla u poljoprivredi. Tako je na obrađenom tlu dnevni raspon temperatura površine tla veći nego na neobrađenome tlu, a za dublje slojeve vrijedi obrnuto. Na dnevni raspon također utječe i boja tla, kao i nagib i orijentacija u prostoru. U brojnim fizikalno-kemijskim, biokemijskim i biološkim procesima u tlu temperatura tla svakako ima važnu ulogu. Ona utječe na energiju klijanja, nicanja, zrenje, morfologiju biljke, broj mikroorganizama i tako dalje.
Svaka biljka ima svoj biološki minimum za početak rasta. Ako je temperatura tla u sjetvenome sloju niža od tog biološkog minimuma, proces bubrenja i klijanja sjemena se usporava, a s time i nicanje i rast biljke. U dovoljno zagrijanom sloju temperaturni uvjeti povoljni su za pravilan razvoj biljke. Ako se u trenutku razvoja biljke temperatura tla spusti ispod određene granice, količina vode i hranjivih sastojaka se smanjuje, što u konačnici dovodi do zastoja u razvoju biljke. Apsorpcija vode i hranjivih sastojaka gotovo kod svih biljaka prestaje na temperaturi ispod 0 °C. Jednako tako su štetne i visoke temperature tla, koje uzrokuju toplinski stres u biljaka.
Stoga je uz povoljne vanjske vremenske uvjete utvrđivanje pravovremenih rokova sjetve određene poljoprivredne kulture svakako nezaobilazno bez praćenja temperature sjetvenog sloja tla.