Split se već dugi niz godina promatra kroz prizmu turizma, i to samo ljeti, kad se najveći broj gostiju odluči posjetiti destinaciju zbog sunca i mora, idealnih ljetnih temperatura i bogate ponude koju grad u tim mjesecima nudi.
Međutim, ima li turizma u Splitu nakon ljeta? Treba li turistička sezona završiti s prvim jesenskim kišama i početkom školske godine?
Iako svjesni potencijala koji imamo i činjenice da bi nas gosti mogli i trebali posjećivati tijekom cijele godine, kako to da zemlja s tako prekrasnom obalom i više od tisuću otoka, od studenoga do ožujka, bilježi skromne turističke brojke? Ova turistička godina pokazala je kakav turizam ne želimo i kako iza lijepih brojki, ponekad, ne stoji tako lijepa stvarnost.
– U srcu sezone žalili smo se zbog prenapučenosti, a već ovih dana gledamo mrtav grad, grad bez sadržaja i ono najgore – grad bez ljudi. Po svemu sudeći ostaje vidjeti hoćemo li Advent provesti u tišini ili će se lokalci i turisti u ovo predblagdansko vrijeme imati gdje zabaviti. Gdje nam je kulturni turizam, sportski, zdravstveni, kongresni...? Što poručujemo turistima koji su se odlučili za boravak u Hrvatskoj u ovo doba godine? U najmanju ruku da su pogriješili ili destinaciju ili vrijeme... Ovdje smo da raspravimo upravo o tome kako zadržati goste izvan sezone, koje sadržaje im ponuditi, imamo li uopće kapacitete i radne snage za to – naglasila je Sandra Lapenda Lemo, glavna urednica Slobodne Dalmacije.
Razvitkom ostalih vrsta turizma, za koje grad podno Marjana krije veliki potencijal, smanjila bi se sezonalnost i proširila ponuda za svih 365 dana u godini, kako to rade druge razvikane destinacije diljem svijeta.
– Želimo moderan, održiv i ekonomski opravdan turizam – zaključio je Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, nakon kojeg je sve sudionike pozdravio i Joze Tomaš, predsjednik HGK – Županijske komore Split.
Na konferenciji u organizaciji Slobodne Dalmacije i Hanza Medije "Turizam kakav trebamo & Off-season renaissance", kojoj je domaćin bio hotel "Le Meridien Lav", raspravljalo se upravo o tome; kako zadržati goste izvan sezone, koje sadržaje im ponuditi te imamo li uopće kapacitete i radne snage za to.
Konkretne akcije i rješenja za izazove koji su pred nama, ponudili su panelisti konferencije, koji imaju bogato profesionalno iskustvo u turizmu: Pero Bilas, zamjenik direktora Zračne luke Split, Jelena Tabak, predsjednica udruženja ugostitelja HGK-a, Ivana Vladović, direktorica TZ SDŽ-a, Zvonimir Paradžik, direktor financija "Le Meridien Lav" i predsjednik zaklade "Sport2Life", Anđela Prolić, poduzetnica – vlasnica lanca poliklinika "Dermamed", te Marina Jurić, direktorica ljudskih resursa u "Aminess" hotelima i kampovima.
Niskotarifne kompanije ne lete prema Splitu od kraja studenoga do početka ožujka. Nije riječ o prorijeđenim linijama u odnosu na glavnu sezonu, već praktički o obustavi prometa prema Dalmaciji. Karte niskotarifnih kompanija jeftinije su u odnosu na konkurenciju te samim tim snižavaju ukupne troškove putovanja i destinaciju čine atraktivnijom.
Puno govorimo o turizmu 365 dana u godini, a ispada da po tom obrascu funkcionira samo glavni grad. Naime, samo u Zagrebu tijekom cijele godine radi većina hotela i ugostiteljskih objekata, a zrakoplovne linije, i drugi prijevoznici, povezuju Zagreb sa svijetom. Postavlja se pitanje je li realno očekivati da tako jednog dana bude u Splitu, Rijeci ili Puli.
– Aviokompanije imaju zimske i ljetne sezone i na osnovi tih ciklusa prilagođavaju letove. Privatne aviokompanije gledaju svaki trošak, ako neće biti barem na nuli neće se ni upustiti u rizičan posao. Za jedno mjesec dana imat ćemo kompletnu sliku letova koji će se nas povezivati iduće sezone. Što se tiče ovogodišnjeg prometa ovo je rekordna godina. Splitska zračna luka imala je najbolje rezultate sa 750.000 putnika u srpnju, dok je Zagreb u tom mjesecu imao 400.000 putnika. Što se tiče zimskog reda letenja, nikad nismo imali više letova nego ove godine – poručio je Pero Bilas.
AUTO ILI AVIODESTINACIJA
Studeni je mjesec kada se većini ugostitelja ne isplati više raditi. U Splitu su zatvoreni mnogi restorani, a povijesna jezgra opustoši.
– Potrebno je da svi dionici turizma zajedno rade na tome da što duže ostaju otvoreni. Usudila bih se reći da trećina ugostitelja ostane otvorena tijekom cijele godine. Dugo smo se reklamirali kao autodestinacija, ali vidjeli smo da u trenutku kada letovi krenu naš promet ide prema gore, a čim aviolinije stanu promet ide naglo prema dolje. Izgleda da smo po svim pokazateljima ipak aviodestinacija. Dakle, ključ uspjeha destinacije leži u njezinoj povezanosti – rekla je Jelena Tabak.
Osim zadovoljstva gostiju, ne smijemo zaboraviti na lokalnu zajednicu. Održivost je gotovo nemoguća bez sinergije lokalaca i turista. Vrlo je važno kod osmišljavanja ponude za posjetitelje da ne izgubimo svoju suštinu. Trebamo istaknuti svoje specifičnosti koje nas razlikuju u odnosu na druge destinacije.
– Mi trebamo imati turizam koji je po mjeri naših građana i gostiju, gdje je u fokusu naš način života. Moramo se prisjetiti tko smo i što smo. Mi trebamo koncept zaokreta prema održivosti. Gosti koji imaju vremena, koji će provesti duže vremena kod nas, koji žele probati našu gastronomiju, koji inzistiraju na kvaliteti i autentičnosti – te goste želimo i trebamo! Uporno gostima nudimo ono što imaju i doma, a trebamo im ponuditi ono što mi zaista jesmo. Ako ne radimo na tome da destinacija bude unikatna, nećemo postići ništa – izjavila je Ivana Vladović.
PROBLEMATIKA RADNE SNAGE
Naš je turizam sezonalno strukturiran, a mnogi poslodavci su navikli krajem listopada zatvoriti svoje smještajne i ugostiteljske objekte, osoblje poslati na odmor ili još češće na burzu rada. Da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji već dogodine dogodi turizam od studenoga do ožujka, pitanje je imamo li dovoljno kadrovskog potencijala za takvo što.
– U "Aminessu" smo u ovoj sezoni zaposlili više od 1000 sezonskih radnika. Veći nam je izazov popunjavati radna mjesta na područjima gdje je sezona kraća. Stoga, vjerujemo kako bi produljenje sezone uvelike pomoglo u dodatnom zapošljavanju, što bi donijelo prednost poslodavcima a i samim zaposlenicima. Podržavamo mjeru stalnog sezonca i aktivno radimo na produljenju sezone s raznim marketinškim i prodajnim aktivnostima te suradnjom s lokalnim zajednicama i strukovnim institucijama – rekla je Marina Jurić.
– U prosincu nećete zaraditi ni za struju i vodu. Gubici koji se stvaraju uslijed troška energije i radne snage su toliko narasli da ih rezultati iz ljetne sezone ne mogu nadoknaditi. Pojedinačni događaji mogu potaknuti hotele da budu otvoreni, no problem je nedostatak letova zbog čega gosti jednostavno ne dolaze. Mi smo ipak jedna mala destinacija, ali ono na što možemo utjecati je, primjerice, kongresni turizam, a osnovni preduvjet je kvalitetna infrastruktura. Samo proširenje sezone za dva tjedna godinu po godinu polako će nas dovesti do održivog turizam tijekom cijele godine, tada će i računica biti održiva i izvjesna – naglasio je Zvonimir Paradžik.
PODUZETNIČKA INICIJATIVA
Zdravstveni turizam pozitivan je primjer turizma koji nije ograničen samo na proljeće i ljeto. Takvi gosti dolaze cijele godine, a inicijativa je krenula od strane privatnog sektora. Zadatak države je da prepozna trud poduzetnika i pruži im podršku u provođenju inicijativa koje donose benefite za cijelu zajednicu.
– Zajednički pristup je iznimno važan. To je vidljivo na primjeru dentalnog turizam koji su pokrenule privatne klinike. Tijekom godina primjećujem pozitivne promjene koje počinju od direktora hotela i turističkih agencija. Svi imaju zajedničke interese i moraju raditi zajedno, od samog početka morate razmišljati kako ćete poslovati u nadolazećem razdoblju. Uz poduzetnike koji ulažu svoj novac, važna je i strategija te podrška države. U konačnici, nije stvar cijene već rezultata – poručila je Anđela Prolić.